Apostle Grace Lubega
2 Corinthians 10:14 (KJV): For we stretch not ourselves beyond our measure, as though we reached not unto you: for we are come as far as to you also in preaching the gospel of Christ:
—
Many people are eager to judge, evaluate, or correct what they see in others — but few are willing to step into God’s light and confront the reality of their own hearts. Yet without this inward vision, our prayers lose alignment, our judgments become distorted, and spiritual pride quietly takes hold.
Jesus addressed this when He asked, “How can you point out the speck in someone else’s eye while ignoring the log in your own?” (Matthew 7:3-5). This is not just a moral teaching — it’s a vision issue. It’s about those who are blind to the state of their own hearts. When we are unaware of our true condition in the spirit, we carry a false weight and assume positions we have not been given.
Paul wrote of this in Romans 12:3, “not to think of himself more highly than he ought to think, but to think soberly, as God has dealt to each one a measure of faith.”
When this vision is opened, pride begins to melt and true humility is born.
The reason many judge others easily is because they operate from an illusion of themselves. God is inviting you into this realm of vision because He wants to work in you so you can grow in authenticity, humility, and true consecration. Hallelujah!
FURTHER STUDY: Romans 12:3, Matthew 7:3-5
GOLDEN NUGGET: Many people are eager to judge, evaluate, or correct what they see in others — but few are willing to step into God’s light and confront the reality of their own hearts. Yet without this inward vision, our prayers lose alignment, our judgments become distorted, and spiritual pride quietly takes hold.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. You open my eyes to see myself clearly in Your light. I understand my true weight and measure in the spirit. You deal with any pride and illusion and teach me to walk in true humility and consecration. In Jesus’ name, Amen.
OKWOLESEBWA KW’OBUZITO BWO OBW’ADDALA N’EKIGERA KYO MU MWOYO
Omutume Grace Lubega
2 Abakkolinso 10:14 (KJV): Kubanga tetukununkiriza kusinga kigera ng’abatatuuka gye muli: kubanga era twajja n’okutuuka gye muli mu njiri ya Kristo.
—
Abantu bangi banguwa nnyo okulamula, okwekenneenya, oba okutereeza bye balaba mu balala — naye batono abeetegefu okulinnya mu kitangaala kya Katonda ne boolekagana n’obutuufu bw’emitima gyabwe. Kyokka nga awatali kwolesebwa kuno okw’omunda, essaala zaffe zibulwa ekigendererwa, ennamula yaffe nekyamizibwa, era amalala ag’omwoyo ne gatukwata mu mpolampola.
Yesu yayogera ku kino bwe yabuuza nti, “Ekikutunuuliza ki akantu akali ku liiso lya muganda wo, naye notofaayo ku njaliiro eri ku liiso lyo ggwe?” (Matayo 7:3-5). Kuno si kuyigiriza mpisa kwokka—nsonga ya kwolesebwa. Kikwata ku abo abazibe eri embeera y’emitima gyabwe. Bwe tutamanya bwe tuyimiridde mu mwoyo, tusitula obuzito obw’obulimba ne twessa mu bifo ebitatuwereddwa.
Pawulo yawandiika ku kino mu Abaruumi 12:3, “obuteerowooza okusinga ekyo ky’asaanidde okulowooza, naye okulowoozanga nga yeegendereza, nga Katonda bwe yagabira buli muntu ekigera ky’okukkiriza.”
Okwolesebwa kuno bwe kuggulwawo, amalala gatandika okusaanuuka era obwetoowaze obw’addala ne buzaalibwa.
Ensonga lwaki bangi balamula abalala mu ngeri ennyangu eri nti bakolera ku ndaba yaabwe ey’obwassekinoomu etali ya mazima. Katonda akuyita mu nsi eno ey’okwolesebwa kubanga ayagala okukola mu ggwe osobole okukula mu butuufu, obwetoowaze, n’okwewaayo okwa nnamaddala. Aleruya!
