Apostle Grace Lubega
Genesis 25:23 (KJV): And the Lord said unto her, Two nations are in thy womb, and two manner of people shall be separated from thy bowels; and the one people shall be stronger than the other people; and the elder shall serve the younger.
—
You may come from the same womb, the same ministry, the same spiritual lineage — and still be marked for something completely different. Through our theme scripture, God reveals a powerful truth: not everyone who starts together ends the same.
Rebekah carried two sons — twins. Same womb and bloodline. But God made it clear: “Two manner of people shall be separated from thy bowels.”
This is the mistake many make: thinking that being connected automatically means being chosen the same way. But God doesn’t mass-produce purpose. He assigns callings individually. He doesn’t bless only on the basis of shared experience — He moves according to spiritual hunger, and obedience.
Too many people expect equal results just because they started in the same place for example, the same church, training or ministry.
Your background doesn’t determine your outcome — your response does. You might be part of the same spiritual family or ministry as someone else, but the fruit in your life will be based on obedience, discipline, revelation, and hunger — not just association.
Always remember that God is not obligated to produce identical results just because the starting point was the same. Your job isn’t to mimic others — it’s to follow the blueprint God placed on your life.
FURTHER STUDY: 1 Corinthians 15:41; Jeremiah 1:5
GOLDEN NUGGET: Always remember that God is not obligated to produce identical results just because the starting point was the same. Your job isn’t to mimic others — it’s to follow the blueprint God placed on your life.
PRAYER: My Loving Father, I thank You for the distinction upon my life. Thank You that I’m not a copy or an echo, but an original — created and called for something specific. Help me to recognize this truth and not compare myself to those around me. I receive the boldness to walk in what makes me different. I surrender to Your purpose, not people’s expectations. In Jesus’ name, Amen.
Loading…
EBIKWATIREINE N’ENTAANISO
Entumwa Grace Lubega
Okutandika 25:23: “MUKAMA yaamugarukamu ati: Enda yaawe erimu amahanga abiri, Enganda ibiri ezi orizaara ziryataanamu habiri; Oruganda rumwe ruryakiza orundi amaani, Kakuru aryaheereza Kato.”
—
Nimubaasa kuruga omunda emwe, obuheereza bumwe, ekika kimwe ky’omwoyo — kandi mugire obumanyiso oburikutanira kimwe. Omu mutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu, Ruhanga natworeka amazima g’amaani: tiburi omwe orikutandika n’abandi ngu nahendera nabo.
Rabeeka akaba aine abatabani babiri — abarongo. Enda emwe n’eshagama emwe. Kwonka Ruhanga akakyoreka gye: “Abantu b’ebika bibiri nibaza kuruga omuriiwe.’’
Egi niyo nshobi ei baingi barikukora: okuteekateeka ngu okugira obuzaare narishi enkoragana nikimanyisa ngu mutorainwe omuringo gumwe. Kwonka Ruhanga tarikukora ekigyendererwa kyabaingi hamwe. Nayeeta omuntu nk’omuntu. Tarikuha mugisha kurugirira aha bimurabiremu hamwe kwonka — nagyenda kurugirira aha njara y’omwoyo, hamwe n’okworoba.
Abantu baingi nibenda ebyaana birikwingana ahabw’okuba bakatandikira omu mwanya gumwe eky’okureeberaho, ekanisa emwe, okutendekwa nari obuheereza bumwe.
Ahu orikuruga tiharikushoborora ebirikuruga omuriiwe — oku orikutwaaza nikwokurikubishoborora. Nobaasa kuba ori omwe ahaka y’omwoyo nari obuheereza nk’omuntu ondaijo, kwonka ebijuma ebiri omu magara gaawe nibiza kuba nibiruga omu kworoba, emicwe, okushuuruurirwa, n’enjara — timukago kwonka.
Guma noyijuka ngu tikiragiro ngu Ruhanga aine kwaana ebyaana ebirikushushana ngu ahabw’okuba entandika ekaba eri emwe. Omurimo gwawe tikutooreza ebyabandi — n’okukuratira akamanyiso aku Ruhanga yateire omu magara gaawe.
