Apostle Grace Lubega
Romans 4:17-18 (KJV): “(As it is written, I have made thee a father of many nations,) before him whom he believed, even God, who quickeneth the dead, and calleth those things which be not as though they were. Who against hope believed in hope, that he might become the father of many nations, according to that which was spoken, So shall thy seed be.”
—
God calls those things which be not as though they were. He does not call things that are as though they are not. Then He says, “So shall thy seed be.”
In Luke 8:11, the Lord reveals that the seed is the Word of God. This points us not only to the divine message we receive, but also to the confession that proceeds from our lips when that Word takes root in our hearts. Through this, God graciously teaches us the pattern of faith-filled confession. We are to speak in agreement with Him, calling things that are not as though they were, and not merely denying what already exists in the natural.
For example, God does not look at a sick man and say that he is not sick. That would be calling things that are as though they are not. Rather, He declares that the man is healthy.
In the same way, God does not look at a believer struggling with a habit and call him merely a sinner saved by grace. No, He calls him His righteousness. Neither does He say to the man with a low bank balance, “You are not poor.” Instead, He says, “You are rich.” He speaks from the abundance of His truth, not from the limitation of present appearances.
Beloved, your confessions must follow this same divine pattern. If God does not speak a certain way, neither should you.
Do not say, “I am not poor. I am not sick. I am not a struggler.” Rather say, “I am wealthy and blessed. I am healthy, and my youth is renewed day by day. I am a success, and my path shines brighter and brighter unto the perfect day.” This is the language of faith.
FURTHER STUDY: Proverbs 18:21; Joel 3:10
GOLDEN NUGGET: God calls those things which be not as though they were. He does not call things that are as though they are not. Your confessions must follow this same divine pattern
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. I receive this instruction and align my life with its truth. I speak as my Lord speaks. I follow Your pattern and manner of speech every day of my life. As I do, I tame every season of my life and every environment I step into. In Your name and for Your glory, in Jesus’ name, Amen.
Loading…
ENGYENDERERWAHO Y’EBIGAMBO BYAITU NARI OKWATURA KWAITU
Entumwa Grace Lubega
Abarooma 4:17-18: Nk’oku kyahandiikirwe ngu: Nkakugira ishenkuru w’amahanga maingi omu maisho g’Ogwo ou yaikiriize, niwe Ruhanga ozoora abafu, kandi oyeta ebitariho nk’ebiriho. Abrahamu ogwo akaikiriza, yaagira amatsiko omu bunaku obu yaakugahwereiremu, ngu aryaba ishenkuru w’amahanga maingi, nk’oku kyagambirwe ngu: Abaijukuru nikwo bariba batyo.
—
Ruhanga nayeta ebitariho nk’ebiriho. Tarikweta ebiriho nk’ebitariho. Rero agira ati okwo nikwo embibo yaawe eriba.
Omuri Luka 8:11, Mukama nashuuruura ngu embibo n’ekigambo kya Ruhanga. Eki tikirikutworeeka ekigambo kya Ruhanga ekiturikwakiira kwonka kureka n’ebigambo ebirikuruga omu kanwa kaitu ekigambo ekyo kyaheza kutsimba emizi omu mitima yaitu. Omuri eki, Ruhanga natwegyesa enkora y’ebigambo ebijwiire okwikiriza.
Tushemereire kwikirizana nawe omu kugamba kwaitu obwo nitweeta ebintu ebitariho nk’ebiriho kutari kuhakanisa ebyo ebiriho.
Eky’okureeberaho, Ruhanga tarikureeba omuntu orwaire rero akagira ati tarwaire. Nobwo narangirira ngu omuntu ogwo aine amagara marungi.
Omu muringo nigwo gumwe, Ruhanga tarikureeba omwikiriza orikurwaana n’omuze akamweta omusiisi ojunirwe ahabw’embabazi. Ngaha, Namweta okuhikirira Kwe. Kandi omuntu otaine empiiha omwibikiro tarikumweeta omukyene. Nobwo, namugira ati ori omutungi. Nagambira omu bwingi bw’amazima gye kutari kugambira omu kuremererwa kwebyo ebiriho.
