Apostle Grace Lubega
Genesis 28:16-19 (KJV): “And Jacob awaked out of his sleep, and he said, Surely the Lord is in this place; and I knew it not. And he was afraid, and said, How dreadful is this place! this is none other but the house of God, and this is the gate of heaven. And Jacob rose up early in the morning, and took the stone that he had put for his pillows, and set it up for a pillar, and poured oil upon the top of it. And he called the name of that place Bethel: but the name of that city was called Luz at the first.”
—
In Jacob’s experience narrated in our theme scripture, he built an altar and called the place Bethel, which in Hebrew is translated to mean ‘house of God.’
However, this was not all there was to what he was meant to see and understand.
In Genesis 35, God brings him back to this very same place but opens his eyes to a much deeper revelation than merely the house of God.
The Bible says in verses 5-7, “…..God was upon the cities that were round about them, and they did not pursue after the sons of Jacob. So Jacob came to Luz, which is in the land of Canaan, that is Bethel, he and all the people that were with him. And he built there an altar, and called the place Elbethel: because there God appeared unto him when he fled from the face of his brother.”
This time, when Jacob built an altar, he called the place ‘El Bethel.’ This in Hebrew is translated to mean “the God of the house.”
The lesson here is that a relationship with God is much deeper than where you pray, which church you belong to, or which religious umbrella you subscribe to. The ultimate question is, do you know God as you ought?
You can build the most magnificent cathedral, yet if it does not have the God of the house in it, all you will have is a structure without the divine presence. You may have the most organized institution with the right systems to run it, but without the God of the house, it is nothing more than a shell.
To know God is the highest call for any believer. It is what true Christians devote their lives to. It is the loftiest of ideals and the center of meaning.
Hallelujah!
FURTHER STUDY: John 17:3; 1 Corinthians 13:12
GOLDEN NUGGET: To know God is the highest call for any believer. It is what true Christians devote their lives to. It is the loftiest of ideals and the center of meaning.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. Thank You for the privilege of knowing You, it is eternal life. I yield my spirit to the pursuit of intimacy with You and to know You even as I am known. This is my story and my song, in Jesus’ name, Amen.
Loading…
RUHANGA W’ENJU
Entumwa Grace Lubega
Okutandika 28:16-19: Yakobo yaasisiimuka omu turo, yaagira ati: Buzimazima MUKAMA ari omu mwanya ogu, nyowe naaba ntakimanyire. Yaatiina, yaagira ati: Omwanya ogu ka nigutiinisa! Omwanya ogu ti kindi, n’enju ya Ruhanga, kandi n’eirembo ry’eiguru. Yakobo yaimuka nibutaagurukana, yaihaho eibaare, eri yaabaire ayeshegwire, yaaribyara kuba enyomyo, yaashuka amajuta aha mutwe gwaryo. Omwanya ogwo yaagweta Beseeli; kwonka eiziina ry’orurembo rwaho rikaba riri Luuzi obunyakare.
—
Omu byabaire ahari Yakobo ebirikushobororwa omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu, akombeka itambiro yayeta omwanya Beseeli, ekirikuvunurirwa kumanyisa ‘enju ya Ruhanga’ omu ruheburaayo.
Kwonka, eki tikyo kyona ekyabaire kiriho eki yabaire ashemereire kureeba n’okwetegyereza.
Omu kutandika 35, Ruhanga akamureeta omu mwanya gumwe ogwo kwonka yamwigura amaisho kureeba okushuuruurirwa kukuru kukira enju ya Ruhanga.
Baiburi negira eti omu mishororonga 5-7, “…..Ku baabaire nibakigyenda, Ruhanga yaakwatsa obwoba ab’omu ndembo ezaabaire zibeehinguririize; n’ahabw’ekyo tibaakurata batabani ba Yakobo. Bwanyima Yakobo n’abu yaabaire aine boona baahika Luuzi, niyo Beseeli, ey’omu nsi ya Kanaani; yaayombekayo eitambiro, yaayeta ogwo mwanya Eli-Beseeli, ahabw’okuba niyo Ruhanga yaamweyorekyeire, obu yaahunga mukuru we.”
