Apostle Grace Lubega
Job 1:1-3 (KJV); There was a man in the land of Uz, whose name was Job; and that man was perfect and upright, and one that feared God, and eschewed evil. And there were born unto him seven sons and three daughters. His substance also was seven thousand sheep, and three thousand camels, and five hundred yoke of oxen, and five hundred she asses, and a very great household; so that this man was the greatest of all the men of the east.
There are some Christians who believe that the prosperity of a believer is a sign of a corrupt spirit. These quote the Bible in Proverbs 30:9 which says, “Lest I be full, and deny thee, and say, Who is the LORD? or lest I be poor, and steal, and take the name of my God in vain.”
I have often heard men make disparaging remarks about ‘prosperity preachers’, on account of this doctrine.
Is this the right view of prosperity? Can we rightfully claim that righteousness and prosperity cannot walk hand in hand?
The Bible has numerous examples of men who walked faithfully with God and were also vastly blessed by Him. Job is one such man. The Bible says that he was perfect and upright and he was the wealthiest man in the East.
How about Isaac? Genesis 26:13 (BSB) says that he became richer and richer, until he was exceedingly wealthy.
Job’s and Abraham’s wealth did not subtract from their relationship with God. It did not make them any less faithful and devoted.
It is erroneous to assume that a man is unrighteous by reason of wealth and is more inclined to righteousness because he is poor.
It is a fact of life that there are wicked poor men and righteous rich men.
It is not the man’s substance that defines his place before God but his heart.
FURTHER STUDY: Genesis 26:13, Psalm 37:25
GOLDEN NUGGET: It is not the man’s substance that defines his place before God but his heart.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. I live in the liberties of abundance because I know You. I refuse to be famished, beggarly or sickly because I know that You came to give life and give it abundantly until it overflows. I live a sacrificial yet prosperous life to the glory of Your name because You have put life where sacrifice is. In Jesus’ name, Amen.
OKUKULAAKULANA KW’OMUTUUKIRIVU
Omutume Grace Lubega
Yobu 1:1-3 (KJV); Waaliwo omusajja mu nsi Uzzi, erinnya lye Yobu; era omusajja oyo yatuukirira era nga wa mazima, era ng’atya Katonda ne yeewalanga obubi. N’azaalirwa abaana ab’obulenzi musanvu n’abobuwala basatu. Era ebintu bye byali endiga kasanvu n’eŋŋamira enkumi ssatu n’emigogo gy’ente ebikumi bitaano n’endogoyi enkazi ebikumi bitaano n’abaddu bangi nnyo nnyini; omusajja oyo n’aba mukulu okusinga abaana bonna ab’ebuvanjuba.
Waliwo abakristaayo abamu abakkiriza nti okukulaakulana kw’omukkiriza kabonero ak’omwoyo omwonoonefu. Bano boogera beesigama ku Baibuli mu Engero 30:9 egamba nti, ” Nneme okukkutanga ne nkwegaana ne njogera nti Mukama ye ani? Era nnemenga okuba omwavu ne nziba, Ne njogera bubi erinnya lya Katonda wange.”
Mpulidde emirundi mingi abantu nga boogera ebigambo ku ‘ababuulizi b’enkulaakulana’ ebibassa wansi nga basinziira ku njigiriza eno.
Eno y’endaba entuufu ey’enkulaakulana? Tusobola mu bwesimbu okugamba nti obutuukirivu n’enkulaakulana tebisobola kutambulira wamu?
Baibuli erina olufulube lw’ebyokulabirako eby’abasajja abaatambulira mu bwesigwa ne Katonda n’abawa nnyo omukisa. Yobu y’omu ku basajja bano. Baibuli egamba nti yali atuukiridde nga w’amazima era yali musajja asinga obugagga mu buvanjuba.
Olwo ate Isaaka? Oluberyeberye 26:13 (BSB) egamba nti yeeyongera obugagga n’obugagga okutuusa lwe yali omugagga ennyo.
Obugagga bwa Yobu n’obwa Isaaka tebwatoola ku nkolagana yabwe ne Katonda. Tebwatoola ku bwesigwa bwabwe yadde okwewaayo kwabwe.
Kubeera kuwaba okuteebereza nti omuntu ssi mutuukirivu olw’ensonga y’obugagga era nti atuukiridde nnyo kubanga mwavu.
Mazima g’obuliwo mu bulamu nti waliwo abantu ababi nga baavu n’abantu abatuukirivu nga bagagga.
Ebintu by’omuntu ssi by’ebinnyonnyola ekifo kye ne Katonda wabula omutima gwe.
YONGERA OSOME: Oluberyeberye 26:13, Zabbuli 37:25
KASUMBI KA ZAABU: Ebintu by’omuntu ssi by’ebinnyonnyola ekifo kye ne Katonda wabula omutima gwe.
