Apostle Grace Lubega
2 Corinthians 4:7 (KJV); But we have this treasure in earthen vessels, that the excellency of the power may be of God, and not of us.
The Christian life is full of contrasts.
These are epitomised in the life of Jesus Christ. He is the lion and the lamb (Revelation 5:5-6). He was fully God, yet fully man (Colossians 2:9). He had to die to give life.
Paul expounds on these paradoxes of Christian living when he says, “…. as deceivers, and yet true; as unknown, and yet well known; as dying, and, behold, we live; as chastened, and not killed; as sorrowful, yet always rejoicing; as poor, yet making many rich; as having nothing, and yet possessing all things.” (2 Corinthians 6:8-10).
Why these paradoxes? How can I be weak yet strong? (2 Corinthians 12:10). A child yet an adult? (1 Corinthians 14:20).
It is because the treasure is in earthen vessels.
There is a pattern by which the vessel lives and a pattern by which the treasure lives.
To reconcile these two patterns is to achieve the perfect balance.
The lesson to you is to seek the kinds of wisdom that run both worlds: the physical world and the spiritual world. After all, you cannot be so spiritual that you are of no earthly good or so earthly minded that you carry no relevance in the unseen realm.
FURTHER STUDY: 2 Corinthians 6:8-10, 2 Corinthians 12:10
GOLDEN NUGGET: Seek the kinds of wisdom that run both worlds: the physical world and the spiritual world. After all, you cannot be so spiritual that you are of no earthly good or so earthly minded that you carry no relevance in the unseen realm.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this knowledge. Thank You because I know how to achieve the perfect balance, to live in this world yet not of this world. As this wisdom matures in me, I expand and grow in my spheres of influence, to the glory of Your name, Amen.
OKWENKANYANKANYA OKUTUUKKIRIDDE
Omutume Grace Lubega
2 Abakkolinso 4:7 (KJV); Naye obugagga obwo tuli nabwo mu bibya eby’ebbumba, amaanyi amangi ennyo galyoke gavenga eri Katonda, so si eri ffe.
Obulamu bw’ekikristaayo bujjudde ebikontana.
Bino tulaba eby’okulabirako byabyo ebituukiridde mu bulamu bwa Yesu Kristo. Y’empologoma era omwana gw’endiga ( Okubikkulirwa 5:5-6). Yali muntu ajjudde naye ate nga ye Katonda ajjudde (Abakkolosaayi 2:9). Yalina okufa okuwa obulamu.
Paulo alambulula ku kubuzaabuzibwa kuno okw’obulamu obw’omukristaayo bw’agamba,”…. ng’abalimba, era naye ab’amazima; ng’abatategeerebwa, era naye abategeerebwa ennyo; ng’abafa, era, laba, tuli balamu; ng’ababonerezebwa, era ne tutattibwa; ng’abanakuwala, naye abasanyuka bulijjo; ng’abaavu, naye abagaggawaza abangi; ng’abatalina kintu, era naye abalina ddala byonna.” (2Abakkolinso 6: 8-10).
Okubuzaabuzibwa kuno kwa ki? Mbeera ntya omunafu naye nga ndi wa maanyi? ( 2Abakkolinso 12:10). Omuto naye ate omukulu? (1Abakkolinso 14:20).
Kiri bwe kityo kubanga eky’omuwendo kiri mu kibya eky’ebbumba.
Waliwo enkola ekibya kwe kitambuliza obulamu n’enkola eky’omuwendo kwe kitambuliza obulamu.
Okutabaganya enkola ebbiri zino kwe kutuuka ku kwenkanyankanya okutuukiridde.
Eky’okuyiga gy’oli kwe kunoonya amagezi ag’enjawulo agatambuza ensi zombi. Ate oba, tosobola kubeera wa mwoyo nnyo okutuuka ku ssa ly’obutabeera na mugaso gwa ku nsi oba nga oli wa ku nsi nnyo okugasa mu nsi etalabika.