Omurundi ogu, Yakobo kuyayombekire itambiro, akeeta omwanya ogwo ‘Eli-Beseeli.’ Eki omu ruheburaayo nikivunurirwa kumanyisa “Ruhanga w’enju.”
Eky’okweega omuri eki kiri ngu omukago na Ruhanga nigukira munonga ahu orikushabira, ekanisa ei orikuzamu, nari ediini ei orimu. Ekibuuzo ekikuru kiri ngu, nomanya Ruhanga nk’oku oshemereire?
Nobaasa kwombeka ekanisa mpango munonga, kwonka yaba eteinemu Ruhanga w’enju, kyona eki orikuba oine n’ekizimbe kitaine kubaho kwa Ruhanga. Nobaasa kuba oine eikorero rirungi munonga hamwe n’ebiteekateeko by’okugikozesa ebihikire, kwonka otaine Ruhanga w’enju, tikindi kureka ekishokonkoro.
Kumanya Ruhanga n’okweetwa kw’ahaiguru kw’orikwikiriza weena. Nikyo kigyendererwa ekirikukirayo ahaiguru kandi ekirikukirayo omugasho.
Hallelujah!
SHOMA N’EBI: Yohaana 17:3; 1 Abakorinso 13:12
EBIKURU MUNONGA: Kumanya Ruhanga n’okweetwa kw’ahaiguru kw’orikwikiriza weena. Nikyo kigyendererwa ekirikukirayo ahaiguru kandi ekirikukirayo omugasho.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Ninkusiima ahabw’omugisha gw’okukumanya, nigo magara agatahwaho. Ninyorobya omwoyo wangye omu kusherura omukago naiwe n’okukumanya gye n’obu ndikukumanywa. Eki nikyo kitebyo kyangye n’ekyeshongoro kyangye, omu eizina rya Yesu, Amiina.
RUHANGA OW’ENJU
Omukwenda Grace Lubega
Okubanza 28:16-19 (KJV): “Kandi Yakobo yasisiimuka kuruga omuturo kandi yagamba, Mali Mukama ali omukiikaro kinu; kandi mbaire ntakimanyire. Kandi akatunga okutiina, kandi yagamba, Omulingo kiri eky’okutinisa ekiikaro kinu! Kinu tikiri kintu kindi baitu enju ya Ruhanga, kandi runu nurwo orwigi rwe iguru. Kandi Yakobo yaimuka kara omurukyakya, kandi yakwata ibaale akaba ayesagwire nk’akasago, kandi yalyemereza nk’enyomyo, kandi yali sensaho amagita hamutwe gwalyo. Kandi ekiikaro ekyo ibara lyakyo yakyeta Beseeri baitu ibara ly’orubuga orwo likaba niryetwa Laazi omukubanza.”
—
Omuli ekyo Yakobo yarabiremu ekibaliziibweho omumutwe gw’ekyahandikirwe, we akombeka orutaali kandi yayeta ekicweka Beseeri, ekyo omu Ruheburaniya ekihindurwa kumanyisa ‘Enju ya Mukama.’
Okwahukanaho, kinu tikiri nikyo kyonka ekyabaireho omuli ebyo byoona ebyakaba ali w’okurura n’okwetegereza.
Omu Kubanza 35, Ruhanga akamugaara omukiikaro nikyo kimu ekyo baitu yamukingura amaiso hali ekikusingaho omukusukuurwa okw’omunziha kusinga hakumanya ngu enju ya Ruhanga.
