Apostle Grace Lubega
Luke 11:1(KJV): “And it came to pass, that, as he was praying in a certain place, when he ceased, one of his disciples said unto him, Lord, teach us to pray, as John also taught his disciples.”
—
It is an indisputable fact that God answers prayer. You may debate it, you may question it, you may even scoff at it but it is the truth—Our God answers prayer.
The scriptures are full of examples of answered prayers. Hannah prayed and received a child (1 Samuel 1). Elijah prayed and God sent rain in Israel (1 Kings 18). Daniel and His companions prayed and received both the king’s dream and its interpretation (Daniel 2).
So, you may wonder, ‘How come I prayed or know someone who prayed but was not answered?’ The answer is simple: It is not only about the act of praying; you must know how to pray. Prayer has principles, patterns, realms, dimensions and pillars. You may exclaim in frustration, ‘I have prayed about this issue!’ I would ask the question, ‘How did you pray about the issue?’
Before you blame God, judging Him foolishly about how He has not answered you, learn from the disciples. Have the humility to say, ‘Lord teach me to pray.’ If you have prayed about the same thing and have not seen the results, maybe you are praying about it the wrong way. Go to the Master. Tell Him, ‘Lord, how should I pray about this matter?’
Prayer is one of the fundamental things that define our relationship with God. You should not do it based on your assumptions or habits you copied from friends. Let God teach you to pray.
FURTHER STUDY: Romans 8:26-27, James 4:2-3
GOLDEN NUGGET: It is not only about the act of praying; you must know how to pray. Prayer has principles, patterns, realms, dimensions and pillars.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this Word. You answer prayer. You did it in the past, You still do so today. Like the disciples, I come to You with this humble petition. Teach me to pray. Plug the gaps in my ignorance in the places of prayer. May I receive its revelation, understand its realms and manifest its results, in Jesus’ name, Amen.
MUKAMA WAFFE, TUYIGIRIZE OKUSABA
Omutume Grace Lubega
Lukka 11:1 (KJV): Awo olwatuuka bwe yali ng’ali mu kifo ng’asaba, bwe yamala, ku bayigirizwa be omu n’amugamba nti Mukama waffe, tuyigirize okusaba, era nga Yokaana bwe yayigirizanga abayigirizwa be.
—
Kya mazima agateegaanika nti Katonda addamu essaala. Oyinza okukiwakanya, oyinza okukibuusabuusa, osobola n’okukisekerera naye nga ge mazima – Katonda waffe, addamu essaala.
Ebyawandiikibwa bijjudde eby’okulabirako eby’essaala ezaddiddwamu. Kaana yasaba n’afuna omwana (1 Samwiiri 1). Eriya yasaba Katonda n’atonnyesa enkuba mu Isiraeri (1 Bassekabaka 18). Danyeri ne banne baasaba ne bategeera ekirooto kya Kabaka n’amakulu ga kyo (Danyeri 2).
N’olwekyo oyinza okwewuunya, ‘kijja kitya nti nasaba oba mmanyi eyasaba naye n’atayanukulwa?’ Eky’okuddamu kyangu nnyo: Tekiri ku kikolwa kya kusaba kyokka; oteekeddwa okumanya engeri y’okusaba. Okusaba kulina ennono, enkola, ebifo, enjuyi n’empagi. Oyinza okukaaba mu kusoberwa, ‘nsabidde ensonga eno!’ Naali buuzizza ekibuuzo, ‘Wasabira otya ensonga eyo?’
Nga tonnaba kunenya Katonda, ng’omusalira omusango mu busiru ku ngeri gy’atakuzzeemu, yigira ku bayigirizwa. Beera n’obwetoowaze okugamba, ‘Mukama wange njigiriza okusaba.’ Bw’obeera ng’osabidde ekintu kye kimu nga tolabye bivaamu, oba oli kukisabira mu ngeri enkyamu. Genda eri Mukama wo. Mugambe, ‘Mukama wange, nsabe ntya ku nsonga eno?’
Okusaba kye kimu ku bintu ebikulu ebivvuunula enkolagana yaffe ne Katonda. Toteekeddwa kukukola ng’osinziira ku kuteebereza kwo oba emize gye wakoppa ku mikwano gyo. Leka Mukama akuyigirize okusaba.