SHOMA N’EBI: 1 Abakorinso 15:41; Yeremia 1:5
EBIKURU MUNONGA: Guma noyijuka ngu tikiragiro ngu Ruhanga aine kwaana ebyaana ebirikushushana ngu ahabw’okuba entandika ekaba eri emwe. Omurimo gwawe tikutooreza ebyabandi — n’okukuratira akamanyiso aku Ruhanga yateire omu magara gaawe.
ESHAARA: Taata wangye omukundwa, ninkusiima ahabw’entaaniso eri aha magara gangye. Ninkusiima ahakuba tindikicupuri nari eiraka eririkugarukamu agandi, kureka ndi ow’omutaano — mpangirwe kandi nyetsirwe ekintu ky’omutaano. Nyamba manye amazima aga kandi nteshushanisa n’abanyehinguririize. Ninyakiira obumanzi kugyendera omu birikunkora ow’omutaano. Ninyorobera ekigyendererwa kyaawe, bitari ebi abantu barikwenda. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
EBY’OKUBA OWENYAHUKANA
Omukwenda Grace Lubega
Okubanza 25:23(KJV): “Mukama yamugambira ati, amahanga abiri gali omunda yawe, n’enganda ibiri ziryahukana okuruga omunda yawe: Kandi ihanga erimu lirikira amaani ihanga erindi; omukuru alikoora omunto. “
—
Musobora okuruga omunda emu, Obuhereza bumu, oruganda orw’omwoyo rumu – baitu nabwo nimukorwa habw’ekintu ekikwahukanira kimu. Kuraba omukyahandikirwe kyaitu ekyahamutwe, Ruhanga akusukuura eky’amananu eky’amaani: tihali buli omu atandika amaliriza nikyo kimu.
Rebeka akahimba abaana babiri – abarongo. B’enda emu kandi omusayi gumu. Baitu Ruhanga akakyolekeza kimu: “Abantu b’emirundi ebiri baija kwahukanizibwa kuruga omu nda zawe. “Enu niyo ensobi baingi bakora: kutekereza ngu kuba oteraniziibwe hamu kimanyisa kukomwa omu mulingo nigwo gumu. Ruhanga tazara ekigenderwa – eky’omutuumo. Ahereza okwetwa kuli kw’omuntu omu. Tahereza omugisa nasigikira hali obumanyiizi bw’omuntu – Alibata nasigikira hali enjara y’omwoyo, n’okworobera.
Abantu baingi banihira ebirugwamu ebikwiganaingana ngu habwokuba bakatandikira omukiikaro nikyo kimu eky’okurrooraho, ekanisa niyo emu, okutendekebwa orundi obuhereza.
Ebyenyuma byawe tibisaraho ebirugwamu byawe – omulingo ogarukamu nikyo kisaraho. Osobora kuba kicweka ky’amaka g’omwoyo nigo gamu orundi obuhereza nk’omuntu ondi wena, baitu ebijuma omu bwomezi bwawe bija kusigikira hali okworoba, engeso, okusukurwa, n’enjara – hatali enkoragana zonka.
Ijukaga obutoosa ngu Ruhanga taina obujunanizibwa bw’okuzaara ebirugwamu ebikwisanaisana habwokuba entandikwa ekaba eri emu. Omulimo gwawe tiguli gw’okukopa abandi – guli gw’okuhondera ekipande ekya Ruhanga atekere hali obwomezi bwawe.
GALIHYA N’OSOMA: Abakolinso 15:41, Yeremiya 1:5
EKIKURU MUBYOONA: Ijukaga obutoosa ngu Ruhanga taina obujunanizibwa bw’okuzaara ebirugwamu ebikwisanaisana habwokuba entandikwa ekaba eri emu. Omulimo gwawe tiguli gw’okukopa abandi – guli gw’okuhondera ekipande ekya Ruhanga atekere hali obwomezi bwawe.
