Apostle Grace Lubega
Romans 16:19 (KJV); For your obedience is come abroad unto all men. I am glad therefore on your behalf: but yet I would have you wise unto that which is good, and simple concerning evil.
In the body of Christ today, there are a number of doctrines on spiritual warfare that cannot be properly backed by scripture.
For example, before some deliverance services, are conducted, there are ministers who will spend hours telling their congregants about different kinds of demons, their characteristics and how they torture the sons of men. This is done as some form of preparation to deal with these demons.
Is that how Christ dealt with demons? No.
He spent His days teaching men about God, not about demons.
God does not want you to know more about demons, He wants you to know more about Him. The more you know Him, the clearer your identity in the realm of the spirit becomes, that demons will flee from you without need for a formal introduction.
Their limited knowledge of God is what caused the evil spirit in the book of Acts to ask the sons of Sceva, “Jesus I know, Paul I know, but who are you?” (Acts 19:15).
Because Paul understood this truth, in our theme scripture, he advises that we should be WISE UNTO THAT WHICH IS GOOD and simple concerning evil.
Let the knowledge of God be your dominant pursuit.
FURTHER STUDY: Acts 19:15, John 17:2-3
GOLDEN NUGGET: God does not want you to know more about demons, He wants you to know more about Him. The more you know Him, the clearer your identity in the realm of the spirit becomes, that demons will flee from you without need for a formal introduction.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. This wisdom works in me, to be vigilant in my pursuit of the knowledge of God. It is in the knowledge of You that I rejoice every day. In Jesus’ name, Amen.
KU BY’OLUTALO OLW’OMWOYO – 2
Omutume Grace Lubega
Abaruumi 16:19 (KJV); Kubanga newakubadde obuwulize bwammwe bumanyiddwa bonna, ekindetera okubasanyukira mmwe; naye njagala mmwe okubeeranga abagezi mw’ebyo ebirungi, naye abeewala(abatamanyi) ebyo ebibi.
(Weetegereze; ebiri mu bukomera biggattiddwaamu muwaandiisi)
Mu mubiri gwa Kristo olwaleero, waliwo enjigiriza eziwera ku ntalo z’omwoyo ezitasobola kufuna nsibuko bulungi mu byawandiikibwa.
Okugeza, okusumululwa okumu nga tekunnaba kukolebwa, waliyo abaweereza abajja okumala essaawa nga basomesa ku bika bya dayimooni eby’enjawulo eri abantu baabwe mu lukuηηaana, engeri gye zeeyisaamu n’engeri gye zibonyabonyaamu abaana b’abantu. Kino kikolebwa ng’engeri ey’okweteekateeka okugoba emizimu gino.
Eyo y’engeri Kristo gye yagobamu dayimooni? Nedda.
Yamala ennaku ze ng’asomesa abantu ku Katonda, si ku dayimooni.
Katonda tayagala omannye nnyo ku dayimooni, Ayagala osinge kumanya Ye. Gye weeyongera okumumanya, gye weeyongera okutangaazibwa ku ki ky’oli mu nsi ey’omwoyo, nti dayimooni zijja kudduka okuva gy’oli nga tekikwetaagisa kweyanjula gye ziri.
Amagezi gaabwe amatono ku Katonda geegaleetera omwoyo omubi mu kitabo kya Ebikolwa by’Abatume okubuuza batabani ba sukewa , “Yesu mmutegeera, ne Pawulo mmumanyi; naye mmwe be ani?” (Ebikolwa by’Abatume 19:15).
Kubanga Pawulo yategeera amazima gano, mu kyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo, atuwabula nti tulina okubeera ABAGEZI MWEBYO EBIRUNGI era abatamanyi ku bikwatagana n’ekibi.
Leka okumanya Katonda kubeere ekyo ky’osinga okuluubirira.
YONGERA OSOME: Ebikolwa by’Abatume 19:15, Yokaana 17:2-4
AKASUMBI KA ZAABU: Katonda tayagala omanye nnyo ku dayimooni, Ayagala osinge kumanya Ye. Gye weeyongera okumumanya, gye weeyongera okutangaazibwa ku ki ky’oli mu nsi ey’omwoyo, nti dayimooni zijja kudduka okuva gy’oli nga tekikwetaagisa kwe yanjula gye ziri.
