Apostle Grace Lubega
Colossians 4:6 (NIV): “Let your conversation be always full of grace, seasoned with salt, so that you may know how to answer everyone.”
—
One of the greatest challenges in marriage is the lack of open communication. Many couples live under the same roof but carry silent frustrations for years. Instead of sharing their thoughts and feelings, they remain quiet, and this silence builds walls. Sadly, by the time they finally speak, it is often not to each other but to a counselor, a pastor, or even a relative.
Love does not avoid hard conversations. It is guided on how and when to have them. It embraces honesty, even when it feels uncomfortable. Talking things through builds trust, heals pain, and strengthens relationships.
Picture this: your spouse is upset about something you did, but they never mention it. Years later, you hear about it for the first time in a pastor’s office. That is not how God intended marriage to work.
God calls couples to speak openly and kindly. If something bothers you, say it in love. If you are confused, ask. If you are hurt, explain. And when you listen, listen with your heart, not just your ears.
Do not wait for a problem or a third party to force a conversation. Speak now, speak often, and speak in love.
FURTHER STUDY: Proverbs 15:1, James 1:19
GOLDEN NUGGET: Love does not avoid hard conversations. It is guided on how and when to have them. It embraces honesty, even when it feels uncomfortable. Talking things through builds trust, heals pain, and strengthens relationships.
PRAYER: Father God, thank You for this wisdom. You teach me to speak the truth in love. You help me to always be open, honest, and kind with my words. My conversations bring peace, healing, and understanding. In Jesus’ name, Amen.
OMUZINGO GW’ENJIGIRIZA KU BY’AMAKA: OKWOGERA N’OBWERUFU
Omutume Grace Lubega
Abakkolosaayi 4:6(NIV): Ebigambo byammwe bibeerenga n’ekisa ennaku zonna, nga binoga omunnyo, mulyoke mumanye bwe kibagwanidde okwanukulanga buli muntu yenna.
—
Ekimu ku bizibu ebisinga obunene mu bufumbo bwe butoogera na bwerufu. Abaagalana bangi babeera wansi w’akasolya kamu naye nga basitudde ebinyiizo ebitaayogerwa okumala emyaka. Mu kifo ky’okugabanako ebirowoozo byabwe n’enneewulira zaabwe awamu, basigala nga basirise. Okusirika kuno kuzimba ebisenge. Era ebiseera ebimu, mu kiseera mwe boogerera, babeera tebabyebuulira bokka na bokka—kibeera eri omubuulirizi, omusumba, oba n’owoluganda.
Omukwano ogwa nnamaddala tegwewala mboozi nkalubu. Guluŋŋamiziddwa ku butya era ddi bwe zirina okwogerwako. Gwaniriza obwesimbu, ne bwe kibeera nga tekibawa mirembe. Okwogera ku bintu yengeri obwesigwa gye buzimbibwa. Y’engeri obulumi gye buwonamu n’ebizibu bwe bigonjoolwa.
Teebereza kino: omwagalwa wo mu bufumbo anyiize ku lw’ekintu ky’okoze, naye n’atabaako na ky’ayogera. Emyaka ne giyitawo, era ogenda okulaba, nga oli mu yafeesi y’omusumba okiwulira omulundi gwo ogusooka. Si bw’atyo Katonda bw’ayagala obufumbo bukole.
Katonda ayagala abaagalana boogere mu bulambulukufu, mu ngeri ey’ekisa, era bulijjo. Ekintu bwe kikutawanya —kyogereko mu mukwano. Bw’obeera ng’osobeddwa—buuza. Bw’obeera ng’olumiziddwa—nnyonnyola. Era bw’obeera ng’owuliriza—Wuliriza n’omutima gwo, so si matu gokka.
Tolinda muntu wakusatu oba ekizibu kukaka mboozi. Yogera kati. Yogera emirundi mingi. Yogera mu kwagala.
YONGERA OSOME: Engero 15:1, Yakobo 1:19
AKASUMBI KA ZAABU: Omukwano ogwa nnamaddala tegwewala mboozi nkalubu. Guluŋŋamiziddwa ku butya era ddi bwe zirina okwogerwako. Gwaniriza obwesimbu, ne bwe kibeera nga tekibawa mirembe. Okwogera ku bintu yengeri obwesigwa gye buzimbibwa. Y’engeri obulumi gye buwonamu n’ebizibu bwe bigonjoolwa.
