Apostle Grace Lubega
Colossians 3:2 (KJV): Set your affection on things above, not on things on the earth.
—
Divine consciousness is a state of the mind and heart where God’s realities become more tangible to you than earthly circumstances. It is the continuous awareness of heaven’s perspective, guiding your thoughts, desires, and actions.
Jesus is the perfect example of one who was alive to spiritual realities. This consciousness was in how He responded to the devil in the wilderness temptation (Luke 4:1-13), the ease with which He healed the sick and how He responded to a fig tree when He was hungry (Mark 11:12-25).
How does one build this divine consciousness?
Meditation: You must create a consistent life of seeing yourself participate in the purposes of God according to what has been revealed to you by the word. Godly meditation aligns your thoughts with heaven, and builds a divine consciousness that shapes your reality.
Confession: What you meditate on must find expression through your words. “Death and life are in the power of the tongue: and they that love it shall eat the fruit thereof.” (Proverbs 18:21 KJV). Speak life, healing, and breakthrough. Confess the Word of God over your life daily.
Prayer: Learn to pray as one who beholds the finished work of Christ.
When you build divine consciousness, your life transcends natural limitations. You begin to live from a higher plane, where your faith dictates your reality.
FURTHER STUDY: Joshua 1:8; Isaiah 26:3
GOLDEN NUGGET: When you build divine consciousness, your life transcends natural limitations. You begin to live from a higher plane, where your faith dictates your reality.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this word. I know who I am in You and what Your Word has said. I live with the reality of Your truth as my daily guide. I am unmoved by what I see, hear or feel because my real life is hidden in Christ and Christ in God. In Jesus’ name, Amen.
OKUZIMBA ENDOWOOZA EY’OBWAKATONDA
Omutume Grace Lubega
ABAKKOLOSAAYI 3:2 (KJV): Mulowoozenga ku ebyo ebiri mu ggulu, so si ebiri ku nsi.
—
Endowooza ey’obwakatonda ky’ekifo eky’endowooza n’omutima obwannamaddala bw’obwakatonda we bufuukira ennnyo ebikwatikako gy’oli okusinga embeera z’ensi. Kwe kumanyanga bulijjo endowooza ey’eggulu, okuluŋŋamya ebirowoozo byo, okuyaayaana wamu n’ebikolwa.
Yesu ky’ekyokulabirako ekituukiridde eky’oyo eyali omulamu eri obwannamaddala bw’omwoyo. Endowooza eno yali mu ngeri gye yayanukulangamu setaani mu kukemebwa okw’omuddungu (Luka 4:1-13), engeri gye yawonyangamu abalwadde eyali ennyangu n’engeri gye yayanukulamu omuti omutiini bwe yali omuyala(Makko 11:12-25).
Omuntu azimba atya endowooza ey’obwakatonda?
Okufumiitiriza: Oteekeddwa okutondawo obulamu obw’okweraba bulijjo nga weetaba mu bigendererwa bya Katonda okusinziira kwebyo ebibikuliddwa gy’oli ku lw’ekigambo. Okufumiitiriza kw’obwakatonda kutereeza ebirowoozo byo ne bikwatagana n’ebyeggulu, ne kuzimba endowooza ey’obwakatonda etereeza obwannamaddala bwo.
Okwatula: Ky’ofumiitirizaako kiteekeddwa okweyolesa okuyita mu bigambo byo. “Obulamu n’okufa biri mu maanyi ga lulimi, era n’abo abalwagala balirya ebibala byalwo.” (Engero 18:21 KJV). Yogera bulamu, okuwonyezebwa, n’okubotola. Yogera ekigambo kya Katonda eri obulamu bwo bulijjo.
Okusaba: Yiga okusaba ng’oyo alaba omulimu gwa Kristo ogwaggwa.
Bw’ozimba endowooza ey’obwakatonda, obulamu bwo busukkuluma okukugirwa kw’obuntu. Otandika okubeera bifo ebya waggulu, okukkiriza kwo gye kukolera obyannamaddala bwo.
YONGERA OSOME: Yoswa 1:8, Yisaaya 26:3
AKASUMBI KA ZAABU: Bw’ozimba endowooza ey’obwakatonda, obulamu bwo busukkuluma ku kukugirwa okw’obuntu.
