Apostle Grace Lubega
1 Corinthians 6:12 (NKJV): “All things are lawful for me, but not all things are helpful. All things are lawful for me, but I will not be brought under the power of any.”
—
There are many good things in life—money, phones, clothes, relationships, hobbies, houses, and food. These things are not bad in themselves. But here is the warning: even good things can begin to control you.
When the Apostle Paul said, “I will not be brought under the power of any,” he meant that he refused to let anything apart from God take control of his life.
You can enjoy social media, but if you cannot go an hour without scrolling, or if it leaves you feeling insecure or depressed, it has power over you. You can work hard at your business or your job, but if either consumes you to the point that you have no time for God, it has power over you.
The things that were meant to serve you can easily begin to rule you if you are not careful. God wants you to have things, but He does not want things to have you.
You can tell that something has control over you when you are unable to let it go. There should be nothing in this life that you cannot give up for God.
Ask yourself: Can I live without this thing if God asked me to let it go? Is it helping me grow, or is it slowly taking control of me? Am I using it to serve God, or is it drawing me away from Him?
If you find that something has begun to control you, may God give you the strength and wisdom to release it.
FURTHER STUDY: Romans 6:16, 1 John 2:15–17
GOLDEN NUGGET: The things that were meant to serve you can easily begin to rule you if you are not careful. God wants you to have things, but He does not want things to have you. There should be nothing in this life that you cannot give up for God.
PRAYER: Loving Father, I thank You for Your blessings in my life. You teach me to live with self-control. I enjoy what You have given me without being controlled by it. I am under the power of Your Spirit, not my desires. In Jesus’ name, Amen.
EKY’OKUYIGA MU KUKUGUKA: TOFUGIBWA BINTU
Omutume Grace Lubega
1 Abakkolinso 6:12 (NKJV): “Byonna bikkirizibwa gye ndi, naye si nti byonna biyamba, byonna bikkirizibwa gye ndi, naye sijja kuleetebwa wansi w’obuyinza w’ekintu kyonna.”
—
Waliwo ebintu bingi ebirungi mu bulamu—essente, amasimu, engoye, enkolagana, ebintu by’osinga okunyumirwa, amayumba, oba n’emmere. Ebintu bino ku lwabyo si bibi. Naye kuukuno okulabula: n’ebintu ebirungi biyinza okutandika okukufuga.
Pawulo Oumutume bwe yagamba nti, “Sijja kuleetebwa wansi w’obuyinza bwa kintu kyonna.” yali ategeeza nti yagaana okuganya ekintu kyonna ng’oggyeko Katonda okufuga obulamu bwe.
Osobola okunyumirwa emikutu gy’empuliziganya, naye bw’oba tosobola kumala ssaawa emu nga togiyisizaamu, oba nga gikuleetera okuwulira nga teweemala oba ng’oli munyiikaavu, awo giba girina obuyinza ku ggwe. Osobola okukola ennyo mu bizinensi yo oba ku mulimu gwo naye singa ekimu ku byo kibuutikira obulamu bwo n’otuuka n’obutaba na budde bwa Katonda, kibeera n’obuyinza ku ggwe.
Ebintu ebyali bigendereddwa okukuweereza bisobola okumaliriza nga bikufuga—singa tobeera mwegendereza. Katonda Ayagala obeere n’ebintu—naye Tayagala obeere nga ebintu bye bikulina.
Osobola okutegeera nti ekintu kikufuga singa oba tosobola kukyesonyiwa. Tewalina kubaayo kintu kyonna mu nsi eno ky’otasobola kwesonyiwa ku lwa Katonda.
Weebuuze: Nsobola okubeerawo nga sirina kintu kino singa Katonda aŋŋamba nkireke? Kino kinnyambako okukula oba kinfuga mpola mpola? Ekintu kino nkikozesa okuweereza Katonda, oba kimunzigyako?
Bw’ozuula nga waliwo ekitandise okukufuga, nsaba Katonda akuwe amaanyi n’amagezi okukyesonyiwa.
YONGERA OSOME: Abaruumi 6:16, 1 Yokaana 2:15-17
AKASUMBI KA ZAABU: Ebintu ebyali bigendereddwa okukuweereza bisobola okumaliriza nga bikufuga—singa tobeera mwegendereza. Katonda Ayagala obeere n’ebintu—naye Tayagala obeere nga ebintu bye bikulina. Tewalina kubaayo kintu kyonna mu nsi eno ky’otasobola kwesonyiwa ku lwa Katonda.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, Nkwebaza ku lw’emikisa Gyo mu bulamu bwange. Onjigiriza okubeera n’okwefuga. Ebintu mbinyumirwa nga sifugibwa byo. Bulijjo nkulemberwa Omwoyo Wo, so si kwegomba kwange. Mu linnya lya Yesu, Amiina.
EKYEGYESO OMU BUKUGU: OBUTATEGYEKWA EBINTU
Entumwa Grace Lubega
1 Abakorinso 6:12: “Byona nimbiikirizibwa, kwonka ti byona ebirikungasira. Byona nimbiikirizibwa, kwonka tinditegyekwa kintu kyona.”