ESSAALA: Kitange Katonda, nkwebaza ku lw’amagezi gano. Onjigiriza engeri ey’okwogera amazima mu kwagala. Nyamba bulijjo okubeera omwerufu, omwesimbu, era ow’ekisa mu bigambo byange —ne bwe mbeera nga ndi mufumbo kati oba nga nja kubeera olunaku lumu. Emboozi zange zireete emirembe n’okutegeera. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
EBY’AMAKA: EBIGAMBO BY’AMAZIMA
Entumwa Grace Lubega
Abakolosai 4:6: “Ebigambo byanyu bigume biri eby’embabazi, nk’ebirimu omwonyo, mubone kumanya oku mushemereire kugarukamu omuntu weena.”
—
Kimwe aha nshonga nkuru omu bushweere n’okubura kuba ab’amazima omu kugamba. Abakundeine abaingi bari omunju emwe kwonka bahunikire obusaasi kumara emyaka myingi. Omu mwanya gw’okuganiira aha biteekateeko byaabo n’okubarikwehurira, nibaguma bahunami, okuhunama oku nikwombeka ebishengye. Eky’obusaasi, bazakuhika aha kugamba, nibababatarikugamba bonka kureka bagamba n’omuhumuriza, omuriisa, nari omunyabuzaare.
Rukundo terikuhuunga okuganiira okugumire. Nehabura omuringo n’obwiire by’okuganiriramu. Neyakiira amazima, n’obu kitari gye. Okugamba aha nshonga nikwombeka obwesigwa, kukiza obusaasi, kandi kuhamya emikago.
Tera akashushani aka: omukundwa waawe yateganisibwa ekintu eki okozire, kwonka yabura kukugambira. Bwanyima y’emyaka myingi, okakihurira omurundi gw’okubanza omu ikorero ry’omuriisa. Okwo tikwo Ruhanga yatebekaniise obushweere kukora.
Ruhanga nayeta abakundeine kugamba amazima kandi n’embabazi. Waaba obuzabuziibwe, buuza. Wahutazibwa, shoborora. Kandi wahurikiriza, hurikiriza n’omutima gwaawe, timatu gonka.
Otariinda ekizibu nari omuntu waheeru kukugyema kugamba. Gamba hati, gamba obwiire bwona, kandi gamba omuri rukundo.
SHOMA N’EBI: Enfumu 15:1, Yakobo 1:19
EBIKURU MUNONGA: Rukundo terikuhuunga ebigambo bigumire. Nehaburwa omuringo n’obwiire by’okubigambiramu. Neyakiira amazima, n’obu kitari gye. Okugamba aha nshonga nikwombeka obwesigwa, kukiza obusaasi, kandi kuhamya emikago.
ESHAARA: Ruhanga Taata, Ninkusiima ahabw’obwengye obu . Nonyegyesa kugamba amazima omuri rukundo. Nonyamba kuguma ndi ow’amazima, kandi ndikugamba n’embabazi. Ebigambo byangye nibireeta obusingye, okukira, hamwe n’okwetegyereza. Omu eizina rya Yesu, Amiina.
OMUZINGO GW’AMAKA:OKUBAZA OKWANJUURUKIIRE
Omukwenda Grace Lubega
Abakolosai 4:6(NIV): “Leka okubaza kwawe kubege kw’embabazi, kurungirwemu ekisura, nukwo osobole kumanya omulingo gw’okugarukamu buli omu.”
—
Kimu hali akalitango k’amaani omu buswezi kuli butaba n’orubazo orwanjuurukiire. Abafumbo baingi baikara omunju emu baitu baba n’okutaburwataburwa okuculiire kumara emyaka. Mukiikaro ky’okugabana ebitekerezo n’enyehuura, baikara baculeire, kandi okuculera kunu kwombeka ebisiika. Eky’obujune, hali bamalira babalize, tikiba bonka na bonka baitu hali omuhi w’amagezi, omulisa, orundi n’oworuganda.
Okugonza tikwehara orubazo orugumiire. kwebemberwa hali omulingo na dihi okubitunga. Kitangiira amazima, n’obukiba kitakusemeza. Okubaza hali ebintu kyombeka obwesigwa, kikiza oburuumi, kandi kigumya enkoragana.