Abarikukundwa, ebigambo byanyu bishemereire kukuratira enkora egi. Ruhanga ku arabe atarikugamba ebintu ebimwe, naiwe toshemereire kubigamba.
Otagira oti tindi omwooro. Oti tindwaire. Oti tindikubonabona. Gira oti ndi omutungi kandi mpairwe omugisha. Oti nyine amagara marungi kandi obunyeto bwangye nibugarurwa busya buri eizooba. Ndi omusinguzi kandi emihanda yangye nink’omushana gw’akasheeshe ogugumizamu nigwaka gukahitsya omu ihangwe. Egi niyo ngamba y’okwikiriza.
SHOMA N’EBI: Enfumu 18:21, Yoeli 3:10
EBIKURU MUNONGA: Ruhanga nayeta ebitariho nk’ebiriho. Tarikweta ebiriho nk’ebitariho. Ebigambo byaawe bishemereire kukuratira omuhanda ogu.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkwebaza ahabw’ekigambo eki. Ninyakiira ekiragiro eki kandi ntebekanisa amagara gangye n’amazima gakyo. Ningamba nk’oku Mukama wangye arikugamba. Ninkuratira enkora yaawe hamwe n’oku orikugamba buri eizooba ry’amagara gangye. Naba ninkora ekyo, nintebekanisa ebiro byangye byoona na buri hamwe ahu ndikuza. Omu iziina ryaawe nahabw’ekitiinisa kyaawe, omu eizina rya Yesu, Amina.
EMIKOORE Y’OKWATURA KWAWE
Omukwenda Grace Lubega
Abarooma 4:17-18 (KJV): “(Nk’oku kyahandiikirwe, Nyowe nkufwoire taata w’amahanga,) omaiso ge owuyaikiriize, Ruhanga, ogwo anyakuhereza obwomeezi abafwire, kandi nayeta ebintu ebyo ebitaroho nkebiroho. We aheeru yokunihira akaikiririza omukunihira, ngu nukwo asobole kufwoka taata w’amahanga, kusigikira hali ekyabaliziibwe, ngu nukwo ensigo yaawe eraaba.”
—
Ruhanga ayeta ebintu ebyo ebitaroho nk’ebiroho. We tayeta ebintu ebiroho nk’ebitaroho. Hanyuma We yagamba, “Nukwo embibo yaawe eija kuba.”
Omu Luuka 8:11, Ruhanga ayoleka ngu embibo niyo ekigambo kya Ruhanga. Kinu nikitwolekereza hatali habukwenda bw’obwa Ruhanga obututwara honka, baitu nahakwatura okunyakuruga omukanwa kaitu obu ekigambo ekyo obukihama omu mitima yaitu. Kuraba omuli kinu, Ruhanga omumbabazi atwegesa emikoore ey’okwatura-okwijwire okwikiriza. Itwe tunyina kubaza tuli omukwikiraniza hamu Nawe, nitweta ebyo ebintu ebitaroho nk’ebiroho, kandi hatali kuhakaniza ekimazireira kubaho omu buroho.
Eky’okurorwaho, Ruhanga tarora omuntu anyakurwaire kandi akagamba we tarwaire. Ekyo kikuba kiri kweta ebintu ebiroho nk’ebitaroho. Okwahukanaho, We arangiira ngu omusaija mwomeezi.
Omumulingo nugwo gumu, Ruhanga tarora mwikiriza narwanangana n’omuze kandi akamweta bweta omusiisi ajunirwe kuraba omumbabazi. Nangwa, We amweta oburukwera Bwe. Nobukwakuba kugamba omuntu anyakusigaize esente nke omu banka, “Iwe toli munaku.” okwahukanaho, We agamba, “Iwe oli mugaiga.” We abaliza kurugira omubwijwire bw’amananu Ge, hatali kurugira omukukugirwa kwembeera ezinyakuroho.