YONGERA OSOME: 2Abakkolinso 6:8-10, 2Abakkolinso 12:10
AKASUMBI KA ZAABU: Noonya amagezi ag’enjawulo agatambuza ensi zombi. Ate oba, tosobola kubeera wa mwoyo nnyo okutuuka ku ssa ly’obutabeera na mugaso gwa ku nsi oba nga oli wa ku nsi nnyo okugasa mu nsi etalabika.
ESSAALA: Kitange omwagalwa, Nkwebaza ku lw’okumanya kuno. Nkwebaza kubanga mmanyi engeri ey’okufunamu okwenkanyankanya okutuukiridde, okubeerawo mu nsi eno naye ate nga siri wa nsi. Amagezi gano nga bwe gankuza, ngaziwa era nkula mu kkomo lyange, ku lw’ekitiibwa ky’erinnya Lyo, Amiina.
OKWINGAINGANA OKUHIKIRE
Entumwa Grace Lubega
2 Abakorinso 4:7; Kwonka obutungi obu tubwine omu nyabya z’eibumba, okworeka ngu amaani agarikukirira kimwe n’aga Ruhanga, ti gaitu.
Amagara g’obukristaayo gaijwiire entaaniso nyingi.
Ebi nibireebwa omu magara ga Yesu Kristo. N’entare kandi Omwana gw’entaama (Okushuuruurirwa kwa Yohaana 5:5-6). Akaba ari Ruhanga aijwiire, kandi omuntu oijwiire (Abakolosai 2:9). Akaba aine kufa kuha amagara.
Paulo nashoborora aha naama z’amagara g’obukristaayo ezi arikugira ati, “…. nk’abanyabishuba, kunu turi ab’amazima; nk’abatarikumanywa, haza nitumanywa; nk’abarikufa, haza turi abahuriire; nka’abarikubonabonesibwa, kwonka tutaitsirwe; nk’abaine obusaasi, kwonka nitushemererwa obutoosha; nk’abooro, haza nitutungisa baingi; nk’abataine kantu, haza twine byona.” (2 Abakorinso 6:8-10)
Ahabw’enki enaama ezi? Nimbaasa nta kuba omunafu kandi nkagira amaani? (2 Abakorinso 12:10) nk’omwaana kandi nkuzire? (1 Abakorinso 14:20).
Nahabw’okuba itungo riri omu nyabya z’eibumba.
Hariho engyenderwaho ei enyabya zigiriramu amagara hamwe n’engyendererwaho ei obutungi bugiriramu amagara.
Okugarukanisa engyenderwaho ibiri ezi n’okutuunga okwingaingana okuhikire.
Eky’okweega n’okusherura ebika by’obwengye oburikukorera omunsi zombi: ensi erikureebwa hamwe n’ensi y’omwoyo. Kwonka nabwo torikubaasa kuba ow’omwoyo munonga ngu wabura kuba omuntu murungi w’ensi nari okagira enteekateeka y’ensi munonga ngu toine mugasho omunsi etarikureebwa.
SHOMA NEEBI: 2 Abakorinso 6:8-10, 2 Abakorinso 12:10
EZAABU: Sherura ebika by’obwengye oburikukorera omunsi zombi: ensi erikureebwa hamwe n’ensi y’omwoyo. Kwonka nabwo torikubaasa kuba ow’omwoyo munonga ngu wabura kuba omuntu murungi w’ensi nari okagira enteekateeka y’ensi munonga ngu toine mugasho omunsi etarikureebwa.
OKUSHABA: Taata Omukundwa, Ninkusiima ahabw’okumanya oku. Ninkusiima ahabw’okuba nimanya kutuunga okwingaingana okuhikire, kutuura omunsi omu kwonka ntari w’ensi egi. Obwengye obu kuburikukurira omuriinye, nimpanguha kandi nkura omu binyineho obushoborozi, ahabw’ekitiinisa ky’eiziina ryaawe, Amiina.