YONGERA OSOME: Abaruumi 8:26-27, Yakobo 4:2-3
AKASUMBI KA ZAABU: Tekiri ku kikolwa kya kusaba kyokka; oteekeddwa okumanya engeri y’okusaba. Okusaba kulina ennono, enkola, ebifo, enjuyi n’empagi.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, nkwebaza ku lw’Ekigambo kino. Oyanukula okusaba. Wakikola emabega, okyakikola ne leero. Ng’abayigirizwa, nzija gy’Oli n’okusaba kuno okw’obwetoowaze. Njigiriza okusaba. Ziba ebituli mu butamanya bwange mu bifo by’okusaba. Leka nfune okubikkulirwa kwakwo, ntegeere ebifo byakwo era njolese ebivaamu, mu linnya lya Yesu, Amiina.
MUKAMA, TWEGYESE OKUSHABA
Entumwa Grace Lubega
Luka 11:1: “Yesu akaba ari omu mwanya gumwe naashaba; ku yaaherize, omwe aha beegi be yaamugira ati: Mukama waitu, twegyese okushaba, nk’oku Yohaana yaayegyeise abeegi
be.”
—
Namazima gataine kubanganisa ngu Ruhanga nagarukamu eshaara. Nobaasa kukihakanisa, nobaasa kukyaanga, nangwa okishekyerera kwonka n’amazima —Ruhanga waitu nagarukamu eshaara.
Ebyahandiikirwe baijwiire eby’okureeberaho by’eshaara ezigarukirwemu. Hanna akashaba yatunga omwaana (1 Samueli 1). Eliya akashaba Ruhanga yayohereza enjura omuri Isreali (1 Abagabe 18). Danieli na bagyenzi be bakashaba batunga byombi ekirooto ky’omugabe hamwe n’envunurira yakyo (Danieli 2).
Mbwenu, noyebuuza, nikiija kita nyowe kanashabire nari nimanya omuntu oshabire kwonka atagarukirwemu? Eky’okugarukamu kyorobi: Tikikorwa ky’okushaba kwonka; oshemereire kumanya oku barikushaba. Okushaba kwiine engyendererwaho, enkora, ensi, amadaara n’enyomyo. Nobaasa kwamuza oremereirwe oti, ‘Nashabira enshonga egi!’ Nkakuburize ekibuuzo, “Oshabaire ota enshonga egi?”
Otakacwiire Ruhanga orubanja omu butamanya oku atakugarukiremu, yegyera aha beegi. Gira obucureezi kugira oti, ‘Mukama nyegyesa okushaba.’ waaba oshabaire ekintu kimwe kandi otokareebire byaana, nobaasa kuba oriyo noshaba omu muringo gushobire. Gyenda ahari Mukama. Mugambire oti, Mukama, nshabire nta enshonga egi?’
Okushaba nikumwe aha bintu ebirikushoborora omukago gwaitu na Ruhanga. Toshemereire kushaba kurugirira entebereza yaawe nari emicwe ei waihire omuri banywaani baawe. Reka Ruhanga akwegyese kushaba.
SHOMA N’EBI: Abarooma 8:26-27, Yakobo 4:2-3
EBIKURU MUNONGA: Tikikorwa ky’okushaba kwonka; oshemereire kumanya oku barikushaba. Okushaba kwiine ebiragiro, engyendererwaho, ensi, amadaara n’enyomyo.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Nogarukamu eshaara. Okakikora, nerizooba nokikora. Nk’abeegi, naija ahariiwe n’okushaba kw’obucureezi oku. Nyegyesa okushaba. Yijuza emyanya omu butamanya bwangye omu myanya y’okushaba. Reka nyakiire okushuuruurirwa kwakwo, nyetegyereze ensi zakwo kandi nyorekye butunu ebyaana byakwo, omu iziina rya Yesu, Amiina.
MUKAMA, TWEGESE KUSABA
Omukwenda Grace Lubega
Luka 11:1 (KJV): “Kandi kyahiaka obwakaba nasaba omu kiikaro ekimu, obuyamazire, omu hali abegeswabe yamugambira ati Mukama waitu, otwegese okusaba nka Yohana okuyayegeseze abegeswabe.”
—
Tikisobora kuhakanizibwa ngu Ruhanga Agarukamu esaara. Osobora kukihakaniza, kutakiikiriza rundi n’osobora kukigaya baitu nugo mazima – Ruhanga waitu Agarukamu esaara.