ESSAALA: Kitange omwagazi, Nkwebaza ku lw’ekigambo kino. Mmanyi ki kyendi mu Ggwe n’Ekigambo kyo kye kigambye. Mbeerawo n’obwanamaddala bw’amazima Go ng’omuluŋŋamya wange owa bulijjo. Sinyenyezebwa ku lw’ebyo byendaba oba byempulira kubanga obulamu bwange obutuufu bukwekeddwa mu Kristo ne Kristo mu Katonda. Mu linnya erya Yesu, Amiina.
OKWOMBEKA ENTEEKATEEKA Y’OBWA RUHANGA
Entumwa Grace Lubega
Abakolosai 3:2: Mute omutima aha by’omu iguru, murekye eby’omu nsi.
—
Enteekateeka y’obwa Ruhanga n’omwanya gw’omutwe n’omutima ahu amazima ga Ruhanga garikukuhika gye kukira enshonga z’ensi. Nokuguma orikumanya enteekateeka y’Iguru, erikuhabura ebiteekateeko byaawe, ebyeteengo, n’ebikorwa byaawe.
Yesu niwe ky’okureeberaho ekihikire ky’omuntu owabaire ari omu mazima g’omwoyo. Enteekateeka egi ekaba eri omu kuyagarukiremu sitaane omu kugyezibwa omu ihamba (Luka 4:1-13), okwanguha kw’omuringo ogu yabaire nakizamu abarwaire n’okuyagarukiremu omutini obu yagira enjara (Mako 11:12-25).
Omuntu nayombeka ata enteekateeka y’obwa Ruhanga egi?
Okuteekateeka: Oshemereire kuhanga amagara g’okuguma noyereeba orikukora omu bigyendererwa bya Ruhanga kurugirira aha bi akushuuruuriire omu kigambo. Okuteekateeka kw’obwa Ruhanga nikutereeza ebiteekateeko byaawe n’eby’Iguru, kandi by’ombeka enteekateeka y’obwa Ruhanga erikwombeka amazima gaawe.
Okwatura: Eki orikuteekateekaho kishemereire kutunga omwanya omu bigambo byaawe. “Orurimi rugira obushoboorozi bw’okwita n’obw’okukiza, N’abarukunda baryaheebwa ebi ruribareetera”. (Enfumu 18:21). Gamba amagara, amagara marungi, okwoogamu. Yatura Ekigambo kya Ruhanga aha magara gaawe buri eizooba.
Eshaara: Yega kushaba nk’ogwo orikureeba omurimo gwa Kristo oguhwiire.
Ku orikwombeka enteekateeka y’obwa Ruhanga, amagara gaawe nigakira ebintu bya buriijo ebirikuremesa. Notandika kubaho omu magara g’ekika ky’ahaiguru, ahu okwikiriza kwaawe kurikutegyeka amagara gaawe
SHOMA N’EBI: Yoshua 1:8; Isaaya 26:3
EBIKURU MUNONGA: Ku orikwombeka enteekateeka y’obwa Ruhanga, amagara gaawe nigakira ebintu bya buriijo ebirikuremesa. Notandika kubaho omu magara g’ekika ky’ahaiguru, ahu okwikiriza kwaawe kurikutegyeka amagara gaawe.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Nimanya ekindi omuriiwe n’eki Ekigambo kyaawe kigambire. Ndiho n’amazima gaawe nk’omwebembezi wangye buri eizooba. Tindikutiina ebindikureeba, kuhurira nari ebirikunkwataho ahabw’okuba amagara gangye gasherekirwe omuri Kristo na Kristo omuri Ruhanga. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
KWOMBEKA ENTEKEREZA Y’OBWARUHANGA
Omukwenda Grace Lubega
Abakolosayo 3:2(KJV): Mutekerezege ebyahaiguru, kunu tibiri bya hansi.
—
Entekereza y’obwaruhanga nyikara y’enyetegereza hamu n’omutima mbere amananu ga Ruhanga gamanywa mubuloho hali iwe kukira enyikara ez’ensi. Niyo okumanyirra okw’orutekerro okw’entekereza y’iguru, kwebembera ebitekerezo byawe, ebyetagwa hamu n’ebikorwa.