YONGERA OSOME: Abaruumi 12:3, Matayo 7:3-5
AKASUMBI KA ZAABU: Abantu bangi banguwa nnyo okulamula, okwekenneenya, oba okutereeza bye balaba mu balala — naye batono abeetegefu okulinnya mu kitangaala kya Katonda ne boolekagana n’obutuufu bw’emitima gyabwe. Kyokka nga awatali kwolesebwa kuno okw’omunda, essaala zaffe zibulwa ekigendererwa, ennamula yaffe nekyamizibwa, era amalala ag’omwoyo ne gatukwata mu mpolampola.
ESSAALA: Taata omwagazi, nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Ozibula amaaso gange okweraba obulungi mu kitangaala Kyo. Ntegeera obuzito bwange obw’amazima era n’ekipimo mu mwoyo. Okwasaganya n’amalala gonna n’endaba etali ntuufu era onjigiriza okutambulira mu bwetoowaze obw’amazima n’okwewaayo. Mu linnya lya Yesu, Amiina.
OKWOREKWA KW’AMAANI GAAWE AGAHIKIRE N’OMWANYA GWAAWE OMU MWOYO
Entumwa Grace Lubega
2 Abakorinso 10:14: Titurikukununkirira okurenga orugyero orwo, nk’abatarabahikire; ahakuba niitwe twabandize kuhika ahariimwe, tubareeteire engiri ya Kristo.
—
Abantu baingi betegire kucwa emanja, okushwijuma, nari okuhabura ebi barikureeba omu bandi — kwonka bakye nibo barikwenda kugyendera omu mushana gwa Ruhanga bakahakanisa amazima agari omu mitima yabo. Kandi obwo ahatari kworekwa kw’omunda oku, eshaara zaitu tizirikutereera, okuturikucwa emanja kutokoora, kandi n’amaryo g’omwoyo gaimuka.
Yesu akakora ahari eki obu yabuuza ati, “Ahabwenki noreeba akatokoozi akari omu riisho rya mugyenzi waawe, haza empimbi eri omu ryawe otagyeteho?” (Matayo 7:3-5). Oku tikwegyesa emicwe kwonka — n’enshonga y’okworekwa. Kiri ahari abo abahumire kureeba enshonga y’emitima yabo. Twaba tutarikumanya omwanya oguturimu omu mwoyo, nitwekorera amaani agatahikire kandi tweta omu myanya ei tutahairwe.
Paulo akahandiika omu Abarooma 12:3 ati, “Omuntu weena omuriimwe, arekye kweteekateekaho okukira oku ari, kureka ateekateekye okutarenzya oku ari,
nk’oku Ruhanga yaagyereire omuntu weena okwikiriza.”
Okworekwa oku kukurikwiguka, amaryo gatandika kuhwerera n’obucureezi obuhikire buzaarwa.
Enshonga ahabw’enki baingi nibarahuka kucweera abandi emanja n’ahabw’okuba nibakorera omu kubaihabaihwa kwaabo. Ruhanga nakweeta omunsi y’okworekwa ahabw’okuba nayenda kukora omuriiwe ngu okure ogire amazima, obucureezi, n’okwezibwa. Areruya!
SHOMA N’EBI: Abarooma 12:3, Matayo 7:3-5
EBIKURU MUNONGA: Abantu baingi betegire kucwa emanja, okushwijuma, nari okuhabura ebi barikureeba omu bandi — kwonka bakye nibo barikwenda kugyendera omu mushana gwa Ruhanga bakahakanisa amazima agari omu mitima yabo. Kandi obwo ahatari kworekwa kw’omunda oku, eshaara zaitu tizirikutereera, okuturikucwa emanja kutokoora, kandi n’amaryo g’omwoyo gaimuka.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Noigura amaisho gangye kureeba gye omu mushana gwaawe. Ninyetegyereza amaani gangye n’omwanya gwangye omu mwoyo. Nokoragana n’omuringo gw’amaryo hamwe n’okubaihabaihwa kandi onyegyesa kugyendera omu bucureezi obuhikire n’okwezibwa. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
OKWOLEKWA KW’OBULEMEEZI N’EKIRENGO KYAWE EKY’AMANANU OMU MWOYO
Omukwenda Grace Lubega
2 Abakolinso 10:14(KJV): Baitu titwesiika kuhingura hali ekirengo kyaitu, nk’abatabahikireho inywe: baitu tukabanza kuhika hali inywe omu njiri ya Kristo.