—
Hariho ebintu bingi ebirungi omu magara— empiiha, esimu, emyenda, emikago, emizaano, enju, n’eby’okurya. Ebintu ebi tibibi nkabyo. Kwonka okukwehanangiriza nkuku: n’ebintu birungi nibibaasa kukutegyeka.
Entumwa Paulo kuyagambire ati, “tinditegyekwa kintu kyona,” akaba namanyisa ngu akanga kwikiriza ekintu kyona kutegyeka amagara gye oihireho Ruhanga.
Nobaasa kushemezibwa okuza aha mikutu, kwonka waaba otarikubaasa kumara eshaaha otareebireho, nari okehurira otatebekaine nari okahwa amaani, neeba n’ekutegyeka. Nobaasa kukora munonga omu bushubuzi bwaawe nari omurimo, kwonka hagira ekyakutwarira obwiire kugira ngu toine bwiire bwa Ruhanga, nikiba kyakutegyeka.
Ebintu ebyakozirwe kukuheereza nibibaasa kutandika kukutegyeka gye waaba otegyendesereize. Ruhanga nayeenda otungye ebintu, kwonka tarikweenda ebintu bikutungye.
Okumanya yaaba ekintu nikikutegyeka ni waaba otarikubaasa kukireka kugyenda. Tihashemereire kubaho ekintu kyona omu magara aga eki otarikubaasa kureka ahabwa Ruhanga.
Yebuuze: nimbaasa kubaho ntaine kintu eki, Ruhanga yanshaba ngu nkireke? Kiriyo nikinyamba kukura, nari mpora mpora kiriyo nikintegyeka? Ndiyo ninkikozesa kuheereza Ruhanga, nari kiriyo nikinyiha ahariiwe?
Washanga ngu ekintu kyatandika kukutegyeka, Ruhanga akuhe amaani n’obwengye kukirekura.
SHOMA N’EBI: Abarooma 6:16, 1 Yohaana 2:15–17
EBIKURU MUNONGA: Ebintu ebyakozirwe kukuheereza nibibaasa kutandika kukutegyeka gye waaba otegyendesereize. Ruhanga nayeenda otungye ebintu, kwonka tarikweenda ebintu bikutungye. Tihashemereire kubaho ekintu kyona omu magara aga eki otarikubaasa kureka ahabwa Ruhanga.
ESHAARA: Tataitwe otukunda, Yebare ahabw’emigisha yaawe omu magara gangye. Nonyegyesa kubaho ndikweriinda. Nshemerererwa ebi ompaire bitantegyekire. Ndi ahansi y’amaani g’omwoyo waawe, tibyeteengo byangye. Omu eiziina rya Yesu, Amiina.
ISOMO OMU KUKUGUKA: OBUTAFUGIBWA EBINTU
Omukwenda Grace Lubega
1 Abakolinso 6:12 (NKJV): “Ebintu byoona binyikiriziibwe nyowe, baitu tikiri ngu ebintu byoona nibiyamba. Ebintu byoona binyikiriziibwe nyowe, baitu tinyija kuletebwa hansi y’amaani g’ekintu kyoona.”
—
Haroho ebintu bingi ebirungi omubwomeezi—esente, amasimu, engoye, enkoragana, ebinyumo, amaju, kandi nebyokukya. bintu binu tibiri bibi omubyo nkabyo. Baitu hanu nuho hali okuhaburwa: gonze nebintu ebirungi nibisobora kutandika kukufuga.
Omukwenda Paulo obuyagambire, “nyowe tinyija kuletebwa hansi y’amaani goona,” We akamanyisa ngu We akahakana kuleka ekintu kyoona okwihaho Ruhanga kutwara obulemi hali obwomeezi bwe.
Iwe nosobora kunyumirwa emitimbagano enyakuteraniza abantu, baitu obworaaba otakusobora kumara esaaha otakuseruuliriza oba obukiraaba nikikuleka noyehuura nkakuburwaho ekintu oba oyeralikiriire. Kinyina amaani hali iwe. Iwe nosobora kukora n’amaani omuby’obusuubuzi oba ha mulimo gwawe, baitu kakusangwa kimu hali byo kikutwara kuhika ha rulengo rwobutaba na bwire bwa Ruhanga, kinyina amaani hali Iwe.
Ebintu ebyatekaniziibwe kukuhereza nibisobora kutandika kukufuga kakusangwa otegendereza. Ruhanga nagonza obe n’ebintu, baitu takugonza ebintu nibyo bibe na iwe.
Nosobora kumanya ngu ekintu kinyina obulemi hali iwe obwoba otakusobora kukireka kikagenda. Tihasemeera kubaho ekintu kyoona omubwomeezi bunu ekyotakusobora kuleka habwa Ruhanga.
Wekaguze: Nyowe ninsobora kwomeera ntanyina ekintu kinu kakusangwa Ruhanga ansaba nkireke kigende? Nikinyamba kukura, oba mpora mpora nikitwara obulemi hali nyowe? Nyowe ninkikozesa kuhereza Ruhanga oba nikintwara kuruga hali We?
