Apostle Grace Lubega
Galatians 1:10 (NKJV): “For do I now persuade men, or God? Or do I seek to please men? For if I still pleased men, I would not be a servant of Christ.”
—
God cannot make you immune to criticism when He has not first made you immune to praises. A man who is ruled by applause will always be wounded by criticism, and a man who is broken by criticism is often first intoxicated by praise.
Many believers desire boldness, consistency, and stability in their walk, yet they still measure themselves by the voices of men. As long as a man’s confidence is built on human approval, his peace will remain fragile.
Scripture reveals that Jesus Himself was praised by multitudes and later condemned by the same voices. Yet He remained unmoved, because His identity was settled in the Father’s affirmation.
When God becomes your reference point, men lose the power to exalt you or to break you. The believer who lives to please God walks in liberty, for he is no longer a prisoner of opinions.
Beloved, maturity in Christ is when praise does not lift you and criticism does not sink you because your life is anchored in one voice, the voice of God. Hallelujah!
FURTHER STUDY: Proverbs 29:25, Psalm 62:5-7
GOLDEN NUGGET: God cannot make you immune to criticism when He has not first made you immune to praises.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. You deliver me from the desire to please men. My identity is rooted in You. I walk in obedience to You, not for applause. This truth shapes my walk and choices. In Jesus’ Name, Amen.
Loading…
EKITEEKATEEKO KYA RUHANGA AHAIGURU YA BYONA
Entumwa Grace Lubega
Abagalatia 1:10: “Nimugira ngu niinyenda kusiimwa abantu nari okusiimwa Ruhanga? Nari shi, ninteeraho kushemeza abantu? Kuri noogira ngu ninkishemeza abantu, tinkubaire muhuuku wa Kristo.”
—
Ruhanga tarikubaasa kukurinda aha kuhakanisibwa atakakurinzire aha kusiimwa. Omuntu orikutegyekwa okusiimwa naguma aine ebironda by’okuhakanisibwa, kandi omuntu orikuheendwa okuhakanisibwa nakira kubanza kushiishwa okusiimwa.
Abaikiriza abaingi nibeteenga obumanzi, okugumizamu, hamwe n’okuhama gye omu rugyendo rwaabo, kandi obwo nibakyegyeragyeranisa n’amaraka g’abantu. Obumanzi bw’omuntu bwaaba bw’ombekirwe aha kukunda kw’abantu, obusingye bwe nibuguma nibuhendeka juba.
Ekyahandiikirwe nibishuuruura ngu Yesu we akasiimwa abantu baingi kandi bwanyima amaraka nigo gamwe agamucwereire omushango. Kwonka akaguma atatinire, ahabw’okuba obuhangwa bwe bukaba buhamibwe Taata.
Ruhanga ku arikuba eky’okureeberaho kyaawe, abantu nibafeerwa amaani g’okukwimutsya nari kukuhenda. Omwikiriza orikubaho kushemeza Ruhanga nagyendera omu busingye, ahabw’okuba naba atakiri muhuuku w’ebiteekateeko by’abantu.
Omukundwa, okukura omuri Kristo n’obu okusiimwa kutarikubaasa kukwimutsya hamwe n’okuhakanisibwa kutarikukwiita ahabw’okuba amagara gaawe gatsibirwe omu eiraka rimwe, eiraka rya Ruhanga. Haleluya!
SHOMA N’EBI: Enfumu 29:25, Zaaburi 62:5-7
EBIKURU MUNONGA: Ruhanga tarikubaasa kurinda aha kuhakanisibwa atakakurinzire aha kusiimwa.
ESHAARA: Tataitwe otukunda, Yebare ahabw’ekigambo eki. Nonkomorora omu kyeteengo ky’okushemeza abantu. Obuhangwa bwangye bubyairwe omuriiwe. Ningyendera omu kukworobera, hatari abw’okusiimwa. Amazima aga nigombeka okugyenda n’ebindikucwamu. Omu iziina rya Yesu, Amiina.
EKITEKEREZO KYA RUHANGA HAIGURU YA BYONA
Omukwenda Grace Lubega
Abagalatiya 1:10 (NKJV): “Baitu ninkyesengereza bantu? rundi Ruhanga? ninse’ra okusemeza abantu? kuba ninkisemeza abantu tinakubaire omuiru rubale wa Kristo.”
—
Ruhanga tasobora kukulinda hali enobi atakakukirize kuruga ha kukugiza kw’abantu. Omuntu ou akugonza kukugizibwa arahutazibwaga enobi, kandi omuntu ou acwirwe enobi abanza kutamiira kukugizibwa.