Abagonzebwa, okwatura kwanyu kuteekwa kuhondera omulingo gw’obwa Ruhanga ogukusana gunu. Ruhanga obwaraaba atabaza omulingo ogwo, naiwe tosemeera.
Iwe otagamba, “Nyowe tindi munaku. Nyowe tindi murwaire. Nyowe tindwanagana.” Okwahukanaho gamba, “Nyowe ndi muguuda kandi mpairwe omugisa. Nyowe ndi mwomeezi, kandi obusigazi bwange bugaarwa buhyaka buli kiro. Nyowe ndi musinguzi, kandi omuhanda gwange gwakayakana muno kandi nigweyongera kuhika hakiro ekihikiriire.” Runu nirwo orulimi rw’okwikiriza.
GALIHYA N’OSOMA: Enfumu 18:21; Yoweeri 3:10
EBIKURU MUBYOONA: Ruhanga ayeta ebintu ebyo ebitaroho nk’ebiroho. We tayeta ebintu ebiroho nk’ebitaroho. Okwatura kwawe kusemeera kuhondera omulingo gwobwa Ruhanga nugwo gumu gunu.
ESAARA: Taata arukugonza, Nyowe ninkusiima habw’Ekigambo kinu. Nyowe nintwara okuhaburwa kunu kandi ninterekereza obwomeezi bwange n’amananu gakyo. Nyowe mbaza nk’oku Mukama wange abaza. Nyowe mpondera emikoore Yaawe kandi nembaza Yaawe buli kiro ky’obwomeezi bwange. Obwo ninkora ntyo, nyowe ndema buli kasumi k’obwomeezi bwange koona kandi na buli mbeera yoona eyintaahamu. Omu ibara Lyawe kandi habw’ekitinisa Kyawe, omu ibara lya Yesu, Amiina.
YOO ME LOK MA A KI DOGWA
Lakwena Grace Lubega
Jo Roma 4:17-18(KJV): “(macalo yam gicoyo ni, “Doŋ aketi wek ibed kwaro rok mapol,) Cikke man doŋ gimoko i nyim Lubaŋa ma yam Abraim oye-ni, en Lubaŋa ma miyo kwo i kom jo muto, dok bene ma lwoŋo gin mogo ma yam komgi pe gibedo tye. Abraim yam oye, kun onoŋo oketo genne i kom gin ma nen calo pe gitwero geno, omiyo en odoko kwaro rok mapol, kit macalo yam gicoyo ni, “Likwayu bibedo kit meno.”
—
Lubanga lwoŋo gin mogo ma yam komgi pe gibedo tye. En pe lwongo jami ma komgi tye gibedo peke. Cidok En waco ni, “Likwayo bibedo kit meno.”
Ibuk pa Luka 8:11, Rwot nyutu ni kodi aye Lok pa Lubaŋa. Man cimo wan pe i kwena pa Lubanga ma wa nongo ni keken, ento bene i kom lok ma a ki dogwa kace lok meno onongo lwite icwinywa. Niwok ki gin man, Lubanga i kica pwonyo wan yoo me waco lok ma opong ki niye. Omyero walok marwate ki en, kun wa lwongo jami ma petye me bedo tye, dok pe kwero ginma dong tye dok nen kamaleng.
Labole, Lubanga pe neno latwo ci waco ni kome pelit. Enoni onongo bibedo lwongo jami matye ni petye. Ento, en tucu ni dano nu kome yot.
Iyo acel-lu, Lubanga pe neno lakricitayo matye ka canne ki timo bal moni ci lwonge ni labal ma kica ne aye olaro. Ku, En lwonge ni ngatma tyeki kit matir ma mege. En pe waco ki ngatma tyeki lim manok ni, “in pe lacan.” Ento, en waco ni, “In lalonyo.” En Loko ki i kabedo me ada ma mege ma opong, pe ki jami manen ma gwok keto lageng.