—
Abantu baingi b’etekanize okucwa omusango, kulenga orundi kuterekereza ekibarora omu bandi – Baitu bake betekanize okugenda omu Kyererezi kya Ruhanga kandi okurumba ekiri omu mitima yabu nkabo. Hataroho okwolekwa kunu okw’omunda, esaara zaitu ziburwa okuterekerezebwa, okuramura kwaitu kutaburwa taburwa, kandi emyehembo ey’omwoyo ebaho mukwesiza.
Yesu Akagamba hali kinu obuyakagwize, “Osobora ota kurora akantu akali omu liso lyamutahi wawe kunu otakurora enyomyo eri omu liso lyawe? “(Matayo 7:3-5). Kunu tikuli okusomesebwa hali engeso kwonka – eri nsonga y’okwolekwa. Kiri hali abo abatakurora enyikara y’emitima yabu. Obutuba tutamanyire enyikara yaitu ey’amananu omu mwoyo, tuhimba obulemeezi obutahikire kandi nitutwara ebiikaro ebitatuhairwe.
Paulo akahandika hali kinu omu Abaruumi 12:3, “aleke okwetekereza wenka okukiira nkoku kimusemeriire okutekereza, baitu atekereze nayekenga, nka Ruhanga nkoku yalengeriire omuntu wena okwikiriza.”
Okwolekwa kunu obukukingurwa, emyehembo etandika okukendeera kandi obwebundaazi obw’amazima buzaarwa.
Ensonga baingi bacwera abandi omusango bwangu bwangu eri habwokuba bakolera omu kubihwabihwa kwabu, Ruhanga
Akututangiira omu nsi ey’okwolekwa kunu habwokuba Akugonza kukora muli iwe nukwo mukule omu buhikire, obwebundaazi, kandi okwezebwa okw’amananu. Alleluyah!
GALIHYA N’OSOMA: Abaruumi 12:3, Matayo 7:3-5.
EKIKURU MUBYOONA: Abantu baingi b’etekanize okucwa omusango, kulenga orundi kuterekereza ekibarora omu bandi – Baitu bake betekanize okugenda omu Kyererezi kya Ruhanga kandi okurumba ekiri omu mitima yabu nkabo. Hataroho okwolekwa kunu okw’omunda, esaara zaitu ziburwa okuterekerezebwa, okuramura kwaitu kutaburwa taburwa, kandi emyehembo ey’omwoyo ebaho mukwesiza.
ESAARA: Taata ow’okugonzebwa, nkusiima habw’ekigambo kinu. Okingura amaiso gange okwerora kurungi omu Kyererezi Kyawe. Nyetegereza obulemeezi n’ekirengo kyange eky’amananu omu mmwoyo. Okora hali emyehembo yange n’okubihwabihwa kandi Onyegesa okulibatira omu bwebundaazi n’okwezebwa okw’amananu. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
NENO ME ADA PA PEKI DOK DITI I CWINY
Lakwena grace Lubega
2 Jo Korint 10:14(KJV): Wan pe wamedo ka gikwa, calo pe gipoko botwa me o botwu, pien wan aye ma yam wakwoŋo bino botwu me tito lok me kwena maber i kom Kricito.
—
Dano mapol cwinygi mito mada me ngolo kop, ngio kor onyo yubu gin ma rac ma gineno i luwedigi- ento jo manok mada maye me donyo i tar pa Lubanga dok me cike ki ada matye icwiny gi. Ento kun labongo neno man ma i iye ni, lega wa rwenyo yoo aluka, ngolo kop wa bale woko dok wakke icwiny mot mot donyo.