KWO MAROM AROMA MABER
Lakwena Grace Lubega
2 Jo Korint 4:7 (KJV); Ento watye ki lonyo man i atabo ma gicweyo ki lobo, me nyuto ni tek madwoŋ me twero obedo gire pa Lubaŋa, pe oa ki botwa.
Kwo me bedo Lakricitayo ni opong ki bwute mapat mapat.
Kinyutu gin ikwo pa Yecu Kricito. En obedo labwo dok romo (Niyabo 5:5-6). En obedo Lubanga ikite ducu, ento kun dano bene (Jo Kolocai 2:9). En obi to me miyo kwo.
Paulo otitto matut ikom lakit kwo me bedo Lakricitayo kace en waco ni, “… Giterowa macalo lugoba, ento kun wan jo me ada. Giterowa macalo jo ma pe giŋene, ento giŋeyowa twatwal. Gilokowa wadoko calo jo muto, kun wan mere jo makwo. Kadi gitimwa gujiguji, pe ginekowa; kadi gimiwa kumo, cwinywa noŋo pud bedo yom nino ducu; wanen macalo lucan, ento wan aye ma wamiyo jo mapol gidoko lulonyo; wanen calo pe watye ki gin mo, ento kun kono watye ki jami ducu. 2 Jo Korint 6:8-10).
Pingo lakit lok man? Atwero bedo goro kun tek ningning? (2 Jo Korint 12:10) Latin kun ladit ningning? (1 Jo Korint 14:20).
Obedo pien lonyo man tye i atabo ma gicweyo ki lobo.
Tye yo ma atabo ma gicweyo kwo kwede dok yo ma lonyo ni kwo kwede.
Me ribu yo aryo man en aye yo me nongo kitme kwo marom aroma maber.
Pwony ne boti en aye me yenyo lakit ryeko ma loyo lobo aryo magi ducu: kabedo manen ni dok kabedo me cwiny. Ingeye weng, pe itwero bedo icwiny dong twatwal ma nongo dong wa i lobo konyi peke onyo tamo pi wilobo wai rwom ma ibedo peke ki kony-mo ilobo ma penen-ni.
KWAN MUKENE: 2 Jo Korint 6:8-10, 2 Jo Korint 12:10
LWOD MADIT: Yeny lakit ryeko ma loyo lobo aryo magi ducu: kabedo manen ni dok kabedo me cwiny. Ingeye weng, pe itwero bedo icwiny dong twatwal ma nongo dong wa i lobo konyi peke onyo tamo pi wilobo wai rwom ma ibedo peke ki kony-mo ilobo ma penen-ni.
LEGA: Wora me amara, Apwoyi pi ngec man. Apwoyi pien angeyo kitme kwo marom aroma maber, me kwo iloboni ento kun pe abedo me lobo ni. Kitma ryeko man tego an kwede, an amede dok adongo bot jo ma aloyo wigi, me dwoko deyo inyingi, Amen.
OKWINGANAINGANA OKUHIKIRE
Omukwenda Grace Lubega
2 Abakolinso 4:7 (KJV); Baitu itungo eri, itwe twinalyo omu bibindi by’ibumba habw’okwoleka obusobozi obuteerengwa nkooku buli bwa Ruhanga, tibuli bwaitu.
Obwomezi bw’ekikristayo bwijwirwemu okwehakaniza kwingi.
Binu nibirorwa mubuloho omubwomezi bwa Yesu Kristo. Uwe ntale kandi mwana gw’entaama (Okusukulirwa 5:5-6). Akaba ali Ruhanga mubwijwire, kunu muntu mubwijwire (Abakolosai 2:9). Akaba asemeriire kufwa nukwo agabe obwomezi.