Abaikiriza baingi b’egomba obumanzi, orutekerro n’okuguma mundubata yaubo, kyonka b’epimira hamaraka g’abantu. Obugumizo bw’omuntu obu buraaba bukyayombekirwe hantekereza y’omuntu ondi, obusinge bwe buraikaraga nibutengeta.
Ekyahandikirwe nikyoleka ngu Yesu wenka akakugizibwa abantu baingi kandi yayongera yajunanwa abantu nubo bamu. Kyonka, kitamutalibanize, habwokuba obugumiro bwe bwali mubigambo bya Ruhanga.
Ruhanga obu Afooka ndagirro yaawe, abantu barugwaho amaani g’okukuimukya rundi kukuseesa. Omwikiriza ou ayomera kusemeza Ruhanga, arubatira mubugabe, habwokuba aba atakyali munyankomo w’ebitekerezo by’abantu.
Omugonzibwa, obukuru muli Kristo nubwo okukugiza obu kutakuimukya kandi enobi obu etakucwa habwokuba obwomezi bwawe bugumiire muiraka limu, iraka lya Ruhanga. Allelluya!
GALIHYA NOSOMA: Enfumo 29:25, Zabuli 62:5-7
EKIKURU MUBYONA: Ruhanga tasobora kukulinda hali enobi atakakukirize kuruga ha kukugiza kw’abantu.
ESAARA: Taata owangonza, ninkusiima habw’ekigambo kinu. N’oncungura kuruga hali okwegomba kusemeza abantu. Manyirwe muli Iwe. Ndubatira mubuhulizi hali Iwe, hatali habw’okukugizibwa. Amazima ganu gabumba oku ndubata n’encwamu zange. Omw’ibara lya Yesu, Amiina.
TAM PA LUBANGA MAKATO TAM MUKENE NI DUCU
Lakwena Grace Lubega
Jo Galatia 1:10(NKJV): “Kombeddi atye ka yenyo cwak pa dano, nyo pa Lubaŋa? Gwok nyo atye ka temme me yomo cwiny dano ba? Ka ce nene abedo ka yomo cwiny dano, onoŋo myero pe abed latic pa Kricito.”
—
Lubanga pe twero weko ingio ki lok pa dano marac ikomi kace en peya omiyo ingio ki pwoc pa dano. Ngatma tiyo ki pwoc pa dano obinongo cwercwiny ilokgi i kome, dok ngatma lok pa dano turu cwinye nongo okwongo bale ki pwocgi.
Luyeyo mapol gimito tekcwiny, bedo tye kare ducu dok cungu matek i wotgi, ento pud gipime maluke ki dwan dano. Kace gen pa dano pwod tye ma ocung i kom cwak pa dano, kucce obi bedo goro.
Ginacoya nyutu ni Yecu kikome onongo pwod kibot lwak dano mapol dok lacen dwan acel-lu gungolo kop ikome. Kun En pe oyenge, pien nga ma En obedo onongo ocung ikom nga ma Wone obedo.
Ka Lubanga odoko kacungu ni, dano rwenyo teko me ili malo onyo me turu cwinyi.
Laye ma kwo me yomo cwiny Lubanga woto i bedo agonya, pien en dong pe obedo mabuc me tam pa dano.
Utmegina me amara, tegi i Kricito en aye kace pwoc pa dano pe ili malo dok lokgi marac ikomi pe dwoki piny pien kwo ni ocung ikom dwan acel, dwan Lubanga. Aleluya!
KWAN MUKENE: Carolok 29:25, Jabuli 62:5-7
LWOD MADIT: Lubanga pe twero weko ingio ki lok pa dano marac ikomi kace en peya omiyo ingio ki pwoc pa dano.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi lok man. In ilaro an ki ikom miti me yomo cwiny dano. Nga ma abedo lwite tye i in. Awoto i winyo lokki, pe me nongo pwoc. Ada man loko wota dok tam ma amoko. I nying Yecu, Amen.
TAM OBAŊA AKATO GINORO LUŊ
Akwena Grace Lubega
Jo Galatia 1:10 (Lango): “Amanni an doŋ atye ayenyo cwak a dano bo, onyo me Obaŋa? Onyo ca atye atemo yomoro cuny jo? Kono pwod atye ayomoro cuny jo, kono mom abedo amiro a Kricito.”
—
Obaŋa mom twero miyi teko me geŋo aŋalle ka En pe okwoŋo miyi teko me geŋo pwoc. Ŋat ame pwoc lo cunye, aŋalle bino wane piny nino ducu, dok ŋat ame aŋalle turo cunye, polkare tye pien pwoc okwoŋo mero wiye.