Ebyahandikirwe b’ijwire eby’okurorraho eby’esaara ezigarukirwemu. Ana akasaba yatunga omwana (1 Samuiri 1). Eriya akasaba Ruhanga Yasindika enjura mu Isaleeri (1 Abakama 18). Daneri n’abanywanibe bakasaba b’atunga byombi ekirooto Ky’omukama n’amakuru gakyo (Daneri 2).
Habweki, osobora kuhunirra n’ogamba, ‘ Nikiija kita kuba nasabire rundi manyire omuntu ayasabire baitu tiyagarukwamu?’ Ekigarukwamu kyanguhire: Tikiri hakikorwa ky’okusaba kyonka; n’otekwa kuba omanyire basaba bata. Okusaba kunyina amateeka, emikorre, ebicweka, amadaara hamu n’enyomyo zakwo. Osobora kutokera mubusaasi, ‘ Nsabiire ensonga enu!’ Ninyija kukukaguza ekikaguzo kinu, ‘ Ensonga egyo okagisabira ota?’
Otakajunaine Ruhanga, kumucwera omusango mubudoma ngu takugarukiremu, yegera hali abegeswa. Tunga obwebundaza kugamba, ‘ Mukama nyegesa kusaba.’ Obu oraaba osabiire ensonga kandi tiwarora kigarukwamu, rundi n’okisabira mumulingo ogugwire. Genda hali Mukama. Mugambe oti, ‘ Mukama, ensonga enu ngisabire nta?’
Kusaba kuli kimu habikuru ebikwata hankoragana yaitu na Ruhanga. Otasaba nosigikira hantekereza yaawe rundi hamigenzo eyi wakopereho banywani baawe. Leka Ruhanga akwegese basaba bata.
GALIHYA NOSOMA: Abaroma 8:26-27, Yakobbo 4:2-3
EKIKURU MUBYONA: Tikiri hakikorwa ky’okusaba kyonka; n’otekwa kuba omanyire basaba bata. Okusaba kunyina amateeka, emikorre, ebicweka, amadaara hamu n’enyomyo zakwo.
ESAARA: Taata owangonza, ninkusiima habw’ekigambo kinu. Ogarukamu esaara. Okakikora ira, nahati N’okyakikora. Nk’abegeswa, ninyija hali Iwe n’okusaba mukwebundaza. Nyegesa kusaba. Igarra emyanya y’obutamanya bwange mubiikaro by’okusaba. Leka ntunge okusuukururwa kwakwo, nyetegereze ebicweka byakwo kandi nyoleke ebijuma byakwo, omw’ibara lya Yesu, Amiina.
RWOT, PWONYWA ME LEGA
Lakwena Grace Lubega
Luka 11:1(KJV): “Yecu onoŋo yam tye ka lega i kabedo mo; ka doŋ otyeko, ci ŋat acel i kin lupwonnyene owacce ni, “Rwot, pwonywa ki lega, kit macalo yam Jon opwonyo lupwonnyene.”
—
Obedo ada ma pe kwere ni Lubanga gamo lega. Itwero cero ne wok, itwero lok marac ikome ento ada tye ni- Lubanga wani gamo lega.
Gin acoya opong ki labol pa lega ma gigamo. Anna olego dok onongo latin(1 camuel 1). Elia olego dok Lubanga ocwalo kot i Icrael (1 luker 18). Daniel ki luwote gulego dok Lubanga ominigi lek pa kabaka dok gonyo ter lek (Daniel 2).
Cidong itwero Paro ni, ‘cake ningning ni alego onyo angeyo ngatmo ma olego ento pe ki gamo lega ne?’ lagame yot twatwal: Pe romo me gik i tim me lega keken; omyero inge kitme lega kwede. Lega tyeki cik, yoo aluba, kabedo, rwom dok wir. Itwero waco i tur cwiny ni, ‘an alego i kom lok man!’ an apenyo lapeny ni in ilego ningo i kom lok meno?’
Mapwod peya ikok i kom Lubanga, mapwod peya ingolo kop i mingo i kom kitma en pe ogamo kwede lega ni, pwonye kibot lukwena ne. Bed ki mwolo me waco ni, ‘Rwot, pwonya kitme lega.’ kace ilego i kom gin acel-lu dok pe ineno adwoki, twero bedo ni ityeka lega i kom Lokke iyo ma petye atir. Cit bot ladit. Wace ni, ‘Rwot, omyero aleg ningning i kom lok man?’