Teramu ekisisani: omugonzebwa aina ekimubiihize ekiwakozere, baitu takakibazahoga. Hanyuma y’emyaka, nokihuura omurundi gukubanza omulisa nakibaza. Tikuli nikwo Ruhanga yakitekanize kukora kityo.
Ruhanga Akweta abafumbo okuba banjuurukiire kandi bali b’embabazi. Haraba haroho ekintu ekikutalibaniza, kibaze omu kugonza. Obworaba otabatabwirwe kaguza. Bworaba nosaalirwa, kisoboore. Kandi obwokuhuliriiza, huliriiza n’omutima gwawe, hatali amatu gawe.
Otalinda obuzibu orundi omuntu owakasatu kukusindikiriza okubaza. Baza hati, baza buli kaire, baza n’okugonza.
GALIHYA N’OSOMA: Enfumo 15:1, Yakobo 1:19
EKIKURU MUBYONA: Okugonza tikwehara orubazo orugumiire. Kwebemberwa hali omulingo na dihi okubitunga. Kitangiira amazima, n’obukiba kitakusemeza. Okubaza hali ebintu kyombeka obwesigwa, kikiza oburuumi, kandi kigumya enkoragana.
ESAARA: Ruhanga Taata,webale habw’amagezi ganu. Onsomesa kubaza amazima omu kugonza. Onyamba okw’ikara nyanjuurukiire, w’amazima kandi ndi w’embabazi omu bigambo byange. Embazo zange zireta obusinge, okukizibwa,kandi okwetegereza. Omu Ibara, Amiina.
PWONY IKOM KITME GWOKO OT: NYWAKO LOK KAMALENG
Lakwena Grace Lubega
Jo Kolocai 4:6 (NIV): “Lokki omyero opong ki kica, ma iye ki kado kare ducu, wek i nge kit me gamo lok pa dano ducu.”
—
Peko acel madit loyo i nyom en aye pe lok kamaleng. Jo mapol gikwo i te ot acel ento gibedo ki par ma pe gik pi mwaki mapol. Me ka nywako tamgi ki kit ma giwinyo kwede, ci giling mot, dok ling man yubo kor ot. Ki gum marac, kine ma gin tamo ni omyero giloki, pol kare pe gibedo ka lok ikingi ento bot lami tam, latuc jiri nyo kadi wat.
Mar pe gengo waco lok mategu. Omyero olub kit ma myero obed kwede ki awene ma myero obed kwede. En jolo lok ada, kadi bed ni pe weko iwinyo maber. Lok i kom ginmoni ma diyo in dongo gen, cango arem, dok weko wat bedo matek.
Kong igo cal man: nget ma inyome kwede tye ki cwercwiny i kom ginmo ma itimo, ento pe giloko iye. I nge mwaki mapol, iwinyo lok meno pi tyen mukwongo i ot pa lakwat. Meno pe kit ma Lubanga onongo mito ni nyom obed kwede.
Lubanga lwongo lu ot me loko lok i kingi kamaleng dok ki kica. Kace gin mo tye ka yelo in, lok iye ki mar. Kace Wii onywene woko, peny. Kace cwinyi otur, lok iye. Dok kace iwinyo, winy ki cwinyi, pe ki iti keken.
Pe kong ikur peko nyo ngat mukene me diyo lok idogi. Lok i kom lok man kombedi, lok iye kare ducu, dok ilok i mar.
KWAN MUKENE: Carolok 15:1, Yakobo 1:19.
LWOD MADIT: Mar pe gengo waco lok mategu. Omyero olub kit ma myero obed kwede ki awene ma myero obed kwede. En jolo lok ada, kadi bed ni pe weko iwinyo maber. Lok i kom ginmoni ma diyo in dongo gen, cango arem, dok weko wat bedo matek.
LEGA: Wora Lubanga, apwoyi pi ryeko man. Ipwonya me loko lok ada ki mar. Ikonya me bedo agonya kace awaco ginma diyo an, me lokko lok ada, dok me bedo ki ber kit i kitma aloko kwede ki lokka. Lok ma kelo kuc, cango, ki niang. I nying Yecu, Amen.