Yecu oloko i kom ginman ikare ma En openyo ni, “in icimo ginma opoto iwang ngat mukene ento kun iweko yen matye imegini pingo?” (Matayo 7:3-5). Man obedo pwony i kom kitme kwo keken – obedo lok me neno. Obedo pi jo ma wangi oume woko ma pe twero neno kitma cwiny gi tye kwede. Kace pe wangeyo kitma watye kwede adada i cwiny, wa tingo pek ma pe ada dok wa byeko kabedo ma pe gimini wa.
Paulo ocoyo i kom ginman ibuk pa jo Roma 12:3 ni, “Jo Roma 12:3 Aco85
dano acel acel myero pe opar pi ditte mukato kare, ento wubed ki par ma tye atir, kun ŋat acel acel lubo kit pok me niye ma Lubaŋa doŋ opimo omiye
Ka neno man giyabo kama leng, wakke cako rweny woko dok mwole me ada ki nywalo.
Tyenlok ma oweko jo mapol ngolo kop iwi jo mukene pi oyot obedo pien gitiyo ki bwola ikomgi kekengi. Lubanga tyeka lwongo in me bino i kabedo man me neno pien en mito tic i in wek idong i ada, ibedo mwol dok i lonye me ada. Allelua!
KWAN MUKENE: Jo Roma 12:3, Matayo 7:3-5
LWOD MADIT: Dano mapol cwinygi mito mada me ngolo kop, ngio kor onyo yubu gin ma rac ma gineno i luwedigi- ento jo manok mada maye me donyo i tar pa Lubanga dok me cike ki ada matye icwiny gi. Ento kun labongo neno man ma i iye ni, lega wa rwenyo yoo aluka, ngolo kop wa bale woko dok wakke icwiny mot mot donyo.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi Lok man. In iyabo wanga me nene maleng i tar ni. An aniang peka kikome dok dita icwiny. In itiyo i kom wakke dok bwola mo keken dok ipwonya me wot i mwolo me ada dok lonye bene. Inying Yecu, Amen.
NENO IKOM PEKKI ME ATENI KEDE RWOMI I CUNY
Akwena Grace Lubega
2 Korinti 10:14 (Lango): Wan mom okato ka gikwa bala mom opokkiwa ituno baŋwu, pien wan rik ogeo bino naka baŋwu me rabo amut aber i kom Kricito.
—
Jo apol mito ŋolo kop, ŋiyo, onyo yiko jami ame gin neno ikom jo okene— ento nokgi ye me donyo iyi acara Obaŋa eka ote neno ateni me ŋo ame tye i cunygi. Cite aboŋo neno me yie man, lego wa rwenyo oko, ŋolo kop wa cako mom nen aber, eka awaka me yi cuny te cako bino momot.
Yecu oloko ikom gin man ikare ame En peny ni, “Piŋo ineno cuŋ kal ame tye i waŋ ominni, aco kono ikoŋ a tye i waŋi ikomi neno loi oko?” (Matayo 7:3-5). Man mom ka obedo pwony me kwoyo kwo atira — obedo kop akwako neno. Kwako jo ame mom neno kit ame cunygi tye kede. Ka wan mom oŋeo kite ame wan otye kede i cuny, pek wa bedo goba eka ote bedo ikabedo a mom omio wa.
Paulo obin oco akwako kop man i Jo Roma 12:3, “dano acel acel kur par pi dittere okato kare, ento bed i par atira, ŋat acel acel kun lubo pokkere me iyee ame Obaŋa opimme.”
Ka neno man oyabere, awaka cako rweny oko eka mwolle me ateni te nywalle.
Tyen kop omio jo apol ŋolo kop iwi jo okene obedo pien ni gin tio i kabedo me goba akwako gi. Obaŋa tye alwoŋi i kabedo man me neno pien En mito tic ikomi me wek yin i tego iyi ateni, mwollo kede lonyere me ateni. Alleluya!
MEDE IKWANO: Jo Roma 12:3; Matayo 7:3-5
APIRE TEK: Jo apol mito ŋolo kop, ŋiyo, onyo yiko jami ame gin neno ikom jo okene— ento nokgi ye me donyo iyi acara Obaŋa eka ote neno ateni me ŋo ame tye i cunygi. Cite aboŋo neno me yie man, lego wa rwenyo oko, ŋolo kop wa cako mom nen aber, eka awaka me yi cuny te cako bino momot.