Utmegina me amara, lok dogi omyero oluk yoo acel-lu. Kace Lubanga pe Loko lakit moni, in bene omyero pe ilok kumeno.
Pe iwac ni, “An pe lacan. Kuma pelit. An pe acane acana.” Twora wac ni, “An lalonyo dok atyeki gum. Koma yot, dok bedo bulu na rocce nino ducu. An atimo maber, dok yoo na ryeny mata dok mata nio wa inino maber loyo.” Man aye leb me niye.
KWAN MUKENE: Carolok 18:21; Joel 3:10
LWOD MADIT: Lubanga lwoŋo gin mogo ma yam komgi pe gibedo tye. En pe lwongo jami ma komgi tye gibedo peke. Cidok En waco ni, “Likwayo bibedo kit meno.”
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi Lok man. Ajolo pwony man dok aloko kwona ki ada man. Aloko kitma calo Rwot loko kwede. Alubo yoo ni dok kitme lok nino ducu me kwona. Makun nongo atimo meno, ayubu kare ducu me kwona dok kabedo ducu ma adonyo iye. Inyingi dok pi deyo ni, inying Yecu, Amen.
Loading…
APETETA NUKA ALIMONORETA WOK
Ekiyakia Grace Lubega
Iromayon 4:17-18 (KJV): “(Kwape iwadikatere ebe, “Kadakaki jo araun papa loka atekerin nuipu,”) kakonyen nuka Edeke loiyuunit ŋesi, loeinakini lukatwak aijar, loenyarauni da iboro luemameete bala luejaas. Kemamei amun abu kiyuu kotoma amun, tetere eraun papa loka atekerin nuipu; kwape kelimokinere ebe, “Kwape kwaŋin ejaun akoniwur.”
—
Enyarai Edeke iboro ŋun nu emamete bala ejaasi. Mam Ŋes enyarai iboro ŋun luejaasi bala emamete. Kosodi alimun ebe, “kwapek waŋin eraunor akoniwur.”
Kotoma Luka 8:11, kitodunit Ejakait ebe ecokot ŋesi Akirot naka Edeke. Edodikinete nu ooni mere ne ejai Akirot na ijauni ooni bon, konye toni akirot na elomuni kaitukes wok ne iraikinor Akirot ŋin otaon wok. Kopone alo isisianakini Edeke ooni kotoma asianut eipone lo akirot naileleba aiyuun. Ibusakinit ooni einer kotoma acamanara keda Ŋes, kanyaraite iboro nu emamete bala ejaasi, ido mam aigir iboro nu ejaasi sek akwap naiteo.
Kwape aanyunet, mam Lokasuban eseseni etuŋanan lo adekan kosodi atear ebe mam edeka. Eraun nen anyara iboro luejaasi bala emamete. Konye, elimori Ŋesi ebe eŋalei etuŋanan ŋol.
Kopone aŋopaŋon, mam Edeke eseseni eiyuunan lo eutanaros ka eipone kosodi anyara ŋes ebe adiakanaran loitajaruna kotoma asianut. Mam, enyarai Ŋesi etuŋanan ŋol Ake adolit. Mam da Ŋes elimokini etuŋanan loikidioko ikapun aiŋadis ebe, “Mam ijo icana.” Konye elimuni ebe, “Ibarit jo.” Inera Ŋesi kotoma aileleba na Ake abeit, mere kotoma aitikokinio na iboro nuejaasi nuiteos.
Yeniminan, ibusakinit akon akiro kotupitos eipone lopelo loemoyo. Karai mam Edeke inera kece eipone, mam bodo joda.