Yesu nuwe ky’okurorraho ekihikire eky’ogu ouyali ayomiire hamananu g’omwoyo. Entekereza enu yali omungarukamu Ye hali setani omukukemwa okw’omwirungu (Luka 4:1-13), obwangu obu yakirizaamuga abarwaire n’oku yagarukiremu omuti omutini obu yali narumwa enjara (Mariko 11: 12-25).
Omuntu entekereza enu ey’obwaruhanga nagyombeka ata?
Okucumitiriza: N’osemerra kugira obwomezi obw’orutekerro obu okwerora n’okwataniza mukigendererwa kya Ruhanga kusigirra hali ekyo ekikusukuliirwe kuraba mukigambo. Encumitiriza eya Ruhanga inganiza ebitekerezo byawe hamu n’iguru, kandi eyombeka entekereza y’obwaruhanga eyebumba amananu gaawe.
Kwatura: Eky’ocumitirizaho nikisemerra kweyoleka kuraba mubigambo byawe. ” Okufa nobwomezi biri omu busobozi obworulimi; Abarugonza balirya ha byana byarwo.” ( Enfumo 18:21 KJV). Baza obwomezi, kukira hamu n’okurabamu. Yatura Ekigambo kya Ruhanga habwomezi bwawe buli kiro.
Kusaba: Yega kusaba nk’ogu ou akurora omulimo gwa Kristo yamazire.
Obu oyombeka entekereza y’obwaruhanga, obwomezi bwawe buhingura ha mikugiro ey’ensi. Otandika kw’omerra murulengo orwa haiguru, mbere okwikiriza kwawe kucwamu amananu gaawe.
GALIHYA NOSOMA: Yesuha 1:8; Isaaya 26:3
EKIKURU MUBYONA: Obu oyombeka entekereza y’obwaruhanga, obwomezi bwawe buhingura ha mikugiro ey’ensi. Otandika kw’omerra murulengo orwa haiguru, mbere okwikiriza kwawe kucwamu amananu gaawe.
ESAARA: Taata owangonza, ninkusiima habw’ekigambo kinu. Manyire kiki ekindi omuli Iwe kandi n’ekigambo Kyawe eki kigambire. Ninyomera n’amananu g’amazima gaawe nk’obuhabuzi bwange buli kiro. Tinkusimburwa ekindukurora rundi kwehurramu habwokuba obwomezi bwange bwonyini buserekerwe omuli Kristo kandi Kristo omuli Ruhanga. Omw’ibara lya Yesu, Amiina.
GEDO NGECI IKOM LUBANGA
Lakwena Grace Lubega
Jo Kolocai 3:2(KJV): Wuket cwinywu i kom jami ma tye malo i polo ento pe i kom jami me lobo.
—
Ngeci i kom Lubanga obedo kama tam tye iye dok cwiny kama nga ma Lubanga obedo cako nen boti loyo tekare me lobo ni. Obedo i bedo ki ngec i kom ginma polo tamo, ma telo tami, miti ni dok ginma itimo.
Yecu En aye labol maber loyo me ngatma onongo kwo i kom ada me cwiny. Ngec man obedo i kitma en ogamo kwede dog Catan i atema tema me dye aroo (Luka 4:1-13), kitma En ocango kwede lutwo iyo mayot dok kitma en ogamo kwede dog yat oduru ikare ma onongo kec neke(Marako 11:12-25).
Ngatmoni cako bedo ki ngec man ningning?
Tucu: omyero icak nene i kabedo ma obedo Ka timo miti pa Lubanga lube ki gin ma ginyuti Loke. Tam iyo pa Lubanga weko tami bedo rom ki me polo, dok gedo ngec kit pa Lubanga ma loko nga ma ibedo.
Lok ma itucu kama leng: Ginma ilwodo ikome omyero inen iloki. “To dok kwo tye i twero me leb: dok jo ma maro bicamo nyig yate bene.” (Carolok 18:21 KJV). Lok kwo, cango dok gonye. Wac lok pa Lubanga i kom kwoni nino ducu.
Lega: Pwonye me lega calo ngatma ngeyo tic pa Kricito ma otum.