KWAC: Papo me amara, apwoyi pi kop man. Iyabo waŋa me nene kena aber iyi acara ni. Aniaŋ pekka me ateni kede rwomma i cuny. Yin ikwanyo awaka kede goba moro luŋ eka ite pwonya me wot i mwollo me ateni kede lonyere. Inyiŋ Yecu, Amen.
AITAPOET NA AKON ALAŊIRU NABEIT KA ETIAI KOTOMA OMOYO
Ekiyakia Grace Lubega
2 Ikorinton 10:14 (AOV): Naarai mam kinyaara bonik, bala mam kidolokinit yes; naarai kigeik isio adolokin yes toma Akiro Nukajokak nuka Kristo.
—
Ekapakina ituŋa nuipu atubokin nuce, aiwanya arai aitetenanar nuesesenete kesi anejaasi nucie – konye ikidioko nuekapakina alomar toma aica naka Edeke kosodote atereikin keda abeit na otauon kec. Konye kaarai emamei aitapoet na notoma omoyo, etwakiarete ailipasia wok aitetenikino, ido itotolikin awok atubonokin, kosodi do epoget lomoyo acedun toma.
Obu Yesu iner nuikamanara kedanu neŋisia aiŋiset ebe, “Aso kanukinyo isesenia igugut yenejai akoŋu naka onacekon, komam ipodo akitoi naejai akoŋukon kilopet?” (Matayo 7:3-5). Mam na erai aisisianakin kanuipokesio – erai akirot naitapoet. Ikamunit ŋun nuemudukaka asesen ejautene loitauon kec. Nemam ooni ijenia ejautene wok loabeit kotoma omoyo, idaki ooni etiai loesabuna ka apwakun adoketa numam ijaikitai ooni.
Iwadikat Paulo nuikamunitos nu kotoma Iromayon 12:3, “ŋinituŋanan kayesi ebe siriwomiara adepar naibusakinit aomit, konye koomito kacoit, kwape ekorakinitor Edeke aitemis naka aiyuun.”
Ne epukunor aitapoet na, egeari epoget aracun kosodi aitasono nabeit aurun.
Ibore yen epatanikitor nuipu atubokin nuce ŋesi naarai iswamaete kotoma apwakunet kec bonik. Enyaraunit ijo Edeke toma aiboisit na naitapoet anunarai ekoto Ŋesi aswam kotoma kon tetere jo ipolor kotoma abeit, aitasonikin, ka atiakunio nabeit. Aleluya!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Iromayon 12:3, Matayo 7:3-5
NUEPOSIK BALA ESABU: Ekapakina ituŋa nuipu atubokin nuce, aiwanya arai aitetenanar nuesesenete kesi anejaasi nucie – konye ikidioko nuekapakina alomar toma aica naka Edeke kosodote atereikin keda abeit na otauon kec. Konye kaarai emamei aitapoet na notoma omoyo, etwakiarete ailipasia wok aitetenikino, ido itotolikin awok atubonokin, kosodi do epoget lomoyo acedun toma.
AILIP: Papa Lominat, eyalama kanuka akirotana. Ipukojo akakonyen anyuun akakuan ejok kotoma aica Kon. Amisiik eoŋo akalaŋiru ka etiai kotoma omoyo. Asodo Jo iswamanar keda eka epoget ka apwakun kosodi aisisiakin eoŋo alosit kotoma aitasonikin nabeit ka atiakunio. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MAONO YA UZITO NA KIPIMO CHAKO CHA KWELI KATIKA ROHO
Mtume Grace Lubega
2 Wakorintho 10:14 (KJV): Maana hatujitanui kupita kiasi chetu, kana kwamba hatukufikia ninyi; maana tulifika hata kwenu pia kwa kuihubiri injili ya Kristo.
—
Watu wengi wako tayari kuhukumu, kutathmini, au kusahihisha wanachokiona kwa wengine — lakini ni wachache walio tayari kuingia katika nuru ya Mungu na kukabiliana na hali halisi ya mioyo yao wenyewe. Bila maono haya ya ndani, maombi yetu yanapoteza mwelekeo sahihi, hukumu zetu zinapotoshwa, na kiburi cha kiroho huingia polepole.