Siri kilim ebe, “Mam eoŋ ecana. Mam eoŋ adeka. Mam eoŋ autanar.” Konye kolim ebe, “Abarit eoŋ ido isirereŋitai eoŋ. Aŋalei eoŋ, ido akatumun da isiteteunun duc duc. Arai lo akerianara, ido eka erot ecai mwek mwek kitoni apaaran ŋin na edolit.” Na ŋesi aŋajep na aiyuun.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Awaragasia 18:21; Yoel 3:10
NUEPOSIK BALA ESABU: Enyarai Edeke iboro ŋun nu emamete bala ejaasi. Mam Ŋes enyarai iboro ŋun luejaasi bala emamete. Ibusakinit akon akiro kotupitos eipone lopelo loemoyo.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanu akirot kana. Ejauni eoŋ aicorakinet na kasodi arior aka aijar keda akebeit. Enera eoŋ kwape inerar Ejakait ka. Atupit eoŋ Ekon eipone ka apetetait naka einer kaŋiniparan naka aijaraka. Eswamai ŋun, etetemi ŋinipak na aijaraka nepepe ka ŋiniboisit na ecaki eoŋ. Ko okiror Kon keda kanu Akon aibuses, ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MFUMO WA MAUNGAMO YETU
Mtume Grace Lubega
Warumi 4:17-18 (KJV): “(Kama ilivyoandikwa, Nimekuweka kuwa baba wa mataifa mengi,) mbele yake yeye aliyemwamini, Mungu, awahuishaye wafu, na kuyaita yale yasiyokuwako kana kwamba yapo. Ambaye pasipo matumaini aliamini kwa tumaini, ili awe baba wa mataifa mengi, kama ilivyonenwa, Ndivyo utakavyokuwa uzao wako.”
—
Mungu huita yale yasiyokuwako kana kwamba yapo. Hayaiti mambo yaliyoko kana kwamba hayapo. Kisha anasema, “Ndivyo utakavyokuwa uzao wako.”
Katika Luka 8:11, Bwana hufunua kwamba mbegu ni Neno la Mungu. Hii inatuelekeza sio tu kwenye ujumbe wa kimungu tunaopokea, bali pia kwenye ungamo linalotoka midomoni mwetu Neno hilo linapoota mizizi mioyoni mwetu. Kupitia hili, Mungu kwa neema anatufundisha mfumo wa ungamo lililojaa imani. Tunapaswa kusema kwa makubaliano naye, tukiita vitu ambavyo havipo kana kwamba vipo, na sio kukataa tu kile ambacho tayari kipo katika asili.
Kwa mfano, Mungu hamtazami mtu mgonjwa na kusema kwamba si mgonjwa. Hiyo ingekuwa ni kuiita vitu vilivyopo kana kwamba havipo. Badala yake, anatangaza kwamba mtu huyo ni mzima.
Vivyo hivyo, Mungu hamtazami mwamini anayepambana na tabia na kumwita tu mwenye dhambi aliyeokolewa kwa neema. Hapana, anamwita haki yake. Wala hamwambii mtu mwenye salio la chini la benki, “Wewe si maskini.” Badala yake, anasema, “Wewe ni tajiri.” Anazungumza kutokana na wingi wa ukweli wake, si kutokana na ukomo wa mwonekano wa sasa.
Wapendwa, maungamo yako lazima yafuate mfumo huu huu wa kimungu. Ikiwa Mungu hasemi kwa njia fulani, nawe pia hupaswi.
Usiseme, “Mimi si maskini. Mimi si mgonjwa. Mimi si mpambanaji.” Badala yake sema, “Mimi ni tajiri na nimebarikiwa. Nina afya njema, na ujana wangu unafanywa upya siku baada ya siku. Mimi ni mfanikiwa, na njia yangu inang’aa zaidi na zaidi hadi siku kamilifu.” Hii ndiyo lugha ya imani.
MASOMO YA ZIADA: Mithali 18:21; Yoeli 3:10
UJUMBE MKUU: Mungu huita vitu visivyokuwepo kana kwamba viko. Haviiti vitu vilivyopo kana kwamba haviko. Maungamo yako lazima yafuate mfumo huu huu wa kimungu.