Ka igedo ngec pa Lubanga, kwoni loyo lageng manen. Icako kwo ki kabedo ma lamal, kama niye ni nyutu ngatma ibedo.
KWAN MUKENE: Yocwa 1:8; Icaya 26:3
LWOD MADIT: Ka igedo ngec pa Lubanga, kwoni loyo lageng manen. Icako kwo ki kabedo ma lamal, kama niye ni nyutu ngatma ibedo.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi Lokki. An angeyo ngatma abedo i in dok ngo ma Lokki owaci. An akwo ki ngo ma ada ni obedo calo lanyuta yoo nino ducu. Pe ayenge ki ginma aneno, ma awinyo dok ma awinyo ikoma pien kwona kikome okane i Kricito dok Kricito i Lubanga. Inying Yecu, Amen.
GERO TAM ALUBERE KEDE ME OBAŊA
Akwena Grace Lubega
Jo Kolocai 3:2 (Lango): Ket wunu cunywu i kom jami a tye malo i polo ento mom i kom jami me lobo.
—
Tam alubere kede me Obaŋa obedo kabedo me tam kede cuny dano ame kwo Obaŋa cako nen kannaler boti akato jami me wilobo. Obedo bedo kede ŋec i kare luŋ i kom tam me polo, ame telo tammi, miti ni, kede jami ame i tio.
Yecu obedo apor aber odoco akwako dano ame tye kwo baŋ jami me cuny. Kodi tam man nwoŋo tye i kit ame En otio kede ikom cen arac iyi atematema me tim (Luka 4:1-13), kit ame En ocaŋo kede jo iyore ayot karacel kede kit ame En oloko kede yat oduro ikare ame nwoŋo kec tye aneke (Marako 11:12-25).
Kite aŋo ame i gero kede tam alubere kede me Obaŋa?
Tam: Yin myero i yik kwo me nene keni itio tic Obaŋa alubere kede gin ame onyutte boti iyi Koppere. Tamo tam Obaŋa mio tammi bedo alubere kede tam me polo, eka te gero ŋec Obaŋa ame yiko kwo ni.
Tuco: Gin ame yin i tamo myero nen i kop ame ikobo. “Akadi to onyo kwo bino pi kop a dano kobo, jo ame maro kobo kop meicel bilo adwogi me kopgi-nono.” (Carokop 18:21). Lok kwo, caŋo, karacel kede gonyere. Tuc Kop Obaŋa ikom kwo ni nino luŋ.
Kwac: Pwonyere me lego acalo dano ame neno tic a Kricito ame otum oko.
Ka yin i gero tam alubere kede me Obaŋa, kwo ni akato ageŋ me jami me wilobo. Yin i cako kwoyo kwo irwom a malo, kan ame iyee ni en aye telo kwo ni.
MEDE IKWANO: Yocwa 1:8; Icaya 26:3
APIRE TEK: Ka yin i gero tam alubere kede me Obaŋa, kwo ni akato ageŋ me jami me wilobo. Yin i cako kwoyo kwo irwom a malo, kan ame iyee ni en aye telo kwo ni.
KWAC: Papo me amara, apwoyi pi kop man. Aŋeo ŋa ame abedo i Yin kede gin ame Koppi okobo. Akwo kede ŋec me ateni Ni acalo gin ame tela nino luŋ. An mom ayeŋere pi ŋo ame aneno, winyo onyo amako pien kwo na tye okanne i Kicito kede Kricito iyi Obaŋa. Inyiŋ Yecu, Amen.
AIDUK AOMISIO NUALAUNAK
Ekiyakia Grace Lubega
Ikolosain 3:2 (AOV): Koomoomoete nuejaas kuju, kwabo mere nuejaas akwap.
—
Aomom nalaunan erai ejautene loka adam keda etau ne eraunotor abeito Edeke nuideleleete noi kanekon adepar ijautene luka akwap. Erai aitijenikinet nainyikokit naka asesen na akuj, iŋarenikini aomisio kon, ipudesia keda aswamisio.