ESAARA: Taata wange ow’okugonzebwa, nkusiima habw’okwahukanamu okuli hali obwomezi bwange. Webale habwokuba tindi ogwo akopeereza ondi orundi ekyetebuko baitu owenyini – ahangirwe kandi ayeserwe habw’ekintu ekitongoirwemu. Nyamba okumanya amananu ganu kandi nteisanaisaniza hali abo abanyetoroire. Nkutunga obumanzi okulibatira omuli ekyo ekinfoora owenyahukana. Nkwehayo hali ekigenderwa Kyawe, hatali okunihira kw’abantu, omu ibara lya Yesu, Amiina.
ME APOKA POKA MA TYE
Lakwena Grace Lubega
Acakki 25:23(KJV): Ka Rwot otitte ni,“Rok aryo aye gitye i ii,jo meno aryo-nu kingi bipokke woko ki i ii;acel bibedo oteka makato lawote,latin matidi aye biloyo latin kayo.”
—
Twero bedo ni ia ki ic acel, Kanica acel, yo me cwiny acel- ento nongo giyeri pi gin mukene mapat- dok pwod nongo gicimi pi gin mukene mapat. Niwok ki kwan wa matin, Lubanga nyutu ada ma tyeki teko: pe dano ducu ma gucako kacel giko kacel.
Rebeka onongo otingo lutino aryo- rudi. Ic acel dok remo acel. Ento Lubanga owaco maleng ni: “lakit dano aryo gubi poke ki i mingi.”
Man aye roc ma watimo: ka tamo ni bedo ki kube teloke ni weko ki yeri iyo acel-lu. Ento Lubanga pe yubu dog tic pa dano kacel. En miyo lwongo pi ngat acel acel. En pe miyo gum malube ki ginma dano guribu neno ne- en woto malube ki kec me cwiny dok winyo lok.
Jo mapol tamo ni omyero gunong adwoki marom pien gucako i kabedo acel, labole, Kanica acel, ka pwonye onyo tic pa Lubanga.
Kama ia ki iye pe nyutu adwoki ni- ginma itimo nyutu. Twero bedo ni itye ikin gang me cwiny acel onyo Kanica calo ngat mukene mapat, ento adwoki me kwoni obilube ki winyo lok, woro, niyabo, dok kec- pe bedo kacel keken.
Kare ducu wek wii opo ni pe obedo dog tic pa Lubanga me yubu lagam marom mere pien kacakko ne obedo ma rom. Dog ticci pe obedo me poro luwediwu- obedo me luku yoo ma Lubanga oketo i kom kwoni.
KWAN MUKENE: 1 Jo Korint korint 15:41; Jeremia 1:5
LWOD MADIT: Kare ducu wek wii opo ni pe obedo dog tic pa Lubanga me yubu lagam marom mere pien kacakko ne obedo ma rom. Dog ticci pe obedo me poro luwediwu- obedo me luku yoo ma Lubanga oketo i kom kwoni.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi apoka poka matye i kom kwona. Apwoyi ni pe abedo ginma ki yubu macal ki mukene ento an aye ginma olur ma giyubu- ma giyubu dok gilwongo pi ginmoni kikome. Konya me niang i kom ada man dok pe me pore ki jo ma tye ingeta. An ajolo tek cwiny me wot i ginma weko dok abedo pat. An ajale i dog ticci, pe ginma dano mito. Inying Yecu, Amen.
AKWAKO BEDO KEDE APOKAPOKA
Akwena Grace Lubega
Agege 25:23 (Lango): Rwot te kobbe ni, “Rok aryo tye iyii, jo aryo-nono bino cako pokere oko iyii; acel bino bedo atek kato awottere oko; atin atidi bino loyo atin kao.”
—
Itwero yaa i yic arorom, kanica arorom, wat me cuny arorom— eka pwod daŋ ite bedo kede apokapoka. Iyi tyeny jiri wa me tin, Obaŋa nyuttiwa ateni moro atek tutwal: mom jo luŋ ame cako karacel tyeko iyore acello. Lebeka obin otiŋo otino aryo— rudi. Yic kede remo acel. Ento Obaŋa okobo kannaler: “Jo aryo-nono bino cako pokere oko iyii.”