Baibuli ekugamba omunkaara 5-7, “…..Ruhanaga akaba haiguru y’ebibuga ebyo ebikaba byetoroireho, kandi batahiiganize abaana ba Yakobo. Aho Yakobo yaija Laazi, ekiri omu itaka lya kanani, ekyo ekiri Beseeri, we hamu naboona ab’akaba anyinabo. Kandi yayombekaho orutaali, kandi yayeta ekicweka Eli beseeri: habwokuba aho Ruhanga akamuzokera obuyairukire kuruga omubuso bwa mwene waabu.”
Obwire bunu, Yakobo obuyayombekere orutaali, akarweta ‘Eli Beseeri.’ Kinu omuru Heburaniya kihindurwa kumanyisa “Ruhanga ow’enju.”
Eky’okwega hanu kiri ngu enkoragana hamu na Ruhanga eri y’omunziha muno kusinga hali osabira, Ekanisa hali ogwa, oba manvuuli ye diini hali waikiriize kubaarwa. Ekikaguzo ekikusingayo kiri, iwe omanyire Ruhanga nk’oku osemeera?
Iwe nosobora kwombeka eky’ombeko ky’Ekanisa ekikumuliikana, kandi kunu kakuba kiba kitanyinemu Ruhanga ow’enju omuli kyo, omubyoona ebyoraaba nabyo kiri kyombeko bwombeko ekitanyinamu okubaho kwa Ruhanga. N’osobora kuba n’ekitebe ekiteekaniziibwe kurungi kinyina emikoore ehikire kukiirukaniza, baitu otanyina Ruhanga ow’enju, kyo kiri busa obutahingura ha kisonsogoro.
Kumanya Ruhanga nukwo okwetwa okukukirayo okw’omwikiriza weena. Kiri ekintu omu Kristaayo ow’amananu ahayo obwomeezi bwe kukora. Kiri ekintu ekikuru muno omubitekerezo byoona kandi amakuru agokubandirizaho hagati.
Alleluya!
GALIHYA N’OSOMA: Yohaana 17:3; 1 Abakorinso 13:12
EBIKURU MUBYOONA: Kumanya Ruhanga nukwo okwetwa okukukirayo okw’omwikiriza weena. Kiri ekintu omu Kristaayo ow’amananu ahayo obwomeezi bwe kukora. Kiri ekintu ekikuru muno omubitekerezo byoona kandi amakuru agokubandirizaho hagati.
ESAARA: Taata arukugonza, nyowe ninkusiima habw’amananu ganu. Webale habw’omugisa ogw’okukumanya, kiri eky’obwomeezi obutahwaho. Nyowe nimpayo omwoyo gwange hali okuseera n’okutunga obumu hamu na Iwe kandi n’okukumanya nk’oku nanyowe manyirweye. Runu nirwo oruganikyo rwange kandi ekizina kyange, omu ibara lya Yesu, Amiina.
EDEKE LOKO OTOGO
Ekiyakia Grace Lubega
Ageun 28:16-19 (KJV): Kokweny Yakob kajo, kotema atiar, “Abeit ejai EJAKAIT aibois na; mam eoŋ da ajeni.” Koyoŋ, kotema atiar, “Esogim noi aibois na! Abeit ŋes etogo loka Edeke, ŋes erute loka akuj.” Konyou Yakob tupuruc sek, kolem amoru naecolonit kakouke, kosipok araun epir, kobukok akinyet kuiuken. Komaik aibois ŋin ekekiror Bet-el: [17] konye sek arai ekiror loka ere Lus.
—
Kotoma anuabu Yakob kitor nuinerai kotoma okokoro wok loepukorit, abu ŋesi koduk etem kosodi anyara aiboisit Bet-el, na ijulakinitai Aburanian apoloikin ‘etogo loka Edeke.’
Konye, mam arai nubon ajai kanu abeit ŋesi aanyun ka amisiikin.
Kotoma Ageun 35, abu Edeke inyaku ŋesi aiboisit napena konye kopukori akonye ke apukokino naidulokina adepar nuka etogo loka Edeke.