Yesu alizungumzia hili alipouliza, “Kwa nini wautazama udhuru ulio katika jicho la nduguyo, na huoni boriti iliyo katika jicho lako mwenyewe?” (Mathayo 7:3-5). Hili si tu fundisho la maadili — ni suala la maono. Ni kuhusu wale wasioona hali halisi ya mioyo yao. Tunapokuwa hatujui hali yetu ya kweli katika roho, tunabeba uzito wa uongo na kuchukua nafasi ambazo hatujapewa.
Paulo aliandika kuhusu hili katika Warumi 12:3, “asiwe na mawazo ya kujiona zaidi kuliko impasavyo kuwa nayo; bali awe na nia ya kiasi, kama Mungu alivyomgawia kila mtu kiasi cha imani.”
Wakati maono haya yanapofunguliwa, kiburi huanza kuyeyuka na unyenyekevu wa kweli huzaliwa.
Sababu inayowafanya wengi wahukumu wengine kwa urahisi ni kwa sababu wanatoka katika picha ya uongo ya nafsi zao. Mungu anakualika katika eneo hili la maono kwa sababu anataka kufanya kazi ndani yako ili ukue katika ukweli, unyenyekevu, na utakaso wa kweli. Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Warumi 12:3, Mathayo 7:3-5
UJUMBE MKUU: Watu wengi wako tayari kuhukumu, kutathmini, au kusahihisha wanachokiona kwa wengine — lakini ni wachache walio tayari kuingia katika nuru ya Mungu na kukabiliana na hali halisi ya mioyo yao wenyewe. Bila maono haya ya ndani, maombi yetu yanapoteza mwelekeo sahihi, hukumu zetu zinapotoshwa, na kiburi cha kiroho huingia polepole.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa neno hili. Unafungua macho yangu ili nijione kwa uwazi katika nuru yako. Ninaelewa uzito na kipimo changu halisi katika roho. Unashughulika na kila kiburi na udanganyifu, na unanifundisha kutembea katika unyenyekevu wa kweli na utakaso. Kwa jina la Yesu, Amina.
LA VISION DE VOTRE VRAI POIDS ET MESURE DANS L’ESPRIT
L’Apôtre Grace Lubega
2 Corinthiens 10:14 (LSG) : Car nous ne nous étendons pas au-delà de nos mesures, comme si nous n’étions pas parvenus jusqu’à vous; car nous sommes arrivés jusqu’à vous aussi, en prêchant l’Évangile de Christ.
—
Beaucoup de personnes sont impatientes de juger, d’évaluer ou de corriger ce qu’elles voient chez les autres — mais peu sont prêtes à entrer dans la lumière de Dieu et à affronter la réalité de leur propre cœur. Pourtant, sans cette vision intérieure, nos prières perdent leur alignement, nos jugements deviennent déformés, et l’orgueil spirituel s’installe silencieusement.
Jésus a abordé ce sujet lorsqu’Il a demandé : « Comment peux-tu dire à ton frère : Laisse-moi ôter la paille qui est dans ton œil, alors qu’il y a une poutre dans le tien ? » (Matthieu 7:3-5). Ce n’est pas seulement un enseignement moral — c’est une question de vision. Il s’agit de ceux qui sont aveugles à l’état de leur propre cœur. Lorsque nous sommes inconscients de notre véritable condition dans l’esprit, nous portons un poids faux et nous assumons des positions qui ne nous ont pas été données.
Paul a écrit à ce sujet dans Romains 12:3 : « Ne pensez à vous-mêmes plus hautement que ce qu’il faut penser; mais pensez avec sobriété, selon que Dieu a départi à chacun une mesure de foi. »
Lorsque cette vision s’ouvre, l’orgueil commence à fondre et la véritable humilité naît.