Paulo asoborraho ebikwehakaniza by’obwomezi bw’ekikristayo obu agamba, “…nk’abagobya, kunu tuli b’amazima; nk’abatamanyirwe, kunu nitumanywa kurungi; nk’abarukufa, kunu tuli boomeezi;nk’abafubiirwe, kunu titwisirwe; nk’abali omu bujune, kunu nitusemererwa; nk’abanaku, kunu nituguudahaza baingi; nk’abataina kantu, kandi kunu twina byona.”
Habwaki okwehakaniza kunu? Nsobora nta kuba muceke kunu ndi w’amaani? (2 Abakolinso 12:10) Omuto kunu ndi mukuru? (1 Abakolinso 14:20).
Kiri habwokuba eky’obuguda kiri mubibindi by’itaka.
Haroho enkora ey’ekibindi kikwomerramu hamu n’enkora ey’ekyobuguda kikwomerramu.
Kutekaho okwikiraniza kw’enkora zinu zombi nukwo kutunga okwinganaingana okuhikire.
Isomo hal’iwe nukwo kuserra ebika by’amagezi ebikuirukanganiza ensi zinu zombi: ensi ey’omubiri hamu n’ensi ey’omwoyo. Ekikuru, tosobora kuba w’omwoyo muno okalamwa kugasa ensi rundi kutekerezaho muno ensi okaburwa omugaso omunsi ey’etakurorwa.
GALIHYA N’OSOMA: 2 Abakolinso 6:8-10, 2 Abakolinso 12:10
EBIKURU MUBYOONA: Serra ebika by’amagezi ebikuirukanganiza ensi zinu zombi: ensi ey’omubiri hamu n’ensi ey’omwoyo. Ekikuru, tosobora kuba w’omwoyo muno okalamwa kugasa ensi rundi kutekerezaho muno ensi okaburwa omugaso omunsi ey’etakurorwa.
ESAARA: Taata Omugonzibwa, Ninkusiima habw’okumanya kunu. Webale habwokuba manyire oku nsobora kutunga okwinganaingana okuhikire, kwikara omu nsi enu kunu tindi w’ensi enu. Amagezi ganu obugakuba nigakura omuli nyowe, ningaliha kandi ninkura omu biikaro eby’amaani, habw’ekitinisa ky’ibara lyawe, Amiina.
KWO AROROM ABER MEICEL
Akwena Grace Lubega
2 Korinti 4:7; Cite wan jo ame otye kede lonyo man ocal i tabo ame ocweo i lobo, me nyuto ni teko adwoŋ me twer obedo me Obaŋa, mom ya i baŋwa.
Kwo akricitayo tye opoŋ kede jami ape rom.
Man tye onyutte atek i kwo a Yecu Kricito. En obedo eŋato kede daŋ atin romo (Nyut a Lakana 5:5-6). En nwo obedo Obaŋa,cite daŋ nwo obedo dano (Jo Kolocai 2:9). En obin oto me miyo kwo.
Paulo nyayiwa kop ikom apoka poka ni i kwo akricitayo ka en okobo ni, “…oterowa acalo ogoba, aco kara wan jo me ateni. Oterowa acalo jo a mom ŋeye, ento oŋeye meicel. Olokowa obedo acalo jo oto, kara wan giwa jo akwo. Kadi timwa cucu, mom onekowa; kadi miwa kumo, yiwa giwa bedo yom i nino luŋ; onen acalo ocan, cite wan omio jo apol odoko olonyo; wan onen bala mom otye i ginnoro, kara bo otye kede jami luŋ.”
(2 Korinti 6:8-10).
Piŋo apoka poka ni? Kit aŋo ame atwero bedo agoro cite daŋ nwo atek? (2 Korinti 12:10). Atin atidi cite daŋ nwo dano oteggo? (1 Korinti 14:20).
Obedo pi lonyo i tabo ame ocweo i lobo.
Tye yo moro ame tabo kwo kede, kede daŋ tye yo moro ame lonyo i tabo man kwo kede.
Me miyo yo aryo ni tic karacel obedo nwoŋo kwo arorom aber meicel.