Man obedo bal ame pol ajo timo: tamo ni bedo ame ikubere tero ni doŋ otyeko yeri oko iyore acello. Ento Obaŋa mom yiko tic acel pi jo apol. En mio dano acel acel lwoŋo mere apire kene. En mom mio gum alubere kede kwo ame jo onywako karacel— En tio alubere i kec pi jami me cuny, kede mwolle ite loc. Jo apol bedo kede gen me nwoŋo adwoogi arorom pien ni ocako gini i kabedo acel aporrere, kanica acel, kwan onyo gutti acel.
Kan ame iya iye mom nyutti kit ame adwoogi ni abedo kede— gin ame itio en aye nyuto. Twero bedo ni iya i paco acel me cuny onyo gutti acalo bala ŋat okene, ento adwoogi ame a nen ikwo ni bino bedo pi mwolle ite loc, woro, anyut, kede kec— mom ka bedo iyi akina jo no.
Mar poyo ni Obaŋa miti mere mom tye me kelo adwoogi arorom pien ni ka acakki nwoŋo tye arorom. Ticci mom obedo me poto jo okene — obedo me lubo kor gin ame Obaŋa ocoo piny pi kwo ni.
MEDE IKWANO: 1 Korinti 15:41; Jeremia 1:5
APIRE TEK: Mar poyo ni Obaŋa miti mere mom tye me kelo adwoogi arorom pien ni ka acakki nwoŋo tye arorom. Ticci mom obedo me poto jo okene — obedo me lubo kor gin ame Obaŋa ocoo piny pi kwo ni.
KWAC: Papa me amara, apwoyi pi apokapoka ame iketo ikom kwo na. Apwoyi pien mom imia abedo apotti, ento acakki me ginoro. Konya me neno ateni man eka mom ate pore kede jo i laŋetta. Agamo tekcuny me wot i gin ame mia abedo kede apokapoka. Amiye baŋ ticci, mom gin ame jo tamo ni myero ati. Inyiŋ Yecu, Amen.
NUAGITAKINA
Apostle Grace Lubega
Ageun 25:23 (AOV): Kolimok EJAKAIT ŋes atiar, “Ejaas atekerin aarei toma akoikikon. Ido atekerin aarei epote atiak napeelomunete kaliligetekon; Ateker adiopet da itelekari ateker ace kagogoŋ; Ido lokapolon ijaanakini lodidi.”
—
Ipedorete eesi alomunite akoik adiopet, aijaanakinet adiopet, aiyuunet adiopet – do aitoduunio kanuka ibore ice yenegitakina cut. Kotoma akou nakirot wok, Epukunit Edeke abeite naepol: mam erai ebe ŋun nuegeaerete nepepe ebe eŋetakinete kwape kwaŋin.
Adakit Rebeka isap iarei – imuatok. Aures adiope, keda aipulet. Konye abu Edeke itacau: “Atekerin aarei epote atiak napeelomunete kaliligetekon;
Na ŋesi adiakaret na iswamaunenete luipu; aomom ebe arucokina epoloikinit aseunio koipone aŋopekaŋol. Konye alosikinet naka Edeke mam erai aitolomunun kotoma atukono. Enyaranari Ŋesi ituŋa idiopediope. Mam Ŋesi isirereŋi bon ebe kanu imoritotor ooni aitorit arai awanyunite – Elosi Ŋesi kwape ejaar eteŋei loka omoyo keda arimaanut.
Ituŋa luipu emunosi nuetakanunete nueriakas naarai bon ebe apotu kesi kogeunitos kaiboisit adiope kwanat nawanyunet; kokanisa ediope, aitutuoret arai aijaanakinet.