SALA: Baba mwenye upendo, nakushukuru kwa neno hili. Ninapokea maagizo haya na kuyapatanisha maisha yangu na ukweli wake. Ninazungumza kama Bwana wangu anavyosema. Ninafuata muundo na namna yako ya usemi kila siku ya maisha yangu. Ninapofanya hivyo, ninafuga kila msimu wa maisha yangu na kila mazingira ninayoingia. Kwa jina lako na kwa utukufu Wako. kwa jina la Yesu, amina.
Loading…
Loading…
DAS SCHEMA UNSERER BEKENNTNISSE
Apostel Grace Lubega
Römer 4,17-18 (SLT): „»Ich habe dich zum Vater vieler Völker gemacht«, vor Gott, dem er glaubte, der die Toten lebendig macht und dem ruft, was nicht ist, als wäre es da. Er hat da, wo nichts zu hoffen war, auf Hoffnung hin geglaubt, dass er ein Vater vieler Völker werde, gemäß der Zusage: »So soll dein Same sein!«“
—
Gott nennt die Dinge, die nicht existieren, als ob sie existieren würden. Er bezeichnet nicht die Dinge, die es gibt, als etwas, das es nicht gibt. Außerdem sagt er: „So soll dein Same sein!“
In Lukas 8,11 offenbart der Herr, dass der Same das Wort Gottes ist. Das bezieht sich nicht nur auf die göttliche Botschaft, die wir empfangen, sondern auch auf das Bekenntnis, das von unseren Lippen ausgeht, wenn dieses Wort in unseren Herzen Wurzeln schlägt. Auf diese Weise lehrt uns Gott in Seiner Gnade das Schema des glaubenserfüllten Bekenntnisses. Unsere Wortwahl sollte in Übereinstimmung mit Ihm sein, also Dinge, die nicht existieren, so zu nennen, als würden sie existieren, und nicht lediglich leugnen, was bereits von Natur aus existiert.
Gott würde zum Beispiel nicht sagen, dass ein kranker Mensch nicht krank sei. Das hieße, Dinge, die existieren, so zu nennen, als ob es sie nicht gäbe. Vielmehr erklärt Er, dass der Mensch gesund ist.
Genauso betrachtet Gott einen Gläubigen, der mit einer schlechten Angewohnheit kämpft, nicht lediglich als Sünder, der aus Gnade gerettet wurde. Nein, er nennt ihn Seine Gerechtigkeit. Er sagt auch nicht zu einem Menschen mit einem niedrigen Kontostand: „Du bist nicht arm.“ Stattdessen sagt er: „Du bist reich.“ Er spricht aus der Fülle Seiner Wahrheit, nicht aus der Begrenztheit des äußeren Anscheins.
Ihr Lieben, eure Bekenntnisse müssen demselben göttlichen Schema folgen. Wenn Gott etwas nicht auf eine bestimmte Art und Weise verkündet, solltest du das auch nicht tun.
Sage nicht: „Ich bin nicht arm. Ich bin nicht krank. Ich bin kein Problemfall.“ Sage stattdessen: „Ich bin reich und gesegnet. Ich bin gesund, und meine Jugend wird jeden Tag erneuert. Ich bin erfolgreich und mein Weg leuchtet heller und heller bis zum vollkommenen Tag.“ Das ist die Sprache des Glaubens.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Sprüche 18,21; Joel 3,10
FAZIT: Gott nennt die Dinge, die nicht existieren, als ob sie existieren würden. Er bezeichnet nicht die Dinge, die es gibt, als etwas, das es nicht gibt. Eure Bekenntnisse müssen demselben göttlichen Schema folgen.
GEBET: Lieber Gott, ich danke Dir für dieses Wort. Ich nehme diese Unterweisung an und richte mein Leben nach Deiner Wahrheit aus. Ich spreche so, wie mein Herr spricht. Ich folge Deinem Schema und Deiner Art zu sprechen jeden einzelnen Tag. So bändige ich jeden Moment meines Lebens und jede Situation, in die ich gerate. In deinem Namen und zu deiner Ehre, in Jesu Namen, Amen.