ESSAALA: Kitange omwagalwa, Nkwebaza ku lw’amazima gano. Mbeera mu ddembe erijjuvu kubanga nkumanyi. ŋŋaana okubeera omuyala, omusabirizi oba omulwadde kubanga mmanyi nti wajja okutuwa obulamu n’okubutuweera mu bujjuvu mpaka nga buyiika. Mbeera mu bulamu obw’okusaddaaka naye nga bukulaakulana ku lw’ekitiibwa ky’Erinnya lyo kubanga otadde obulamu awali ssaddaaka. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
ENKURAKURANA Y’OMUHIKIRIIRE
Omukwenda Grace Lubega
Yobu 1:1-3 (KJV); HAKABA haroho omusaija omu nsi ya Uzi, ibaralye nuwe Yobu; omusaija ogu akaba ahikirire kandi wamazima, yatinaga Ruhanga, yatantaraga ekibi. Kandi akazara abana abojo musanju nabana abaisiki basatu. Nitungolye ntama kasanju, nengamira nkumi isatu, nenki’ri zente bitano, nabantu abenju baingi muno, nukwo omusaija ogu akabali omukuru okukira abanabona aboburugaizoba.
Haroho abakristayo abamu abaikiriza ngu enkurakurana y’omuikiriza kali karo’rwaho k’omwoyo ogusisirwe. Banu baju’ra e Baibuli omu Enfumo 30:9 ekigamba, “Ntaiguta, kandi okukwehakana ningamba nti MUKAMA noha? Rundi ntafoka wamasege, nokuiba, nokujuma kubi ibara lya Ruhanga wange.”
Nkizire kuhu’ra abantu nibabaza eby’okudibya hali ‘abatebezi b’enkurakurana’, nibasigiki’ra ha nyegesa enu.
Egi niyo ndora ehikire ey’enkurakurana? Tukusobora omubuhikire okurwanira ngu obuhikiriire n’enkurakurana tibikusobora kugendera hamu?.
Baibuli eine eby’okurorwaho bingi eby’abantu abalibasire na Ruhanga omubwesigwa kandi bahairwe We omugisa ogw’efuraano. Yobu ali omusaija owenyisana egyo. Baibuli egamba ngu akaba anyakuhikirire kandi wamazima kandi akaba omusaija akukirayo obugu’da burugaizooba.
Ki kyo Isaaka? Okubanza 26:13(BSB) egamba ngu akagaigahara muno kandi yagaigahara muno, okuhikya obuyabaire mutungi muno muno.
Itungo lya Yobu na Isaaka litakehye ha nkoragana yabu na Ruhanga. Litabafoore bakeho omu bwesigwa n’okwehayo.
Kiri ky’obuhabe okukitwara ngu omuntu tali muhikirire habwensonga y’itungo kandi ali habulyo bw’obuhikiriire habwokuba ali museege.
Kiri ky’oburoho ky’obwomezi ngu haliyo abantu ababi abaseege n’abantu abahikiriire abaguuda.
Tibiri bintu by’omuntu ebisobo’ra ekiikaro kye omu maiso ga Ruhanga baitu omutima gwe.
GALIHYA N’OSOMA: Okubanza 26:13, Zabuli 37:25
EBIKURU OMUBYOONA: Tibiri bintu by’omuntu ebisobo’ra ekiikaro kye omu maiso ga Ruhanga baitu omutima gwe.
ESAARA: Is’itwe Owengonzi, Ninkusiima habw’amazima ganu. Nyomeerra omu bugabe bw’okusagaana habwokuba ninkumanya. Ninyanga okufa enjara, okusabiriza rundi oburwazi habwokuba manyire ngu okaija kugaba obwomezi kandi okubugaba omukusagaana okuhika bubo’gere. Nyomeerra obwomezi obw’okwehayo kunu obw’enkurakurana habw’ekitinisa ky’ibara Lyawe habwokuba oteire obwomezi hali okwehayo kuli . Mw’ibara lya Yesu, Amiina.
BER BEDO PA JO MA KITGI ATIR
Lakwena Grace Lubega
Yubu 1:1-3 (KJV); Yam tye dano mo ma i lobo Uj ma nyiŋe Yubu. Dano man onoŋo pe ki bal mo, dok dano ma cwinye leŋ; en lalwor Lubaŋa, ma dag tim marac. En onywalo awobe abiro ki anyira adek. Lim ma yam tye bote obedo romi ki dyegi alip abiro, kinaga alip adek, twoni pur alip acel, megi kana miya abic, kacel ki lwak luticce mapol mada; en obedo dano madit makato jo ducu ma yo tuŋ wokceŋ.
Tye Lukricitayo mukene ma gitye ki niye ni berbedo pa dano ma oye obedo lanyut me cwiny ma rac.
Gin tiyo ki gin acoya ma i baibul i Carolok 30:9 ma waco ni, “Ka abibedo ki cam madwoŋ mukato kare, miyo abikweri woko, kun awacci, “Rwot En aŋa?” dok pe myero abed lacan, miyo akwalo kwo, miyo abipyedo nyiŋ Lubaŋana.”
An kare mapol awinyo dano ka waco lok maracu ikom ‘lupwonye ma pwonyo Lok ikom berbedo’, malube ki pwony man.
Man aye mono obedo neno ma atir ikom berbedo?