Lega obedo jami acel ma piretek ma nyutu watwa ki Lubanga. Pe omyero itim malube ki ginma ibyeko onyo tim ma ikobo kibot lurem. Wek Lubanga opwonyi me lega.
KWAN MUKENE: Jo Roma 8:26-27, Yabobo 4:2-3
LWOD MADIT: Pe romo me gik i tim me lega keken; omyero inge kitme lega kwede. Lega tyeki cik, yoo aluba, kabedo, rwom dok wir.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi Lok man. In igamo lega. In itimo meno yam con. Pwod itimo meno tin. Macalo luluk kori, an abino boti kun amwole ki lega man. Pwonya me lega. Kwany woko bur matye i kwiya pinya i kabedo me lega. Wek anong ngec ikome, aniang rwome dok anyut kamaleng adwoki ne, inying Yecu, Amen.
RWOT, PWONYWA BA KEDE KWAC
Akwena Grace Lubega
Luka 11:1 (Lango): Onwoŋo Yecu tye ka kwayo Obaŋa i kabedo moro; ka doŋ oweko, dano moro i akina jo a lube te kwaye ni, “Rwot, pwonywa ba kede kwac, acalo Lakana rik opwonyo kede jo a lube.”
—
Obedo ateni a mom kwere ni Obaŋa mio agam i kom kwac. Itwero pyem, itwero bedo kede akalakala, i twero daŋ cayo ento gin man bedo ateni—Obaŋa wa mio agam i kom kwac.
Tyeny jiri tye opoŋ kede apor akwako agam i kom kwac. Anna obin okwao eka te nwoŋo atin (1Cawiri 1). Elia obin okwao eka Obaŋa te cwalo kot i Icrael (1 Obakki 18). Danieri kede owotte mere obin okwao eka te gamo gini lek abaka karacel kede gin ame lek man onwoŋo tye agonyo (Danieri 2).
Aman doŋ, yin i twero wuro, ‘Timmere niŋo ni akwao onyo aŋeo ŋattoro ame okwao ento mom te nwoŋo agam ibkom kwac?’ Agam—mere yot tutwal: Mom kwako ka tic me kwac; yin myero i ŋe kite me kwac. Kwac tye kede cik—ere, yore, kabedo, rwom kede paggi mere. Yin i twero kop kede cwercuny ni, ‘Akwao akwako ginoro ni!’ Atwero penyi apeny man, ‘Kite aŋo ame yin i kwao kede akwako ginoro no?
Amen pwod ru i kok i kom Obaŋa, i ŋole kop i miŋo ni akwako kit ame En mom omi agam ikom kwacci, nwoŋ pwony i bot jo ame onwoŋo lube. Bed kede mwolo me kobo ni, ‘Rwot, pwonya ba kede kwac.’ Ka i kwao akwako gin acel eka mom ite nwoŋo agam, twero bedo ni i tye i kwac akwako gino i yore a mom opore. Wot bot Adwoŋ. Kobbe ni, ‘Rwot, kite aŋo ame myero akwa akwako ginoro ni?’
Kwac obedo gin acel apire tek ame nyuto watwa kede Obaŋa. Yin myero mom i tim alubere kede kit ame i tamo kede onyo kit ame i neno owotte ni kwao kede. Wek Obaŋa pwonyi kite me kwac.
MEDE IKWANO: Jo Roma 8:26-27; Yakobo 4:2-3
APIRE TEK: Mom kwako ka tic me kwac; yin myero i ŋe kite me kwac. Kwac tye kede cik—ere, yore, kabedo, rwom kede paggi mere.
KWAC: Papo me amara, apwoyi pi kop man. Yin i mio agam i kom kwac. Itimo amano i kare okato, daŋ pwod i tye i timo amano i kare ni. Acalo bala Jo ame rik olubo kori, abino botti kede kwac man me mwolo. Pwonya ba kede kwac. Cul bur ame tye iyi miŋo na i kabedo me kwac. Wek agam anyut man, aniaŋ kabedo me kwac kede anyut adwoogi mere, i nyiŋ Yecu, Amen.
EJAKAIT, KISISIANAK ISO AILIP
Ekiyakia Grace Lubega
Luka 11:1 (KJV): “Kosodi kanen, nakilipia kaibois adiopet, nakedaunia, kotema ediopet kokesisiakake atiar, “Ejakait, kisisianakinai sio ailip, kwape kisisianakinia Yokana da ikekesisiak.”