Nukokau kon kesi mam itogogoŋorete nuelomunete kaneijai jo – aboŋokinet kon ŋesi iswamauni ŋun. Acepak iraasi eesu nuka okale ediope komoyo arai aijaanakinet kwape ka icie da, konye araito kotoma aijarakon kesi ebuni eraun na elomuni kotoma arimaanut, amisiikite ikisila, apukokino keda eteŋei – mere kanu aisomanar bon.
Kiitute duc ebe mam Edeke ebeit aitolomunun atakanuneta nueputos kanu naarai arai ageunet adiopet. Mam erai akoniswam aisisia luce – Erai atupakite alosikinet naibwaikit Edeke aijarakon.
NUIYATAKINA AISISIA: 1 Ikorinton 15:41; Yeremia 1:5
NUEPOSIK BALA ESABU: Kiitute duc ebe mam Edeke ebeit aitolomunun atakanuneta nueputos kanu naarai arai ageunet adiopet. Mam erai akoniswam aisisia luce – Erai atupakite alosikinet naibwaikit Edeke aijarakon.
AILIP: Papaka Lominat, Esialamikit Jo kanuka atiaket naejai toma aijaraka. Eyalama naarai mam eoŋ arai aputo arai aboŋokinet naeporoto, konye arai ilopet cut obe – yen esubunitai ka anyaraunit kanuka ibore yen ibecokina. Iŋarakinai eoŋ ajenikin abeitena kamam aituput aka akuan keda ŋul luelukunitos eoŋ. Ejauni atitiŋu nalosite kotoma anueinakinitos eoŋ agitakina. Ainakin ne ejai alosikinet Kon, mere nuemunos ituŋa. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
KUHUSU UPEKEE
Mtume Grace Lubega
Mwanzo 25:23 (KJV): Bwana akamwambia, “Mataifa mawili yako tumboni mwako, na kabila mbili za watu watatengwa kutoka viunoni mwako; na taifa moja litakuwa na nguvu kuliko taifa lingine, na mkubwa atamtumikia mdogo.”
—
Unaweza kuwa umetoka tumbo moja, huduma moja, au ukoo mmoja wa kiroho — na bado ukawa umetengwa kwa ajili ya kusudi tofauti kabisa. Kupitia andiko letu kuu, Mungu anafunua ukweli wenye nguvu: sio wote wanaoanza pamoja watamaliza kwa njia ile ile.
Rebeka alibeba wana wawili — mapacha. Tumbo moja na ukoo mmoja wa damu. Lakini Mungu alieleza wazi: “Kabila mbili za watu watatengwa kutoka viunoni mwako.”
Hili ndilo kosa watu wengi hufanya: kudhani kwamba kuunganishwa tu kunamaanisha kuchaguliwa kwa njia sawa. Lakini Mungu haumbi makusudi kwa wingi kama bidhaa kiwandani. Anagawanya miito kwa kila mtu binafsi. Habariki kwa msingi wa uzoefu wa pamoja tu — hutenda kazi kulingana na njaa ya kiroho na utii.
Watu wengi huamini kwamba watapata matokeo sawa kwa sababu tu walianza mahali pamoja — kwa mfano, kanisa moja, mafunzo au huduma moja.
Asili yako haipangi mwisho wako — majibu yako ndiyo yanayofanya hivyo. Unaweza kuwa sehemu ya familia moja ya kiroho au huduma moja na mtu mwingine, lakini matunda katika maisha yako yatatokana na utii, nidhamu, ufunuo, na njaa ya kiroho — si tu uhusiano.
Kumbuka daima kwamba Mungu halazimiki kuleta matokeo sawa kwa kila mtu kwa sababu tu mwanzo ulikuwa sawa. Kazi yako si kuiga wengine — bali ni kufuata ramani ya Mungu juu ya maisha yako.
MASOMO YA ZIADA: 1 Wakorintho 15:41; Yeremia 1:5
UJUMBE MKUU: Kumbuka daima kwamba Mungu halazimiki kuleta matokeo sawa kwa kila mtu kwa sababu tu mwanzo ulikuwa sawa. Kazi yako si kuiga wengine — bali ni kufuata ramani ya Mungu juu ya maisha yako.