Ebala Ebaibuli kotoma okokoron 5-7, “…… oreria luerimoritos kes, mam apotu kibwapakis idwe luka Yakob. Kwaŋin kodolo Yakob Lus, naejai akwap naka Kanaan (ŋin ŋes Bet-el), ŋes ka ituŋa kere lukejaatar. Kodukok nen etem, komaik aibois El-bet-el: [27] naarai nen etakanikinor Edeke, naakeria kakonyen nuka onaceke.”
Nu isisiauna kane ŋes ebe ajena keda Edeke ŋesi idul adepar ne ilosenenei jo ailip, ekanisa loilipia jo arai atukot naka edini naiwadikauna jo. Aiŋiset napolon ŋesi erai, ijo ijeni Edeke kwape ibusakinitor jo?
Ipedori jo adukun ekanisa lokapolon akere, konye arai emameototor ŋesi Edeke loko otogo kotoma, ibuni jo ajaun keda aduketait komamei ejautene lokalaunan. Imina jo ajaun keda aiboisit nainapakina akere ka ipokesio luajokak aitolosia ŋes, konye emamei Edeke loko otogo, erai ŋesi ibore yen mam edeparit abokot.
Aijen Edeke ŋesi anyaraunet naikiara akere kanuka idio eyuunan. Erai nu ibikakinete Ikristayon luabeit aijar kec toma. Erai naeposik aomisio kere ka akidiŋot naka apolou.
Aleluya!
AISISIA NAIDULOKINA: Yokana 17:3; 1 Ikorinton 13:12
NUEPOSIK BALA ESABU: Aijen Edeke ŋesi anyaraunet naikiara akere kanuka idio eyuunan. Erai nu ibikakinete Ikristayon luabeit aijar kec toma. Erai naeposik aomisio kere ka akidiŋot naka apolou.
AILIP: Lominat Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka abeitana. Eyalama kanuka arereŋu naka aijen Jo, erai aijar naikaru kere. Ebwaikini eoŋ emoyo ka aimo eidicane ka Jo keda ajenun Jo kwape kajenar eoŋ. Na ŋesi awaragat ka keda ekosio ka, ko okiror ka Yesu, Amen.
LUBANGA ME OT
Lakwena Grace Lubega
Acakki 28:16-19(KJV); Ka Yakobo oco woko ki i waŋ nino, ci owacci, “Rwot tye i kabedo-ni ada; onoŋo an kara pe aŋeyo.” Ci lworo ocako make, kun wacci, “Kabedo man kara lik kuman! Man ot pa Lubaŋa kikome, man aye dog gaŋ me polo.” Yakobo oa malo odiko con, otino got ma oteŋo ki wiye-ni, ci ocibo wek obed wir, ka oonyo moo i wiye. Ocako nyiŋ kabedo meno ni Betel; ento nia wa con onoŋo nyiŋ kabedo meno gilwoŋo ni Luj.
—
I ginma yakobo owok ki iye ma ki tito ikwan wa matini, en ocano keno tyer kunno dok olwongo nying kabedo ni Betel, ma ileb Ibru tere gonye ni ‘ot pa Lubanga’
Ento, man pe obedo ginma onongo en myero onen dok oniang iye.
Ibuk me acakki 35, Lubanga dwoke cen i kabedo acel man ento yabo wange i kom neno matut loyo bedo ot pa Lubaŋa keken.
Baibul waco i tyeng 5-7 ni, ‘….. lworo ma oa ki bot Lubaŋa opoto i kom wegi gaŋi ma tye cok kwedgi, omiyo pe gulubo kor awobe pa Yakobo. Yakobo otiro i Luj ma en aye Betel, ma tye i lobo Kanaan, en kacel ki lwak dano ducu ma yam gitye kwede. Ocano keno tyer kunnu, olwoŋo nyiŋ kabedo meno ni El-betel pien onoŋo Lubaŋa yam onen iye bote i kare ma olwi oriŋo woko ki bot ominne.”