—
Erai abeit naebe eboŋonokini Edeke ailipasinei namam itepega. Imina jo itepeg ŋes, imina jo iŋitana nuke, eraida aimwaŋ ŋes konye erai abeit – Eboŋonokini Edeke wok ailipasinei.
Nuiwadikatai ileleba aanyuneta nuka ailipasinei nueboŋokitai. Kobu Kana kilip kodumuni ikoku (1 Samuel 1). Kobu Eliya kilip ijukuni Edeke edou Isirael (1 Ikabakan 18). Daniel keda ipaupake apotu ilipata kodumunete airujasit naka ekabaka keda apolouke (Daniel 2).
Dobodo, imina jo koomom, ‘Kanukinyo ajenia eoŋ ituŋanan yen abuilip konye mam aponi oboŋokinai?’ Epatana aboŋokinet. Mam erai nuka aswamisiot naka ailip bon; ejai jo aijen eipone loilipes. Ejaatatar ailip ikisila, apeteta, ayeata, adoketa keda abuoeta. Imina jo kilumokin toma aitakadikino, ‘Elip eoŋ kanuka ejautene kalo!’ Eŋisi ti eoŋ aiŋiset, “Eipone boani ilipia jo kanuka ejautene?’
Eroko jo itorona Edeke, atubokin Ŋes abaŋanut kanuka eipone lomam eboŋokinitor jo, kisisiau kane ejaasi ikesisiak. Kojaun keda aitasono alimun, ‘Ejakait kisisianak eoŋ ailip.’ Arai ilipit jo kanuka ibore yen eputo komam owanyunite aboŋokineta, biliit ijai jo ailip koipone loka aronon. Kolot ne ejai Ejakait. Kolimok Ŋes, ‘Ejakait, eipone boani ekotor eoŋ ailip kanuka ejautene kalo?’
Ailip ŋesi apetetait adiope naelimorit ajena wok keda Edeke. Mam ekoto jo aswam ŋes kotupite aomisio kon arai aswamisio nuitak jo kane ejaasi ipaupa. Kisisianak jo Edeke ailip.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Iromayon 8:26-27, Yakob 4:2-3
NUEPOSIK BALA ESABU: Mam erai nuka aswamisiot naka ailip, ejai jo aijen eipone loilipes. Ejaatatar ailip ikisila, apeteta, adoketa keda abuoeta.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka Akirotana. Iboŋonokini Jo ailipasinei. Kobu Jo kiswama ŋun kokau, iroko Jo iswamai ŋun lolo da. Ka ikesisiak, abuni mama Kon keda eipud ediopet. Kisisianakinai ailip. Kobur aiboisio nuka amamus aijen ka kotoma aiboisio nuka ailip. Elipi aijaun apukokino ke, amisiikin ayeata ke ka aitoduun aboŋonokineta ke, ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
BWANA, TUFUNDISHE KUOMBA
Mtume Grace Lubega
Luka 11:1(KJV): “Ikawa alipokuwa akiomba mahali fulani, alipokwisha, mmoja wa wanafunzi wake akamwambia, Bwana, utufundishe kuomba, kama vile Yohana alivyowafundisha wanafunzi wake.”
—
Ni ukweli usiopingika kwamba Mungu hujibu maombi. Unaweza kubishana, kuhoji, au hata kudhihaki, lakini ukweli unabaki—Mungu wetu hujibu maombi.
Maandiko yamejaa mifano ya maombi yaliyopokelewa. Hana aliomba akapata mtoto (1 Samweli 1). Eliya aliomba na Mungu akaleta mvua Israeli (1 Wafalme 18). Danieli na wenzake waliomba na wakapokea ndoto ya mfalme na tafsiri yake (Danieli 2).
Hivyo basi unaweza kujiuliza, ‘Kwa nini niliomba au namjua mtu aliyeomba lakini hakupewa jibu?’ Jibu ni rahisi: Sio tu tendo la kuomba, lazima ujue namna ya kuomba. Maombi yana kanuni, mifumo, viwango, vipimo na nguzo. Unaweza kulalamika kwa hasira, ‘Nimeomba kuhusu jambo hili!’ Lakini ningekuuliza, ‘Uliombaje kuhusu jambo hilo?’