Wan mono watwero waco ni bedo ki kitma atir dok berbedo petwero wot tungcel ki tungcel?
Baibul tye ki labol mapol ata ikom jo ma guwoto kitma mite ki Lubanga dok bene gunongo gum madito kibot en.
Yubu obedo ngat acel ikingi. Baibul wacini en onongo peke ki bal mo, dok onongo dano ma cwinye leng ento onongo obedo dano madit makato jo ducu ma yo tung wokcen.
Cidong Icaka kono? Acakki 26:13 (BSB) waco ni dano-nu odoko lalonyo dok omede kilony, nio ka odoko twon lalonyo.
Lonyo pa yubu ki Icaka pe okwanyo ginmo ki i watgi ki Lubanga. Pe odwoko rwom me tic pa Lubanga-gi piny dok keto cwiny-gi ikome.
Obedo bwola me tamo ni ngatmo kite pe bedo atir pi lonyo ma tye kwede onyo kite atir twatwal pien en lacan.
Ginma timme ikwo en aye ni tye lucan ma kitgi pe atir dok bene tye lulonyo ma kitgi atir.
Pe obedo jami ma ngatmoni tye kwede ma nyutu kama en tye iye inyim Lubanga ento cwinye.
KWAN MUKENE: Acakki 26:13, Jabuli 37:25
LWOD MADIT: Pe obedo jami ma ngatmoni tye kwede ma nyutu kama en tye iye inyim Lubanga ento cwinye.
LEGA: Wora me amara, Apwoyi pi ada man. An akwo i twero ma atye kwede me bedo ma apong pien an angeyo in. An akwero lego jami onyo bedo latwo pien angeyo ni in ibino me miyo kwo dok me miyo ne ma opong ony woko. An akwo kwo me Jale ento bene berbedo me dwoko deyo inyingi pien in iketo kwo kama jale tye i iye. I nying Yesu, Amen.
USTAWI WA WATU WEMA
Mtume Grace Lubega
Ayubu 1:1-3 (KJV); Palikuwa na mtu katika nchi ya Usi, jina lake alikuwa akiitwa Ayubu; mtu huyo alikuwa mkamilifu na mwelekevu, ni mmoja aliyemcha Mungu, na kuepukana na uovu. Kisha walizaliwa kwake wana saba, na binti watatu. Mali yake nayo yalikuwa ni kondoo elfu saba, na ngamia elfu tatu, na jozi za ng’ombe mia tano, na punda wake mia tano, na watu wa nyumbani wengi sana; basi hivi mtu huyo alikuwa ni mkuu sana kuliko watu wote wa upande wa mashariki.
Kuna Wakristo wanaoamini kwamba ustawi wa muumini ni ishara ya kuwa na roho mbaya. Hawa hunukuu Biblia kwenye kitabu cha Mithali 30:9 ambao unasema “Nisije nikashiba nikakukana, Nikasema, BWANA ni nani? Wala nisiwe maskini sana nikaiba, Na kulitaja bure jina la Mungu wangu.”
Nimekuwa nikisikia mara nyingi watu wakitoa maneno ya dharau kwa watumishi wa Mungu wenye mafanikio kwa sababu ya fundisho hili.
Je, huu ndio mtazamo sahihi juu ya ustawi? Tunaweza kudai kwamba haki na mafanikio haviwezi kutembea vikishikana mikono?
Biblia ina mifano mingi juu ya watu waliotembea kwa uaminifu na Mungu na pia walikuwa wamebarikiwa sana na Yeye. Ayubu ni mmoja wa watu hao. Biblia inasema alikuwa mkamilifu na mnyoofu na alikuwa mtu tajiri zaidi upande wa mashariki.
Je, vipi kihusu Isaka? Mwanzo 26:13 inasema “Na mtu huyu akawa mkuu, akazidi kusitawi, hata akawa mkuu sana.”
Utajiri wa Ayubu na Isaka haukuondoa chochote juu ya mahusiano yao na Mungu. Haikupunguza uaminifu wao na kujitoa kwao hata kidogo.
Ni makosa kudhani kuwa mtu ni dhalimu kwa sababu ya utajiri wake au mtu anaelekea zaidi kwenye haki kwa sababu ya ufukara wake.
Ni ukweli wa maisha kwamba wapo watu maskini wabaya na matajiri wenye haki.
Sio dutu kuu inayofafanua mahali pake kwa Mungu bali ni moyo wake.
MASOMO YA ZIADA: Mwanzo 26:13 , Zaburi 37:25
UJUMBE MKUU: Sio dutu kuu inayofafanua mahali pake kwa Mungu bali ni moyo wake.
SALA: Baba mpenzi, Nakushukuru kwa kweli hii. Ninaishi katika uhuru wa wingi kwa sababu nakujua Wewe. Ninakataa njaa, kuombaomba au kuumwa kwa sababu najua ulikuja kugawa uhai na uliugawa kwa wingi mpaka kutiririka. Ninaishi maisha ya kujitoa kafara na bado ya kustaajabisha yenye utukufu wa jina lako kwa sababu umeweka maisha pale penye zabihu. Katika jina la Yesu Kristo, Amina.