Wangi, ikare ma yakobo ocano keno tye, en olwongo nying kabedo man ni ‘El Betel.’ ma ileb Ibru tere gonye ni “Lubanga me ot man.”
Pwony ma wa nongo en aye ni wat ki Lubanga tut loyo kama ilego iye, kanica mene ma itye iye onyo dini mene ma itye itere. Lapeny ma piretek en aye ni, in mono ingeyo Lubanga kitma omyero ingeye kwede?
Itwero gedo cathedral madong ber loyo ento kace ot pa Lubanga petye iye, ibi bedo ki ot labongo tye pa Lubanga. Itwero bedo ki instruction ma Jami woto maber iye loyo dok ma tyeka wot kitma omyero owot kwede, ento labongo Lubanga me ot, nongo petye ginmo kono do kabedo keken.
Ngeyo Lubanga en aye lwongo madit loyo pi ngatmo keken ma yee i kom Lubanga. Meno aye ginma Lukricitayo me ada gi keto kwogi ka timo ne. En aye kama tam manyen a ki iye dok cwiny tyenlok ma oweko wa Lego.
Alelua!
KWAN MUKENE: Jon 17:3; 1 Jo Korint 13:12
LWOD MADIT: Ngeyo Lubanga en aye lwongo madit loyo pi ngatmo keken ma yee i kom Lubanga. Meno aye ginma Lukricitayo me ada gi keto kwogi ka timo ne. En aye kama tam manyen a ki iye dok cwiny tyenlok ma oweko wa Lego.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi ada man. Apwoyi pi yweka me ngeyo in, obedo kwo ma petum. An amiyo cwinya me yenyo bedo cok kwedi dok me ngeyo in kitma an bene ki ngeya kwede. Man aye ododo na dok wer na, inying Yecu, Amen.
OBAŊA ME OT
Akwena Grace Lubega
Agege 28:16-19 (Lango): A doŋ Yakobo oco i waŋ nino, okobo ni, “Ateni, Rwot kara tye i kabedo man, an onwoŋo mom aŋeo.” Lworo te make atek kun en kobo ni, “Kabedo man kara iyiliyili kit man! Man gire ot Obaŋa ikome, man doggola me polo.” Yakobo oya odiko con, te tiŋo gweŋ ame eteno i wie, te cibo cuŋ atira, eka te onyo moo i wi gweŋŋono. En te cako nyiŋ kabedo-nono ni Betel, ento nyiŋ kabedo-nono yam koŋ obedo Luj.
—
Akwako ŋo a Yacobo obeo iye ame oco i tyeŋ jiri wa me tin, en obin ogero keno me miyo lam eka te lwoŋo kabedo no ni Betel, ame i leb jo Eburania tere gonyere ni ‘ot Obaŋa.’
Cite daŋ, man onwoŋo mom obedo kar gin ame en nwoŋo myero nen eka te niaŋ.
Iyi Agege 35, Obaŋa obin odwogo en i kabedo acelli ento te yabo waŋe ikom anyut atut akato ka bedo ot Obaŋa.
Baibul kobo i tyeŋere 5-7, “…Obaŋa omakoboma luŋ ame onwoŋo doŋ ceggi kedgi, omio mom ote ryemo yo itino a Yakobo, Yakobo kede jo a rik tye baŋe luŋ te bino i Luj, ame en Betel, a rik tye i lobo Kanaan, te cano keno me lam kuno, eka te cako nyiŋ kabedonono ni El-betel; pien kabedo-nono obedo kan ame rik Obaŋa onyutte gire kene baŋ Yakobo i kare ame en riŋo ominnere.”
Iyoŋe man doŋ, ikare ame Yakobo ger kede keno me miyo lam, en obin olwoŋo kabedo man ni ‘El-Betel.’ Man i leb jo Eburania tere gonyere ni “Obaŋa me ot.”