Yesu erai aanyunet naibecokina naka idiope yen ajari kane ajaasi abeito nuka akuj. Aomom na ajai toma oipone loaboŋokina Ŋesi ajokit acodunio naka amodiŋ (Luka 4:1-13), apatanu na etaŋaleuna Ŋesi adekak keda eipone loaboŋokina etini ne ayaritor Ŋesi eteŋe (Marako 11:12-25).
Eipone boani edukuna idiope aomom nalaunan na?
Aomom: Ejaijo asubun aijar nainyikokit naka asesen akon akuan iswamai kotoma alosikineta nuka Edeke kotupitete nuapukun nekon keda Akirot. Aomom naidekeono itetenikini aomisio kon, do aiduk aomom nalaunan naeduki abeitekon.
Alimor: Nuiomomoi jo ejai adumun alimoro keda akiro kon. “Atwanare ka aijar ejaas toma apedor naka aŋajep: Ka ŋul da luipudasi ŋes enyamete araitoke.” (Awaragasia 18:21). Kiner aijar, aŋaleu, keda alacunio. Kolimono Akirot naka Edeke aijarakon ŋiniduc.
Ailip: Kojenu ailip kwape idiope yen eseseni aswam nairikakit Kristo.
Neidukio jo eomomoe loka alaunan, edepari aijarakon aitikokineta nuka akwap. Igeuni jo aijar aiboisit naikeuna, ne elimoro aiyuunikon abeitekon.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Yosua 1:8; Isaia 26:3
NUEPOSIK BALA ESABU: Neidukio jo eomomoe loka alaunan, edepari aijarakon aitikokineta nuka akwap. Igeuni jo aijar aiboisit naikeuna, ne elimoro aiyuunikon abeitekon.
AILIP: Lominat Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka akirotana. Ajeni eoŋ loarai kane Kon ka nualimu Akirot Kon. Ajari eoŋ keda abeite naka abeitekon kwape eŋarenikinan ka loka aŋiniduc. Mam eoŋ etolosete nuaseseni, apupi arai eipone loapupio naarai aijaraka nabeit iŋadad kotoma Kristo keda Kristo kotoma Edeke. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
KUJENGA UFAHAMU WA KIMUNGU
Mtume Grace Lubega
Wakolosai 3:2(KJV): Yafikirini yaliyo juu, siyo yaliyo katika nchi.
—
Ufahamu wa kimungu ni hali ya akili na moyo ambapo uhalisi wa Mungu unakuwa dhahiri zaidi kwako kuliko hali za kidunia. Ni ufahamu endelevu wa mtazamo wa mbinguni, unaoongoza mawazo yako, matamanio, na matendo yako.
Yesu ndiye kielelezo kikamilifu cha mtu ambaye alikuwa hai kwa mambo halisi ya kiroho. Ufahamu huu ilikuwa ni jinsi alivyomjibu shetani kule jangwani (Luka 4:1-13), jinsi alivyoponya wagonjwa kwa urahisi na alivyojibu mtini alipokuwa na njaa (Marko 11:12-25).
Je, mtu anajengaje ufahamu huu wa kimungu?
Kutafakari : Ni lazima utengeneze maisha thabiti ya kujiona katika maeneo unayotamani, si tu katika hali ya asili bali kupitia kwa Neno la Mungu. Tafakari ya kimungu hulinganisha mawazo yako na mbinguni, na hujenga ufahamu wa kimungu ambao hutengeneza ukweli wako.
Kukiri : Kile unachotafakari lazima kipate kujieleza kupitia maneno yako. “Mauti na uzima huwa katika uwezo wa ulimi; Na wao waupendao watakula matunda yake.” (Mithali 18:21 KJV). Sema uzima, uponyaji, na mafanikio. Kiri Neno la Mungu juu ya maisha yako kila siku.
Sala : Jifunze kuomba kama mtu anayetazama kazi iliyokamilika ya Kristo.
Unapojenga ufahamu wa kimungu, maisha yako yanavuka mipaka ya asili. Unaanza kuishi kutoka kwenye ulimwengu wa juu, ambapo imani yako inaamuru ukweli wako.