Kabla ya kumlaumu Mungu, ukimhukumu kwa upumbavu kwamba hajakujibu, jifunze kutoka kwa wanafunzi. Kuwa na unyenyekevu wa kusema, ‘Bwana, nifundishe kuomba.’ Ikiwa umeomba kuhusu jambo moja mara kwa mara na hujaona majibu, huenda unaomba kwa namna isiyo sahihi. Nenda kwa Mwalimu. Mwambie, ‘Bwana, naomba unifundishe namna ya kuomba kuhusu jambo hili.’
Maombi ni mojawapo ya mambo ya msingi yanayofafanua uhusiano wetu na Mungu. Usiyafanye kwa kudhani au kwa kuiga desturi za marafiki. Mwache Mungu mwenyewe akufundishe kuomba.
MASOMO YA ZIADA: Warumi 8:26-27, Yakobo 4:2-3
UJUMBE MKUU: Sio tu tendo la kuomba, bali lazima ujue namna ya kuomba. Maombi yana kanuni, mifumo, viwango, vipimo na nguzo.
SALA: Baba mpendwa, nakushukuru kwa Neno hili. Wewe hujibu maombi. Uliyafanya zamani, na bado unayafanya leo. Kama wanafunzi, nakukujia kwa unyenyekevu huu. Nifundishe kuomba. Ziba mapengo ya ujinga wangu katika maeneo ya maombi. Nipe ufunuo wake, unieleweshe viwango vyake na nione matokeo yake, kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
HERR, LEHRE UNS ZU BETEN
Apostel Grace Lubega
Lukas 11,1 (LUT): „Und es begab sich, dass er an einem Ort war und betete. Als er aufgehört hatte, sprach einer seiner Jünger zu ihm: Herr, lehre uns beten, wie auch Johannes seine Jünger lehrte.“
—
Dass Gott Gebete erhört, ist eine unbestreitbare Tatsache. Du kannst darüber diskutieren, du kannst es infrage stellen oder sogar darüber spotten, aber das ist die Wahrheit − unser Gott erhört Gebete.
Die Heilige Schrift ist voll von Gebeten, die beantwortet wurden. Hannah betete und brachte ein Kind zur Welt (1. Samuel 1). Elia betete und Gott segnete Israel mit Regen (1. Könige 18). Daniel und seine Gefährten beteten und erhielten sowohl den Traum des Königs als auch dessen Deutung (Daniel 2).
Nun fragst du dich vielleicht: „Wie kommt es nur, dass ich gebetet habe und nicht erhört wurde oder dass ich jemanden kenne, dem das passiert ist?“ Die Antwort ist einfach: Es geht nicht nur darum, dass du betest; du musst auch wissen, wie du beten sollst. Gebet hat zu tun mit Prinzipien, Mustern, Sphären, Dimensionen und Grundsätzen. Vielleicht erwiderst du jetzt enttäuscht: „Ich habe aber für diese bestimmte Sache gebetet!“ Nun, ich würde gerne eine Gegenfrage stellen: „Wie hast du für diese Sache gebetet?“
Bevor du Gott die Schuld gibst und Ihn törichterweise dafür kritisierst, dass Er dir nicht geantwortet hat, lerne etwas von Seinen Jüngern. Sei demütig genug zu sagen: „Herr, lehre mich zu beten.“ Wenn du für dieselbe Sache mehrmals gebetet und keine Resultate gesehen hast, betest du vielleicht auf die falsche Art und Weise. Geh zu deinem Meister. Frage Ihn: „Herr, wie soll ich für diese Angelegenheit beten?“
Das Gebet ist eine wichtige Grundlage für unsere Beziehung zu Gott. Du solltest dir nicht Annahmen oder Gewohnheiten zu Eigen machen, die du dir von Freunden abgeguckt hast. Lass dich lieber von Gott lehren, wie man betet.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Römer 8,26-27; Jakobus 4,2-3
FAZIT: Es geht nicht nur darum, dass du betest; du musst auch wissen, wie du beten sollst. Gebet hat zu tun mit Prinzipien, Muster, Sphären, Dimensionen und Grundsätzen.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Du erhörst Gebete. Du hast es in der Vergangenheit getan und tust es auch heute noch. Wie die Jünger komme ich mit dieser demütigen Bitte zu dir: „Zeige mir, wie ich beten soll.“ Fülle meine Wissenslücken hinsichtlich des Gebets. Möge ich diese Offenbarungen empfangen, deren Sphären verstehen und die entsprechenden Resultate manifestieren, in Jesu Namen, Amen.