Pwony ikan obedo me yin moyo ryeko ame tio i lobo aryo ni: lobo anen kede lobo me cuny. Kono daŋ, yin pe itwero bedo dano me cuny atek tutwal anwoŋo konyi pe i wi lobo onyo keto ka tami ikom jami me wi lobo te miyi bedo dano a konyere pe i lobo ape nen.
MEDE IKWANO: 2 Korinti 6:8-10, 2 Korinti 12:10.
APIIRE TEK: Mo ryeko ame tio i lobo aryo ni: lobo anen kede lobo me cuny. Kono daŋ, yin pe itwero bedo dano me cuny atek tutwal anwoŋo konyi pe i wi lobo onyo keto ka tami ikom jami me wi lobo te miyi bedo dano a konyere pe i lobo ape nen.
KWAC: Papa me amara, Apwoyi pi ŋecci. Apwoyo pien aŋeo kite me nwoŋo kwo arorom aber meicel, me bedo kwo i wi lobo ni cite daŋ nwo pe abedo dano me wilobo ni. Ka doŋ ryeko tego i kwo na, anya kede daŋ adoŋo i kabedo ame atye kede loc iye, pi kwogo i Nyiŋi. Amen.
USAWA KAMILI
Mtume Grace Lubega
2 Wakorintho 4:7 (KJV); Lakini tuna hazina hii katika vyombo vya udongo, ili adhama kuu ya uwezo iwe ya Mungu, wala si kutoka kwetu.
Maisha ya Kikristo yamejaa tofauti.
Haya yanafafanuliwa katika maisha ya Yesu Kristo. Yeye ni simba na mwana-kondoo (Ufunuo 5:5-6). Alikuwa Mungu kamili, lakini mwanadamu kamili (Wakolosai 2:9). Ilibidi afe ili atoe uhai.
Paulo anafafanua juu ya mafumbo haya ya maisha ya Kikristo anaposema, “… kama wadanganyifu, na bado ni wa kweli; kama wasiojulikana, lakini tunajulikana sana; wenye huzuni, bali wanafurahi siku zote; kama maskini, bali tukiwatajirisha wengi; kama wasio na kitu, bali wenye vitu vyote.” (2 Wakorintho 6:8-10).
Kwa nini mafumbo haya? Je, ninawezaje kuwa dhaifu lakini mwenye nguvu? (2 Wakorintho 12:10) Je, mtoto ambaye bado ni mtu mzima? (1 Wakorintho 14:20 ).
Ni kwa sababu hazina iko katika vyombo vya udongo.
Kuna muundo ambao kwake chombo huishi na muundo ambao kwake hazina huishi.
Kupatanisha miundo hii miwili ni kufikia usawa kamili.
Somo kwako ni kutafuta aina za hekima zinazoendesha ulimwengu wa aina mbili: ulimwengu wa mwili na ulimwengu wa kiroho. Baada ya yote, huwezi kuwa wa kiroho sana hivi kwamba huna wema wa kidunia au kuwa na nia ya kidunia hivi kwamba huna umuhimu wowote katika ulimwengu usioonekana.
MASOMO YA ZIADA: 2 Wakorintho 6:8-10, 2 Wakorintho 12:10.
UJUMBE MKUU: Tafuta aina za hekima zinazoendesha ulimwengu wote: ulimwengu wa mwili na ulimwengu wa kiroho. Baada ya yote, huwezi kuwa wa kiroho sana hivi kwamba huna wema wa kidunia au kuwa na nia ya kidunia hivi kwamba huna umuhimu wowote katika ulimwengu usioonekana.
SALA: Baba Mpenzi, Nakushukuru kwa ujuzi huu. Asante kwa sababu najua jinsi ya kufikia usawa kamili, kuishi katika ulimwengu huu bila kuwa wa ulimwengu huu. Hekima hii inapokomaa ndani yangu, ninapanuka na kukua katika nyanja zangu za ushawishi, kwa utukufu wa jina lako, Amina.