La raison pour laquelle beaucoup jugent facilement les autres est qu’ils opèrent à partir d’une illusion d’eux-mêmes. Dieu vous invite dans ce domaine de vision parce qu’Il veut travailler en vous afin que vous puissiez grandir dans l’authenticité, l’humilité et la véritable consécration. Hallelujah !
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE : Romains 12:3, Matthieu 7:3-5
PASSAGE EN OR : Beaucoup de personnes sont impatientes de juger, d’évaluer ou de corriger ce qu’elles voient chez les autres — mais peu sont prêtes à entrer dans la lumière de Dieu et à affronter la réalité de leur propre cœur. Pourtant, sans cette vision intérieure, nos prières perdent leur alignement, nos jugements deviennent déformés, et l’orgueil spirituel s’installe silencieusement.
PRIÈRE : Père Céleste, je Te rends grâce pour cette parole. Tu ouvres mes yeux pour voir clairement qui je suis dans Ta lumière. Je comprends mon vrai poids et ma mesure dans l’esprit. Tu traites tout orgueil et illusion et Tu m’enseignes à marcher dans la véritable humilité et consécration. Au nom de Jésus, Amen.
Loading…
DIE VISION VOM WAHREN WERT UND MAß DES GEISTES
Apostel Grace Lubega
2. Korinther 10,14 (LUT): „Denn es ist nicht so, dass wir uns zu viel anmaßen, als wären wir nicht bis zu euch gelangt; denn wir sind ja mit dem Evangelium Christi auch bis zu euch gekommen.“
—
Viele Menschen sind schnell dabei, andere zu verurteilen, zu kritisieren oder zu korrigieren − aber nur wenige sind bereit, sich von Gottes Licht entblößen zu lassen und sich der Realität ihres eigenen Herzens zu stellen. Doch ohne diesen Blick nach innen verfehlen unsere Gebete ihr Ziel, unser Urteilsvermögen ist getrübt und wir schaffen langsam Raum für geistigen Stolz.
Jesus sprach dies an, als er fragte: „Was siehst du aber den Splitter in deines Bruders Auge und nimmst nicht wahr den Balken in deinem Auge?“ (Matthäus 7,3-5 SLT). Das ist nicht nur eine moralische Belehrung − es geht um die korrekte Sichtweise. Es geht um diejenigen, die blind für den Zustand ihres eigenen Herzens sind. Wenn wir unseren wahren Geisteszustand nicht kennen, haben wir die falschen Ansichten und nehmen Positionen ein, die uns nicht zustehen.
Paulus schreibt dazu in Römer 12,3: „Dass niemand mehr von sich halte, als sich’s gebührt, sondern dass er maßvoll von sich halte, wie Gott einem jeden zugeteilt hat das Maß des Glaubens.“
Sobald wir diese Sichtweise einnehmen, beginnt der Stolz zu schmelzen und die wahre Demut kommt zum Vorschein.
Der Grund, warum viele Menschen andere schnell verurteilen, ist, dass sie Opfer ihrer Selbsttäuschung geworden sind. Gott lädt dich dazu ein, Seine Sichtweise einzunehmen, weil Er in dir wirken möchte, damit du in Glaubwürdigkeit, Demut und wahrer Selbsthingabe wachsen kannst. Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Römer 12:3, Matthäus 7:3-5
FAZIT: Viele Menschen sind schnell dabei, andere zu verurteilen, zu kritisieren oder zu korrigieren − aber nur wenige sind bereit, sich von Gottes Licht entblößen zu lassen und sich der Realität ihres eigenen Herzens zu stellen. Doch ohne diesen Blick nach innen verfehlen unsere Gebete ihr Ziel, unser Urteilsvermögen ist getrübt und wir schaffen langsam Raum für geistigen Stolz.
GEBET: Lieber Vater, ich danke dir für dieses Wort. Du öffnest mir die Augen, damit ich mich selbst klar und deutlich in Deinem Licht sehen kann. Ich verstehe meinen wahren Wert und Maßstab im Geiste. Du beseitigst jeglichen Stolz und jede Illusion und lehrst mich, in wahrer Demut und Selbsthingabe zu wandeln. In Jesu Namen, Amen.