Pwony ame tye kan obedo ni watti karacel kede Obaŋa pire tek kato kan ame ilego iye, kanica ame iya iye, onyo gutti ame yin itye i tere. Apeny apire tek ene, iŋeo Obaŋa kite ame myero iŋe En kede?
Iromo gero ot lego adit amwonya tutwal, ento nwoŋo pe kede Obaŋa me ot iye, kar gin ame nwoŋo yin itye kede obedo ot ogero ento nwoŋo tye Obaŋa pe iye. Itwero bedo kede gutti ame tye atic aber tutwal, ento aboŋo Obaŋa me ot iye, nwoŋo obedo ka ginoro ame yie nono.
Ŋeyo Obaŋa en aye obedo lwoŋo amalo akato jami luŋ pi dano moro keken ame oyee. Obedo gin ame Okricitayo me ateni myero kwo kwo-gi pire. Obedo ginoro me woro tutwal karacel kede tyen kop me jami luŋ.
Alleluya!
MEDE IKWANO: Lakana 17:3; 1 Korinti 13:12
APIRE TEK: Ŋeyo Obaŋa en aye obedo lwoŋo amalo akato jami luŋ pi dano moro keken ame oyee. Obedo gin ame Okricitayo me ateni myero kwo kwo-gi pire. Obedo ginoro me woro tutwal karacel kede tyen kop me jami luŋ.
LEGO: Papo me amara, apwoyi pi ateni man. Apwoyi pi kare ame imia me ŋeyi, man en kwo apero akino nakanaka. Amio cunya me wapo bedo karacel kedi kede me ŋeyi acalo kite ame iŋea kede. Man en dodo na karacel kede wera, inyiŋ Yecu, Amen.
Loading…
MUNGU MTAWALA
Mtume Grace Lubega
Mwanzo 28:16-19(KJV): “Yakobo akaamka katika usingizi wake, akasema, Kweli BWANA yupo mahali hapa, wala mimi sikujua.” Naye akaogopa, akasema, Mahali hapa panatisha kama nini! Bila shaka hapa ni nyumba ya Mungu; napo ndipo lango la mbinguni, Yakobo akaondoka asubuhi na mapema, akalitwaa lile jiwe aliloliweka chini ya kichwa chake, akalisimamisha kama nguzo, na kumimina mafuta juu yake. Akaita jina la mahali pale Betheli, lakini jina la mji huo hapo kwanza uliitwa Luzu.
—
Katika kisa cha Yakobo kinachosimuliwa katika andiko letu kuu, alijenga madhabahu na kupaita mahali pale Betheli, ambalo katika Kiebrania linatafsiriwa kumaanisha ‘nyumba ya Mungu.’
Hata hivyo, hii haikuwa yote kwa kile alichotakiwa kuona na kuelewa.
Katika Mwanzo 35, Mungu anamrudisha mahali pale pale lakini anafungua macho yake kwa ufunuo wa ndani zaidi kuliko tu nyumba ya Mungu.
Biblia inasema katika mstari wa 5-7, “Hofu ya Mungu ikashika miji iliyowazunguka, wala hawakuwafuata wana wa Yakobo. Basi Yakobo akafika Luzu, ulio katika nchi ya Kanaani, ndio Betheli, yeye na watu wote waliokuwa pamoja naye. Akajenga huko madhabahu, akapaita mahali pale El-Betheli, kwa maana huko Mungu alimtokea, hapo alipomkimbia ndugu yake.”
Wakati huu, Yakobo alipojenga madhabahu, akapaita mahali pale ‘El-Betheli.’ Hilo katika Kiebrania linatafsiriwa kumaanisha “Mungu mtawala.”
Somo hapa ni kwamba uhusiano na Mungu ni wa kina zaidi kuliko mahali unaposali, kanisa gani unaloshiriki, au muungano wa kidini uliojiunga nao. Swali kuu ni je, unamjua Mungu jinsi unavyopaswa?