MASOMO YA ZIADA: Yoshua 1:8; Isaya 26:3
UJUMBE MKUU: Unapojenga ufahamu wa kimungu, maisha yako yanavuka mipaka ya asili. Unaanza kuishi kutoka kwenye ulimwengu wa juu, ambapo imani yako inaamuru ukweli wako.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa neno hili. Ninajua mimi ni nani ndani Yako na kile Neno Lako limesema. Ninaishi na ukweli wa kweli Wako kama mwongozo wangu wa kila siku. Sisogezwi na kile ninachokiona, kusikia au kuhisi kwa sababu maisha yangu halisi yamefichwa ndani ya Kristo na Kristo ndani ya Mungu. Kwa jina la Yesu, Amina.
CONSTRUIRE UNE CONSCIENCE DIVINE
L’apôtre Grace Lubega
Colossiens 3:2 (LSG) : « Affectionnez-vous aux choses d’en haut, et non à celles qui sont sur la terre. »
—
La conscience divine est un état d’esprit et de cœur où les réalités de Dieu deviennent plus tangibles pour toi que les circonstances terrestres. C’est la conscience continue de la perspective céleste, guidant tes pensées, tes désirs et tes actions.
Jésus est l’exemple parfait de Celui qui était pleinement vivant aux réalités spirituelles. Cette conscience se voyait dans Sa manière de répondre au diable lors de la tentation dans le désert (Luc 4:1-13), dans la facilité avec laquelle Il guérissait les malades et dans la façon dont Il a répondu au figuier lorsqu’Il eut faim (Marc 11:12-25).
Comment bâtir cette conscience divine ?
Méditation : Tu dois développer une vie constante où tu te vois participer aux desseins de Dieu selon ce que Sa parole t’a révélé. La méditation pieuse aligne tes pensées au ciel et construit une conscience divine qui façonne ta réalité.
Confession : Ce sur quoi tu médites doit trouver son expression dans tes paroles. « La mort et la vie sont au pouvoir de la langue ; Quiconque l’aime en mangera les fruits. » (Proverbes 18:21 LSG). Proclame la vie, la guérison et la percée. Confesse chaque jour la Parole de Dieu sur ta vie.
Prière : Apprends à prier comme quelqu’un qui contemple l’œuvre achevée de Christ.
Lorsque tu bâtis une conscience divine, ta vie transcende les limitations naturelles. Tu commences à vivre sur un plan supérieur où ta foi détermine ta réalité.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE : Josué 1:8 ; Ésaïe 26:3
PASSAGE EN OR : Lorsque tu bâtis une conscience divine, ta vie transcende les limitations naturelles. Tu commences à vivre sur un plan supérieur où ta foi détermine ta réalité.
PRIÈRE : Père d’amour, je Te remercie pour cette parole. Je sais qui je suis en Toi et ce que Ta Parole a déclaré. Je vis avec la réalité de Ta vérité comme guide quotidien. Je ne suis pas ébranlé par ce que je vois, entends ou ressens, car ma véritable vie est cachée avec Christ en Dieu. Au nom de Jésus, Amen.
OPBOUWEN VAN GODDELIJK BEWUSTZIJN
Apostel Grace Lubega
KOLOSSENZEN 3:2 (HTB): “Richt daarom uw gedachten op de dingen van de hemel en niet op die van de aarde.”
—
Goddelijk bewustzijn is een staat van geest en hart waarin Gods realiteit tastbaarder voor je wordt dan aardse omstandigheden. Het is het voortdurende besef van het perspectief van de hemel, dat je gedachten, verlangens en daden leidt.
Jezus is het perfecte voorbeeld van iemand die zich openstelde voor geestelijke realiteiten. Dit bewustzijn uitte zich in hoe Hij reageerde op moeilijke tijdens de verleiding in de woestijn (Lucas 4:1-13), het gemak waarmee Hij zieken genas en hoe Hij reageerde op een vijgenboom toen Hij honger had (Marcus 11:12-25).
Hoe bouw je dit goddelijk bewustzijn op?
Meditatie: Je moet een consistent leven creëren waarin je jezelf ziet deelnemen aan Gods plannen, overeenkomstig wat je door het Woord is geopenbaard. Goddelijke meditatie stemt je gedachten af op de hemel en bouwt een goddelijk bewustzijn op dat je werkelijkheid vormgeeft.