Loading…
AISISIANAKINETA NUEKALE: INERESINEI NUEPUKORO
Ekiyakia Grace Lubega
Ikolosain 4:6 (NIV): Kinerenenasi apaarasia kere kasianut, kokonyite abalaŋ, tetere ijenete kwape ibusakinitor aboŋonokin ŋinituŋanan.
—
Idiope kotoma atiokisio nutiek kotoma odukone ŋes amamus einer loepukoro (loilajaara). Nuedukos nuipu iboete kotogo ediopet konye odakitos alaŋiru eililiŋa adaun ikaru. Aboisina aimor aomisio kec keda eipone loepupioto, esalakinete ililiŋitos, ido eduki aililiŋ na arwatatin. Kaiturur, ne do ineratar, mam duc erai ne ejai yen edukotor konye ne ejai esinapikinan, ecokon, araibo nat ituŋanan yen ejenatar.
Mam amina inacit ineresinei nuetioko. Iŋarenikitai eipone keda neineris kes. Itojokaarit einer abeite, araida mam iboro epataka. Aimor einer eduki amunonut, itaŋalei apipilu kosodi itogogoŋi ajenasinei.
Kinoma ber nu: yen idukotor jo enyunyura kanuka ibore yen iswamat jo, konye mam elimunete. Ikaru ekaulo, kopupuni do jo kes koyapesi ecokon. Mam ŋon erai eipone loekotor Edeke edukone aswam.
Enyarai Edeke nuedukos einer kailajaara ido ka asianut. Arai itakadikit jo ibore, kolim kotoma amina. Arai abuonokin jo, kiŋit. Arai itakadikina jo, kinaminam. Ido neipupokina jo, kopupok keda etau kon, mere aki bon.
Mam idari ationis arai ituŋanan yen okiŋa abuikin jo einer. Kiner kopana, kiner duc, ido kiner kotoma amina.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Awaragasia 15:1; Yakob 1:9
NUEPOSIK BALA ESABU: Mam amina inacit ineresinei nuetioko. Iŋarenikitai eipone keda neineris kes. Itojokaarit einer abeite, araida mam iboro epataka. Aimor einer eduki amunonut, itaŋalei apipilu kosodi itogogoŋi ajenasinei.
AILIP: Papa Edeke, Eyalama kanuka acoa kana. Isisianakini Jo eoŋ einer abeit kotoma amina. Iŋarakini Jo eoŋ einer abeit kotoma amina. Iŋarakini Jo eoŋ apukoro duc, einer abeite, keda akoro nuesiaka. Ineresinei ka eyaŋaunete ainapakina, aŋaleu keda amisiinikin. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
MFULULIZO WA MAFUNDISHO YA FAMILIA: MAZUNGUMZO YA WAZI
Mtume Grace Lubega
Wakolosai 4:6 (NIV): “Maneno yenu yawe na neema siku zote, yakikolea munyu, mpate kujua jinsi ya kumjibu kila mtu.”
—
Moja ya changamoto kubwa katika ndoa ni ukosefu wa mawasiliano ya wazi.
Wanandoa wengi wanaishi chini ya paa moja lakini hubeba mafadhaiko kimya kimya kwa miaka. Badala ya kushirikisha mawazo na hisia zao, hunyamaza, na ukimya huu hujenga kuta. Cha kusikitisha, hatimaye wanapofikia kuzungumza, mara nyingi si kwa kila mmoja wao lakini kwa mshauri, mchungaji, au hata jamaa.
Upendo hauepuki mazungumzo magumu. Unaongozwa juu ya jinsi na wakati wa kuwa nayo. Unakumbatia uaminifu, hata wakati mazingira si mazuri. Kuzungumzia mambo hujenga uaminifu, huponya maumivu, na kuimarisha mahusiano.
Fikiria hili: mwenzi wako amekasirishwa na jambo ulilofanya, lakini hawahi kusema kamwe. Miaka baadaye, unasikia kuhusu hilo kwa mara ya kwanza kwenye ofisi ya mchungaji. Hivyo sivyo Mungu alivyokusudia ndoa ifanye kazi.
Mungu anawaita wanandoa kuzungumza kwa uwazi na kwa upole. Ikiwa kitu kinakusumbua, sema kwa upendo. Ikiwa umechanganyikiwa, uliza. Ikiwa umeumizwa, eleza. Na unaposikiliza, sikiliza kwa moyo wako, si masikio yako tu.