ESSAALA: Kitange Omwagalwa, Nkwebaza olw’amazima gano. Amagezi gano gakola mu nze, okubeera omunyiikivu mu kunoonya okumanya Katonda. Kiri mu kumanya Ggwe mwensanyukira buli lunaku. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
EBIKWATIRAINE N’OKURWAANA OMU MWOYO – 2
Entumwa Grace Lubega
Abarooma 16:19 (KJV); Ahakuba okworoba kwanyu nikumanywa omu bantu boona; nikyo ndikwesiimira ahabwanyu; kwonka niinyenda ngu mube abanyabwengye aha kirungi, kandi abataine buryarya aha kibi.
Omu mubiri gwa kristo obwahati, harimu enyegyesa nyingi aha bikwatiraine n’okurwaana omu mwoyo ezitarikubaasa kushobororwa ebyahandiikirwe.
Eky’okureeberaho, okushaba kw’okurekurwa kutakatandikirwe, hariho abaheereza abarikutwaara eshaaha nyingi kushobororora abashabi baabo aha bika bya zadaimoni, ekirikuzitaanisa, hamwe n’oku zirikuzingazinga abaana ba bantu. Eki nikikorwa nk’omuriingo gw’okweteebeekanisa kurwaana na zadaimoni ezi.
Oku nikwo Kristo yakoragaine na zadaimoni? Ngaha.
Akamara ebiro bye arikushomesa abantu ahari Ruhanga, zitari zadaimoni.
Ruhanga tarikweenda ngu omanye munoonga ahari zadaimoni, nayenda ngu omanye munoonga ahari we.
Oku orikweyongyera kumumanya, nikwo eki ori kirikweyongyera kushoboroka gye omu nsi y’omwoyo, kugira ngu zadaimoni niziza kukuhunga otabandize kweyanjura.
Obutamanyagye Ruhanga kwaabo nikwo kwareteire omyoyo omubi omukitabo ky’Ebyakozirwe Entumwa kubuuza batabani ba Skewa, “Yesu nimumumanya, na Paulo nimumumanya; beitu imwe muri baahi?” (Ebyakozirwe Entumwa 19:15).
Ahabw’okuba Paulo akeetegyereza amazima aga, omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu, nahabura ngu TUBE ABANYABWENGYE AHA KIRUNGI, kandi abataine buryarya aha kibi.
Reka okumanya Ruhanga kube ekintu kikuru eki orikusherura.
SHOMA NEEBI: Ebyakozirwe Entumwa 19:15, Yohaana 17:2-3.
EZAABU: Ruhanga tarikweenda ngu omanye munoonga ahari zadaimoni, nayenda ngu omanye munoonga ahari we. Oku orikweyongyera kumumanya, nikwo eki ori kirikweyongyera kushoboroka gye omu nsi y’omwoyo, kugira ngu zadaimoni niziza kukuhunga otabandize kweyanjura.
OKUSHABA: Taata Omukundwa, Ninkusiima ahabw’amazima aga. Amagyezi aga nigakorera omuriinye, okuba omwerinzi omu kusherura okumanya Ruhanga. Omu kukumanya nimwo okushemererwa kwangye kuri buri eizooba. Omu eiziina rya Yesu. Amiina.
EBIKWATA HABULEMU BW’OMWOYO – 2
Omukwenda Grace Lubega
Abarumi 16:19 (KJV); Baitu okuhu’ra kwanyu kukahika hali abantu bona. Nikyo nsemerirwe halinywe: ningonza inywe okuba bamagezi hali ekisemire, kandi abadomadoma hali ekibihire.
Omu mubiri gwa Kristo kirokinu, harumu enyegesa nyingi ha bulemu bw’omwoyo ezitakusobora kusagikwa kurungi ebyahandikirwe.
Ekyokurorwaho, enterano ezimu ezokucungurwa, zitakabaireho, haroho abahereza abamara esaha nyingi nibagambira ekitebe kyabu ebikwata habuli nyakalingo y’emizimu, oburorwaho byayo kandi n’omulingo ecanza abaana b’abantu. Eki kikorwa nk’omulingo gwo kwetekaniza okukora ha mizimu egyo.
Oku nukwo Kristo yakoraga ha mizimu? Nangwa.
Akamara ebiro Bye nayegesa abantu hali Ruhanga, hatali ha mizimu.