Belijdenis: Waar je over mediteert, moet je ook uitspreken. “Dood en leven zijn in de macht van de tong, en wie haar liefheeft, zal de vrucht ervan eten.” (Spreuken 18:21 HSV). Spreek leven, genezing en doorbraak uit. Belijd dagelijks het Woord van God over je leven.
Gebed: Leer bidden als iemand die het volbrachte werk van Christus aanschouwt.
Wanneer je goddelijk bewustzijn ontwikkelt, overstijgt je leven natuurlijke beperkingen. Je begint te leven vanuit een hoger niveau, waar je geloof je werkelijkheid dicteert.
VERDERE STUDIE: Jozua 1:8; Jesaja 26:3
HET GOUDEN KLOMPJE: Wanneer je goddelijk bewustzijn ontwikkelt, overstijgt je leven natuurlijke beperkingen. Je begint te leven vanuit een hoger niveau, waar je geloof je werkelijkheid dicteert.
GEBED: Liefdevolle Vader, ik dank U voor dit woord. Ik weet wie ik ben in U en wat Uw Woord heeft gezegd. Ik leef met de realiteit van Uw waarheid als mijn dagelijkse gids. Ik word niet geraakt door wat ik zie, hoor of voel, omdat mijn ware leven verborgen is in Christus en Christus in God. In Jezus’ naam, Amen.
DIE ENTWICKLUNG EINES GÖTTLICHEN BEWUSSTSEINS
Apostel Grace Lubega
Kolosser 3,2 (LUT): Trachtet nach dem, was droben ist, nicht nach dem, was auf Erden ist.
—
Das Göttliche Bewusstsein ist ein Zustand des Geistes und des Herzens, in dem Gottes Realitäten für dich greifbarer sind als irdische Umstände. Es handelt sich dabei um das fortwährende Bewusstsein der himmlischen Perspektive, die deine Gedanken, Wünsche und Handlungen leitet.
Jesus ist das Paradebeispiel für jemanden, Der sich der geistlichen Realitäten bewusst war. Dieses Bewusstsein zeigte sich in der Art und Weise, wie Er dem Teufel in der Versuchung in der Wüste gegenübertrat (Lukas 4,1-13), in der Mühelosigkeit, mit der Er Kranke heilte, und in Seiner Einstellung gegenüber dem Feigenbaum, als Er hungrig war (Markus 11,12-25).
Wie kann man dieses göttliche Bewusstsein entwickeln?
Durch Meditation: Führe konsequent ein Leben, in dem du dich selbst dabei siehst, an den Absichten Gottes teilzunehmen, entsprechend dem, was dir durch das Wort offenbart wurde. Du richtest durch Meditation deine Gedanken auf den Himmel und entwickelst ein göttliches Bewusstsein, das deine Realität prägt.
Durch die Beichte: Worüber du meditierst, muss in deinen Worten zum Ausdruck kommen. „Tod und Leben steht in der Gewalt der Zunge, und wer sie liebt, der wird ihre Frucht essen.“ (Sprüche 18,21 SLT). Lass nur Worte des Lebens, der Heilung und des Sieges über deine Lippen kommen. Bekenne täglich das Wort Gottes für dein Leben.
Durch das Gebet: Lerne zu beten wie jemand, der das vollendete Werk Christi schaut.
Wenn du ein göttliches Bewusstsein entwickelst, überwindet dein Leben die menschlichen Grenzen. Du beginnst, von einer höheren Ebene aus zu leben, wo dein Glaube deine Realität bestimmt.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Josua 1,8; Jesaja 26,3
FAZIT: Wenn du ein göttliches Bewusstsein entwickelst, überwindet dein Leben die menschlichen Grenzen. Du beginnst, von einer höheren Ebene aus zu leben, wo dein Glaube deine Realität bestimmt.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für dieses Wort. Ich weiß, wer ich in Dir bin und was Dein Wort gesagt hat. Ich lebe in der Realität Deiner Offenbarung als mein täglicher Wegweiser. Ich bin unbeeindruckt von all dem, was ich sehe, höre oder fühle, weil mein wahres Leben in Christus verborgen ist und weil Christus in Gott ist. In Jesu Namen, Amen.