SALA: Baba yangu mpendwa, nakushukuru kwa upekee juu ya maisha yangu. Asante kwa sababu mimi si nakala wala mwangwi, bali asili halisi — niliumbwa na kuitwa kwa kusudi maalum. Nisaidie kutambua kweli hii na kutojilinganisha na walio karibu nami. Napokea ujasiri wa kutembea katika kile kinachonifanya kuwa tofauti. Najisalimisha kwa kusudi lako, si matarajio ya watu. Kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
EINE KLARE UNTERSCHEIDUNG
Apostel Grace Lubega
1. Mose 25,23 (LUT): „Und der HERR sprach zu ihr: Zwei Völker sind in deinem Leibe, und zweierlei Volk wird sich scheiden aus deinem Schoß; und ein Volk wird dem andern überlegen sein, und der Ältere wird dem Jüngeren dienen.“
—
Möglicherweise stammst du vom selben Mutterleib, vom selben Dienst, von derselben geistlichen Ahnenreihe − und trotzdem ist deine Bestimmung eine völlig andere. Durch unsere thematische Bibelstelle offenbart Gott eine kraftvolle Wahrheit: Nicht jeder, der gemeinsam beginnt, endet auch gleich.
Rebekka brachte zwei Söhne zur Welt und es waren Zwillinge. Sie kamen aus demselben Mutterleib und hatten dieselbe Abstammung. Aber Gott stellte von vornherein klar: „Zwei Arten von Völkern werden sich von deinem Leibe scheiden.“
Das ist der Fehler, den viele Menschen begehen: Sie denken, dass eine gemeinsame Herkunft automatisch bedeutet, dass man die gleiche Bestimmung hat. Aber Gottes Bestimmung für uns ist keine Massenware. Er teilt uns die Berufungen ganz individuell zu. Er segnet uns nicht nur auf der Grundlage gemeinsamer Erfahrungen − Er handelt entsprechend dem geistlichen Hunger und dem individuellen Gehorsam.
Zu viele Menschen erwarten die gleichen Ergebnisse, nur weil sie in der gleichen Kirche, Ausbildung oder dem gleichen Dienst ihren Anfang genommen haben.
Dein Hintergrund ist nicht ausschlaggebend für dein Endresultat − aber deine Reaktion schon. Du bist vielleicht Teil derselben geistlichen Familie oder desselben Dienstes wie andere Personen, aber die Früchte in deinem Leben hängen von deinem Gehorsam, deiner Selbstdisziplin, deiner Offenbarung und deinem geistigen Hunger ab und nicht nur von deiner Herkunft.
Bedenke immer, dass Gott nicht dazu verpflichtet ist, identische Ergebnisse hervorzubringen, nur weil der Ausgangspunkt derselbe war. Deine Aufgabe ist es nicht, andere zu imitieren, sondern dem Plan zu folgen, den Gott für dein Leben vorgesehen hat.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: 1. Korinther 15,41; Jeremia 1,5
FAZIT: Bedenke immer, dass Gott nicht dazu verpflichtet ist, identische Ergebnisse hervorzubringen, nur weil der Ausgangspunkt derselbe war. Deine Aufgabe ist es nicht, andere zu imitieren, sondern dem Plan zu folgen, den Gott für dein Leben vorgesehen hat.
GEBET: Mein liebevoller Vater, ich danke dir für die Bestimmung in meinem Leben. Danke dafür, dass ich keine Kopie oder ein Abklatsch von jemand anderem bin, sondern ein Original − geschaffen und berufen für etwas ganz Bestimmtes. Hilf mir, diese Wahrheit zu erkennen und mich nicht mit meinen Mitmenschen zu vergleichen. Ich empfange von Dir die Courage, das auszuleben, was mich von anderen unterscheidet. Ich gebe mich Deiner Bestimmung für mich hin, nicht den Erwartungen Anderer. In Jesu Namen, Amen.