Ruhanga takwenda omanye bingi ha mizimu, Akwenda omanye bingi hali We. Hali ohika okumumanya, enyoleka yawe omumwoyo niho ehika okusoborwa kurungi, ngu emizimu eija kukuiruka ahatali ekyetaago kwokweyanjura.
Okumanya kwabu Ruhanga okukugiirwe nukwo kwaleteriize emyoyo emibi omukitabu ky’Engeso Zabakwenda okukaguza abaana ba Sikewa, “Yesu ‘mumanyire, na Paulo ‘mumanyire, baitu inywe muli boha?” (Engeso Zabakwenda 19:15).
Habwokuba Paulo aketegereza amazima ganu, omu kyahandikirwe kyaitu ekya hamutwe, atereera ngu tube BAGEZI HALI EKISEMIIRE kandi abadomadoma hali ekibihiire.
Leka okumanya Ruhanga kube ekyokirayo kuseerra.
GALIHYA N’OSOMA: Engeso Zabakwenda 19:15, Yohana 17:2-3
EBIKURU MUBYOONA: Ruhanga takwenda omanye bingi ha mizimu, Akwenda omanye bingi hali We. Hali ohika okumumanya, enyoleka yawe omumwoyo niho ehika okusoborwa kurungi, ngu emizimu eija kukuiruka hatali kwetaago kwokweyanjura.
ESAARA: Isenyowe Owengonzi, Ninkusiima habw’amazima ganu. Amagezi ganu nigakora omuli nyowe, okuba omwekengi omu kukuratira kwange okumanya Ruhanga. Kuli omu kukumanya hakyanganukira buli kiro. Omw’ibara lya Yesu, Amiina.
KUHUSU VITA VYA KIROHO – 2
Mtume Grace Lubega
Warumi 16:19 (KJV); Maana utii wenu umewafikilia watu wote; basi nafurahi kwa ajili yenu, lakini nataka nyinyi kuwa wenye hekima katika mambo mema, na wajinga katika mambo mabaya.
Katika mwili wa Kristo kwa sasa, kuna idadi ya mafundisho juu ya vita vya kiroho ambayo hayaungwi mkono kikamilifu na Maandiko.
Kwa mfano, kabla ya huduma fulani za ukombozi kufanywa, kuna wahudumu ambao hutumia saa nyingi kuwaambia washirika wao kuhusu aina mbalimbali za mapepo, tabia zao na jinsi wanavyowatesa wanadamu. Hii inafanywa kama aina fulani ya maandalizi ya kukabiliana na mapepo haya.
Je, hivyo ndivyo Kristo alivyokabiliana na mapepo? La!
Yesu alitumia siku zake kuwafundisha wanadamu kuhusu Mungu bali sio kuhusu mapepo.
Mungu hataki ujue zaidi kuhusu mapepo bali anataka ujue zaidi kumhusu. Kadri unavyomjua, ndivyo utambulisho wako katika ulimwengu wa kiroho unavyozidi kuwa wazi, kwamba mapepo yatatoweka kwako bila kuhitaji kutambulishwa rasmi.
Ufahamu wao mdogo juu ya Mungu ndio uliosababisha pepo mchafu katika Kitabu cha Matendo ya Mitume kuwauliza wana wa Sceva, “Yesu namfahamu, Paulo namfahamu, lakini nyinyi ni nani?” (Matendo ya mtume 19:21)
Kwa sababu Paulo alielewa kweli hii, katika andiko letu kuu, anatushauri kwamba tunapaswa kuwa wenye HEKIMA KATIKA LILILO JEMA na wepesi kuhusu uovu.
Wacha maarifa ya Mungu yawe harakati yako kuu.
MASOMO YA ZIADA: Matendo ya Mitume 19:15, Yoana 17:2-3
UJUMBE MKUU: Mungu hataki ujue zaidi kuhusu mapepo, anataka ujue zaidi kumhusu. Kadri unavyomjua, ndivyo utambulisho wako katika ulimwengu wa kiroho unavyozidi kuwa wazi, kwamba mapepo yatatoweka kwako bila kuhitaji kutambulishwa rasmi.
SALA: Baba Mpenzi, Nashukuru kwa kweli hii. Hekima hii inafanya kazi ndani yangu, kujikaza katika kutafuta maarifa ya Mungu. Ni maarifa yako ninayofurahia kila siku. Katika Jina la Yesu, Amina.