Jo oye Kricito apol polkare mito cuny atek, tic nino ducu, kede cuŋ atek i ticgi kede Obaŋa, ento pwod opimo doŋo me kwogi i dwon dano. Ka teko me cuny dano ocuŋ i kom pwoc a dano, kuc me cunye bino bedo agoro.
Tyeny jiri nyuttiwa ni jo apol obin omio Yecu pwoc, ento iyoŋe dwon joni acel-lu obin okete i can. Cite, En ocuŋ atek aboŋo yeŋere, pien ŋa ame En obedo obin ocuŋ ikom ŋo ame Pappere okobo.
Ka i pimo kwoni i nyim Obaŋa, dano doŋ rwenyo teko me pwoyi malo nyo me turo cunyi. Ŋat ame oye Kricito ame kwo mere yomoro cuny Obaŋa woto i agonya, pien en doŋ mom obedo opii me tam a dano.
Jo me amara, tego i Kricito obedo kwoyo kwo ame pwoc mom twero tiŋi malo, dok aŋalle mom daŋ twero dwinyi piny, pien kwoni tye kede ajeŋ ikom dwon acel keken, dwon Obaŋa. Alleluya!
MEDE IKWANO: Carokop 29:25; Jabuli 63:5-7
APIRE TEK: Obaŋa mom twero miyi teko me geŋo aŋalle ka En pe okwoŋo miyi teko me geŋo pwoc.
KWAC: Papa me amara, apwoyi pi kop man. Yin ilara i mito pwoyo cuny dano. Ŋat ame an abedo tye ocuŋ ikomi. Awoto i winyo kop Dogi, pe pi pwoc a dano. Ateni man en aye yiko wotta kede jami ame an ayero. Inyiŋ Yecu, Amen.
ASEKUNET EDEKE KOKUJU NAKA ANUCE KERE
Ekiyakia Grace Lubega
Igalatian 1:10 (NKJV): “Naarai ejodouni kereka eoŋ ituŋa, arai bo Edeke? Arai bo amoot kereka eoŋ aisiyalamikin ituŋa? Arai ariŋa esiyalamikinit ituŋa timam karau ebulesit loka Kristo.”
—
Mam Edeke einakini jo mam apodokit aitoronio komam ber Ŋesi einakinit jo mam apodokit aitureta. Etuŋanan loipugat aiturio duc epote akiro atenyar, ido etuŋanan loebilit aitoronio duc ber emunari aiturio.
Eyuunak nuipu ipudasi atitiŋu, keda asipo kotoma alosit kec, konye kinyikokinitos ainiŋ awatekec keda iporotoi nuka ituŋa. Bon ebe edukuk asipo naka etuŋanan kotoma acamunio naka ituŋa, ebuni ainapakina ke asalakin ilojokok.
Nuiwadikatai epukunitos ebe Yesu da Elope apotu ikodeta ituroto do konye ekaulo itoronete bobo iporotoi ŋupeŋun. Konye kosalakini komam ijaŋa, naarai ajenunet Ke ŋesi esinapikitai kotoma aitogogoŋikinet naka Papa.
Ne eraunor Edeke aiboisit na iwanya jo, etwakiarete ituŋa apedor naka aitopolor arai aibil jo. Eyuunan loejari kanu asialamikin Edeke elosi kotoma ailajaara, naarai mam bobo ŋes erai emusubet loka aomisio ituŋa.
Luminan, ationere kotoma ka Kristo erai nemam aiturio ikeuna jo komam da aitoronio itulumori jo naarai elosi aijarakon kotoma oporoto ediope, eporoto loka Edeke. Alleluya!
ASIOMAN NAIYATAKINA: Awaragasia 29:25, Isabulin 62:5-7
NUEPOSIK BALA ESABU: Mam Edeke einakini jo mam apodokit aitoronio komam ber Ŋesi einakinit jo mam apodokit aitureta.
AILIP: Lominat Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka akirot kana. Ilacakini Jo eoŋ kane ejai eipud aisialamikin ituŋa. Idulokina ajenanut ka mama Kon. Alosi kotoma ariimarit Jo, mere kanuka aiturio. Abeitena iteteni alositeka keda asekuneta ka. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MAONI YA MUNGU JUU YA YOTE
Mtume Grace Lubega
Wagalatia 1:10 (NKJV): “Je! sasa nawashawishi wanadamu au Mungu? Au nataka kuwapendeza wanadamu? Kama ningali nawafurahisha wanadamu, nisingekuwa mtumwa wa Kristo.”