Unaweza kujenga kanisa kuu la kifahari zaidi, lakini ikiwa halina Mungu mtawala ndani yake, utakachokuwa nacho ni jengo tu lisilo na uwepo wa Mungu. Unaweza kuwa na taasisi iliyopangwa vizuri zaidi na yenye mifumo sahihi ya kuiendesha, lakini bila Mungu mtawala, si kitu zaidi ya hifadhi.
Kumjua Mungu ni wito wa juu zaidi kwa mwamini yeyote. Ni kile ambacho Wakristo wa kweli hujitolea maisha yao. Ni maadili bora zaidi na kitovu cha maana.
Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Yohana 17:3; 1 Wakorintho 13:12
UJUMBE MKUU: Kumjua Mungu ni wito wa juu zaidi kwa mwamini yeyote. Ni kile ambacho Wakristo wa kweli hujitolea maisha yao. Ni maadili bora zaidi na kitovu cha maana.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa kweli hii. Asante kwa fursa ya kukujua Wewe, ni uzima wa milele. Ninajitoa roho yangu kwa kutafuta urafiki na Wewe na kukujua Wewe kama ninavyojulikana. Hii ni hadithi yangu na wimbo wangu, kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
DE GOD VAN HET HUIS
Apostel Grace Lubega
Genesis 28:16-19 (HSV); Toen Jakob uit zijn slaap ontwaakte, zei hij: De HEERE is werkelijk op deze plaats, en ik heb het niet geweten. Daarom was hij bevreesd en zei hij: Hoe ontzagwekkend is deze plaats! Dit is niets anders dan het huis van God en de poort van de hemel. Daarna stond Jakob ‘s morgens vroeg op. Hij nam de steen waar hij zijn hoofdkussen van gemaakt had, zette die overeind als een gedenkteken en goot er olie op. Hij gaf die plaats de naam Bethel, hoewel de naam van de stad eerst Luz was.
—
In Jakobs ervaring, verteld in onze thematekst, bouwde hij een altaar en noemde de plaats Bethel, wat in het Hebreeuws vertaald wordt als ‘huis van God’.
Dit was echter niet alles van wat hij zou moeten zien en begrijpen.
In Genesis 35 brengt God hem terug naar precies dezelfde plaats, maar opent hij zijn ogen voor een veel diepere openbaring dan alleen het huis van God.
De Bijbel zegt in de verzen 5-7: “…God was op de steden die om hen heen lagen, en zij achtervolgden de zonen van Jakob niet. Zo kwam Jakob naar Luz, dat in het land Kanaän ligt, dat wil zeggen Bethel, samen met al het volk dat bij hem was. En hij bouwde daar een altaar en noemde de plaats Elbethel, omdat God daar aan hem verscheen toen hij vluchtte voor het aangezicht van zijn broer.
Toen Jacob deze keer een altaar bouwde, noemde hij de plaats ‘El Bethel’. Dit wordt in het Hebreeuws vertaald als ‘de God van het huis’.
De les hier is dat een relatie met God veel dieper gaat dan waar je bidt, tot welke kerk je behoort, of tot welke religieuze paraplu je je abonneert. De ultieme vraag is: kent u God zoals u zou moeten?
Je kunt de prachtigste kathedraal bouwen, maar als de God van het huis er niet in zit, heb je alleen maar een bouwwerk zonder de goddelijke aanwezigheid. Je hebt misschien wel het meest georganiseerde instituut met de juiste systemen om het te runnen, maar zonder de God van het huis is het niets meer dan een omhulsel.
God kennen is de hoogste roeping voor elke gelovige. Het is waar ware christenen hun leven aan wijden. Het is het meest verhevenen van idealen en het centrum van betekenis.
Hallelujah!
VERDERE STUDIE: Johannes 17:3; 1 Korintiërs 13:12
HET GOUDKLOMPJE: God kennen is de hoogste roeping voor elke gelovige. Het is waar ware christenen hun leven aan wijden. Het is het meest verhevene van idealen en het centrum van betekenis.