Usisubiri tatizo au mtu wa tatu kulazimisha mazungumzo. Ongea sasa, sema mara kwa mara, na sema kwa upendo.
MASOMO YA ZIADA: Mithali 15:1, Yakobo 1:19
UJUMBE MKUU: Upendo hauepuki mazungumzo magumu. Unaongozwa juu ya jinsi na wakati wa kuwa nayo. Unakumbatia uaminifu, hata wakati mazingira si mazuri. Kuzungumzia mambo hujenga uaminifu, huponya maumivu, na kuimarisha mahusiano.
SALA: Mungu Baba, asante kwa hekima hii. Unanifundisha kusema kweli kwa upendo. Unanisaidia kuwa muwazi kila wakati, mwaminifu, na mkarimu kwa maneno yangu. Mazungumzo yangu huleta amani, uponyaji, na ufahamu. Kwa jina la Yesu, Amina.
SÉRIE SUR LA FAMILLE : DES CONVERSATIONS OUVERTES
L’apôtre Grace Lubega
Colossiens 4:6 (LSG): « Que votre parole soit toujours accompagnée de grâce, assaisonnée de sel, afin que vous sachiez comment il faut répondre à chacun. »
—
L’un des plus grands défis dans le mariage est le manque de communication ouverte. Beaucoup de couples vivent sous le même toit, mais portent en eux des frustrations silencieuses pendant des années. Au lieu de partager leurs pensées et leurs sentiments, ils se taisent, et ce silence finit par ériger des murs entre eux. Malheureusement, lorsqu’ils finissent enfin par parler, ce n’est souvent plus à leur conjoint, mais à un conseiller, un pasteur ou même un parent.
L’amour n’évite pas les conversations difficiles. Il est guidé sur le comment et le quand les avoir. Il embrasse l’honnêteté, même lorsque cela semble inconfortable. Discuter ouvertement bâtit la confiance, guérit les blessures et renforce les relations.
Imaginez ceci : votre conjoint est blessé par quelque chose que vous avez fait, mais il ne le dit jamais. Des années plus tard, vous l’apprenez pour la première fois dans le bureau d’un pasteur. Ce n’est pas ainsi que Dieu a voulu que le mariage fonctionne.
Dieu appelle les couples à parler ouvertement et avec bonté. Si quelque chose vous dérange, dites-le avec amour. Si vous êtes confus, demandez. Si vous êtes blessé, expliquez. Et lorsque vous écoutez, écoutez avec votre cœur, pas seulement avec vos oreilles.
N’attendez pas qu’un problème ou une tierce personne force une conversation. Parlez maintenant, parlez souvent, et parlez avec amour.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Proverbes 15:1, Jacques 1:19
PASSAGE EN OR: L’amour n’évite pas les conversations difficiles. Il est guidé sur le comment et le quand les avoir. Il embrasse l’honnêteté, même lorsque cela semble inconfortable. Discuter ouvertement bâtit la confiance, guérit les blessures et renforce les relations.
PRIÈRE: Père céleste, merci pour cette sagesse. Tu m’enseignes à dire la vérité avec amour. Tu m’aides à toujours être ouvert, honnête et bienveillant dans mes paroles. Que mes conversations apportent la paix, la guérison et la compréhension. Au nom de Jésus, amen.
FAMILIEREEKS: OPEN GESPREKKEN
Apostel Grace Lubega
Kolossenzen 4:6 (HSV): “Laat uw woord altijd aangenaam zijn, met zout smakelijk gemaakt, opdat u weet hoe u iedereen moet antwoorden.”
—
Een van de grootste uitdagingen in een huwelijk is het gebrek aan open communicatie. Veel stellen leven onder hetzelfde dak, maar dragen jarenlang stille frustraties met zich mee. In plaats van hun gedachten en gevoelens te delen, blijven ze stil, en die stilte bouwt muren op. Helaas is het vaak zo dat wanneer ze eindelijk spreken, dat ze het niet tegen elkaar zeggen, maar tegen een counselor, een pastor of zelfs een familielid.