—
Mungu hawezi kukulinda dhidi ya majeraha ya kukosolewa kabla hajakuondoa kutoka kwa utegemezi wa sifa za wanadamu. Mtu anayetawaliwa na makofi ya watu ataumizwa daima na kukosolewa, na mtu anayevunjwa na kukosolewa mara nyingi huwa kwanza amelewa sifa.
Waamini wengi hutamani ujasiri, uthabiti, na msimamo katika kutembea kwao, lakini bado wanajipima kwa sauti za wanadamu. Maadamu ujasiri wa mtu umejengwa juu ya kibali cha wanadamu, amani yake itabaki dhaifu.
Maandiko yanaonyesha kwamba Yesu Mwenyewe alisifiwa na umati na baadaye akahukumiwa na sauti zilezile. Hata hivyo, hakutikisika, kwa sababu utambulisho wake ulikuwa umejikita katika uthibitisho wa Baba.
Mungu anapokuwa kigezo chako, wanadamu hupoteza uwezo wa kukuinua au kukuvunja. Mwamini anayeishi ili kumpendeza Mungu hutembea katika uhuru, kwa maana si tena mfungwa wa maoni ya watu.
Mpendwa, ukomavu katika Kristo ni pale sifa hazikuinui wala kukosolewa hakukuzamishi, kwa sababu maisha yako yamejengwa juu ya sauti moja, sauti ya Mungu. Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Mithali 29:25, Zaburi 62:5-7
UJUMBE MKUU: Mungu hawezi kukulinda dhidi ya majeraha ya kukosolewa kabla hajakuondoa kutoka kwa utegemezi wa sifa za wanadamu.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa neno hili. Unaniokoa kutoka katika tamaa ya kuwapendeza wanadamu. Utambulisho wangu umejikita ndani yako. Ninatembea katika utiifu kwako, si kwa ajili ya makofi. Ukweli huu unaumba mwenendo na maamuzi yangu. kwa jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
GOTTES MEINUNG IST WICHTIGER ALS ALLES ANDERE
Apostel Grace Lubega
Galater 1,10 (HFA): „Rede ich den Menschen nach dem Munde, oder geht es mir darum, Gott zu gefallen? Erwarte ich, dass die Menschen mir Beifall klatschen? Dann würde ich nicht länger Christus dienen.“
—
Gott kann dich nicht immun gegen Kritik machen, wenn Er dich nicht zuerst immun gegen die Lobgesänge anderer gemacht hat. Ein Mensch, der die Anerkennung anderer braucht, verträgt keine Kritik, und ein Mensch, der von Kritik verletzt wird, berauscht sich gerne zuerst am Lob seiner Mitmenschen.
Viele Gläubige sehnen sich nach Mut, Standfestigkeit und Stabilität in ihrem Leben, aber sie orientieren sich auch gerne an den Meinungen anderer. Solange das Selbstvertrauen einer Person auf der Bestätigung von Mitmenschen beruht, steht der innere Frieden auf wackeligen Füßen.
Die Heilige Schrift offenbart uns, dass Jesus selbst von vielen Menschen zuerst gelobt und von den selben Leuten später verurteilt wurde. Dennoch ließ Er sich nicht davon beirren, weil Seine Identität auf die Bestätigung Seines Himmlischen Vaters beruhte.
Wenn Gott dein Bezugspunkt ist, macht es dir nichts aus, ob die Menschen dich auf ein Podest stellen oder dich verletzen. Der Gläubige, der Gott gefallen will, ist frei von diesen Zwängen, denn er ist nicht mehr abhängig von den Meinungen anderer.
Ihr Lieben, geistige Reife habt ihr dann erlangt, wenn Lob euch nicht mehr schmeichelt und Kritik euch nicht mehr verletzt, weil eure Ohren nur auf eine Stimme hören: die Stimme Gottes.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Sprüche 29,25; Psalm 62,5-7
FAZIT: Gott kann dich nicht immun gegen Kritik machen, wenn Er dich nicht zuerst immun gegen die Lobgesänge anderer gemacht hat.
GEBET: Lieber Gott, ich danke Dir für dieses Wort. Du befreist mich vom Verlangen, nur den Menschen zu gefallen. Meine Identität ist in Dir verwurzelt. Ich wandle nicht um des Beifalls willen im Gehorsam Dir gegenüber. Diese Erkenntnis prägt meinen Wandel mit Gott und all meine Entscheidungen. In Jesu Namen, Amen.