GEBED: Liefdevolle Vader, ik dank U voor deze waarheid. Dank U voor het voorrecht U te mogen kennen, het is eeuwig leven. Ik geef mijn geest over aan het nastreven van intimiteit met U en om U te kennen zoals ik gekend ben. Dit is mijn verhaal en mijn lied, in Jezus’ naam, Amen.
DER GOTT DES HAUSES
Apostel Grace Lubega
1. Mose 28,16-19 (SLT): „Als nun Jakob von seinem Schlaf erwachte, sprach er: Wahrlich, der HERR ist an diesem Ort, und ich wusste es nicht! Und er fürchtete sich und sprach: Wie furchtgebietend ist diese Stätte! Hier ist nichts anderes als das Haus Gottes, und dies ist die Pforte des Himmels! Und Jakob stand am Morgen früh auf und nahm den Stein, den er unter sein Haupt gelegt hatte, und richtete ihn auf zu einem Gedenkstein und goss Öl auf seine Spitze, und er gab diesem Ort den Namen Bethel; zuvor aber hieß die Stadt Lus.“
—
Unsere thematische Schriftstelle berichtet davon, wie Jakob einen Altar errichtete und diesen Ort Bethel nannte, was im Hebräischen mit „Haus Gottes“ übersetzt wird.
Doch das war längst nicht alles, was er noch sehen und verstehen sollte.
In 1. Mose 35 bringt Gott ihn an denselben Ort zurück, öffnet ihm aber die Augen für eine viel tiefgründigere Offenbarung als nur für das Haus Gottes.
In der Bibel heißt es in den Versen 5-7: „…danach brachen sie auf; und der Schrecken Gottes fiel auf die umliegenden Städte, sodass sie die Söhne Jakobs nicht verfolgten. Als nun Jakob, er und das ganze Volk, das bei ihm war, nach Lus kamen − das ist Bethel −, das im Land Kanaan liegt, da baute er dort einen Altar und nannte den Ort ‚El-Bethel‘, weil sich Gott ihm dort geoffenbart hatte, als er vor seinem Bruder floh..“
Als Jakob dieses Mal einen Altar baute, nannte er den Ort „El Bethel“. Das bedeutet im Hebräischen „Haus Gottes“.
Die Lektion hier ist, dass eine Beziehung zu Gott viel tiefgründiger ist als die Frage, wo man Gott anbetet, welcher Kirche man angehört, oder welchem religiösen Dachverband man angehört. Die entscheidende Frage ist: Kennst Gott so, wie du ihn kennen solltest?
Man kann eine noch so prächtige Kathedrale bauen, aber wenn der Gott des Hauses nicht in ihr wohnt, hat man nur ein Gebäude ohne die göttliche Gegenwart. Man kann die bestorganisierte Einrichtung mit den idealen Strukturen haben, aber ohne den Gott des Hauses ist sie nicht mehr als eine leere Hülle.
Gott zu kennen, ist die höchste Berufung für jeden Gläubigen. Diesem Ziel widmen wahre Christen ihr Leben. Es ist das höchste aller Ideale und die zentrale Bedeutung des Glaubens.
Halleluja!
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Johannes 17,3; 1. Korinther 13,12
FAZIT: Gott zu kennen, ist die höchste Berufung für jeden Gläubigen. Diesem Ziel widmen wahre Christen ihr Leben. Es ist das höchste aller Ideale und die zentrale Bedeutung des Glaubens.
GEBET: Liebevoller Vater, ich danke Dir für diese Wahrheit. Ich danke Dir für das Privileg, Dich zu kennen, denn es ist das ewige Leben. Ich übergebe meinen Geist dem Streben nach Intimität mit Dir, damit ich Dich so kennenlerne, wie du mich kennst. Das ist meine Story und das ist mein Song, in Jesu Namen, Amen.