Liefde sluit moeilijke gesprekken niet uit. Liefde laat zich leiden door hoe en wanneer ze die moeten voeren. Liefde omarmt eerlijkheid, zelfs als het ongemakkelijk voelt. Praten bouwt vertrouwen op, heelt pijn en versterkt relaties.
Stel je voor: je partner is boos over iets wat je hebt gedaan, maar hij of zij heeft er nooit over gesproken. Jaren later hoor je er voor het eerst over in een predikantskamer. Zo heeft God het huwelijk niet bedoeld.
God roept echtparen op om openlijk en vriendelijk te praten. Als iets je dwarszit, zeg het dan in liefde. Als je in de war bent, vraag het dan. Als je gekwetst bent, leg het uit. En als je luistert, luister dan met je hart, niet alleen met je oren.
Wacht niet tot een probleem of een derde partij een gesprek forceert. Spreek nu, spreek vaak en spreek in liefde.
VERDERE STUDIE: Spreuken 15:1, Jakobus 1:19
HET GOUDKLOMPJE: Liefde sluit moeilijke gesprekken niet uit de weg. Liefde laat zich leiden door hoe en wanneer ze gevoerd moeten worden. Liefde omarmt eerlijkheid, zelfs als het ongemakkelijk voelt. Dingen bespreken bouwt vertrouwen op, heelt pijn en versterkt relaties.
GEBED: Vader God, dank U voor deze wijsheid. U leert mij de waarheid in liefde te spreken. Je helpt me om altijd open, eerlijk en vriendelijk te zijn in mijn woorden. Mijn gesprekken brengen vrede, genezing en begrip. In Jezus’ naam, Amen.
FAMILIENSERIE: OFFENE GESPRÄCHE
Apostel Grace Lubega
Kolosser 4,6 (LUT): „Euer Wort sei allezeit in Gnade, mit Salz gewürzt, damit ihr wisst, wie ihr jedem Einzelnen antworten sollt.“
—
Eine der größten Herausforderungen in der Ehe ist der Mangel an offener Kommunikation. Viele Paare leben unter einem Dach, tragen aber jahrelang insgeheim Frustrationen mit sich herum. Anstatt ihre Gedanken und Gefühle mitzuteilen, schweigen sie und dieses Schweigen baut unwillkürlich Mauern auf. Traurigerweise sprechen sie dann oft nicht miteinander, sondern mit einem Eheberater, einem Pastor oder sogar einem Verwandten.
Liebe ist, wenn man schwierigen Gesprächen nicht ausweicht. Liebe weiß, wie und wann man Gespräche führen sollte. Liebe ist, wenn man Offenheit begrüßt, auch wenn es unangenehm ist. Über Dinge zu reden, schafft Vertrauen, heilt Schmerzen und stärkt Beziehungen.
Stell dir einmal Folgendes vor: Dein Partner oder deine Partnerin ärgert sich über etwas, das du getan hast, aber er oder sie redet nie darüber. Und Jahre später hörst du zum ersten Mal im Büro eines Pfarrers davon. So sollte eine Ehe laut Gottes Willen schon garnicht funktionieren.
Gott ruft Ehepaare dazu auf, offen und gütig miteinander zu kommunizieren. Wenn dich etwas stört, sag es in Liebe. Wenn du verunsichert bist, frage nach. Wenn dich etwas verletzt hat, dann erkläre es dem anderen. Und wenn du zuhörst, höre mit deinem Herzen zu, nicht nur mit deinen Ohren.
Warte nicht auf ein Problem oder eine dritte Partei, um ein Gespräch zu erzwingen. Spreche jetzt, spreche häufig und spreche in Liebe.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Sprüche 15,1; Jakobus 1,19
FAZIT: Liebe ist, wenn man schwierigen Gesprächen nicht ausweicht. Liebe weiß, wie und wann man Gespräche führen sollte. Liebe ist, wenn man Offenheit begrüßt, auch wenn es unangenehm ist. Über Dinge zu reden, schafft Vertrauen, heilt Schmerzen und stärkt Beziehungen.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für Deine Weisheit. Du lehrst mich, liebevoll die Wahrheit zu sagen. Du hilfst mir, mit meinen Worten immer offen, ehrlich und freundlich zu sein. Meine Kommunikation schafft Frieden, Heilung und Verständnis. In Jesu Namen, Amen.