Kakusangwa ozoora ngu ekintu kitandikire kukulema iwe, leka mukama akuhereza amaani kandi namagezi kukitaisura.
GALIHYA N’OSOMA: Abarooma 6:16, 1 Yohaana 2:15–17
EBIKURU MUBYOONA: Ebintu ebyatekaniziibwe kukuhereza nibisobora kutandika kukufuga kakusangwa otegendereza. Ruhanga nagonza obe n’ebintu, baitu takugonza ebintu nibyo bibe na iwe. Tihasemeera kubaho ekintu kyoona omubwomeezi bunu ekyotakusobora kuleka habwa Ruhanga.
ESAARA: Taata arukugonza, nyowe ninkusiima habw’omugisa gwa We omubwomeezi bwange. Iwe onyegesa kwomeera ninyerema nyenka. Nyowe nyumirwa iwe ekyomperiize ntakufugibwa kyo. Nyowe ndi hansi y’amaani g’Omwoyo wa We, hatali okugonza kwange. Omu ibara lya Yeau, Amiina.
PWONY I KOM BEDO KI LOC: PE JAMI AYE ME DORO IN
Lakwena Grace Lubega
1 Jo Korint 6:12(NKJV): Ŋat mo biwacci, “Atwero timo jami ducu.” Ento meno pe nyuto ni jami ducu tye ki kony. “Atwero timo jami ducu,” ento pe abiye ni gin mo oloka adok opiine.
—
Tye jami mabecu mapol ikwo- lim, cim, bongi, wat ikin in ki dano, ginma imaro timo ne, odi dok gin acama. Jami magi pe racu pigi kengi. Ento cik iye tye kuman: kadi wa jami ma becu twero cako loyo wiyi woko.
Ikare ma lakwena Paulo owaco ni, “pe abibedo ite mo keken ikingi ni”, onongo en tyeka waci en ekwero weko ginmo keken mapat ki Lubanga olo kwone.
Itwero nongo mit pa bedo i yamo, ento kace pe itwero tyeko cawa acel labongo pe bedo iye, onyo en weko inongo lworo onyo cwercwiny iyunge bedo iye, ci en tyeki teko i kom kwoni. Itwero tic matek i biacara ni onyo dog ticci, ento kace en tero cawa ni nio wangma pe itye waki cawa mo pi Lubanga, ci en tyeki teko ikomi.
Jami ma onongo myero oti piri twero bene cako doro kwoni kace pe igwoke. Lubanga mito ni ibed ki jami, ento en pe mito ni jami nu omak wii woko.
Itwero niang ni ginmo tyeki twero i kom kwoni kace dong pe itwero weko ne. Ginmo pe omyero obed tye ikwo man ma pe itwero weko ne pi Lubanga.
Kong ipenye ni: an mono atwero kwo labongo ginman kace Lubanga owaca ni awek obedi? En tyeka konya dongo, keje mot mot tyeka loyo kwona? An mono atyeka tic kwede me tic pi Lubanga, keje en tyeka kwanya woko kibote?
Kace inongo ni ginmoni ocako doro kwoni woko, alego ni wek Lubanga omini teko dok ryeko me weko ne woko.
KWAN MUKENE: Jo Roma 6:16, 1 Jon 2:15-17
LWOD MADIT: Jami ma onongo myero oti piri twero bene cako doro kwoni kace pe igwoke. Lubanga mito ni ibed ki jami, ento en pe mito ni jami nu omak wii woko. Ginmo pe omyero obed tye ikwo man ma pe itwero weko ne pi Lubanga.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi gumi ikwona. In ipwonya me kwo ma ajuke ki i kom jami mukene. An anongo mit pa jami ma ityeko mina labongo weko ni en olo kwona. An atye i te teko pa Cwinyi Maleng, pe miti na. Inying Yecu, Amen.
PWONY AKWAKO GWOKKERE KEN: MOM MIYO JAMI BEDO KEDE LOC IKOMI
Akwena Grace Lubega
1 Korinti 6:12 (Lango): “Atwero timo jami luŋ.” Kakare; mano mom nyuto ni jami luŋ konyo. “Atwero timo jami luŋ,” cite mom abino ye ginnoro loka adoko opii mere.
—
Tye jami apol ame beco i kwo ni—lim, cim, boŋo, watti, jami ame i maro timo, wudi, cem. Jami man mom rac apirgi kengi. Ento amito kwenyoro wun: jami man abeco ni twero bedo kede twer ikomi.
Ikare ame Akwena Paulo obin okobo ni, “Cite mom abino ye ginnoro loka adoko opii mere,” en nwaŋ tye akobo ni en ekwero me ginnoro keken apat kede Obaŋa me bedo kede loc ikom kwo mere.
Yin itwero nwoŋo mit a nyonyo kubo lok aŋea, ento ka mom itwero bedo pi cawa acel aboŋo yabo me neno ŋo ame tye atimere, onyo wekki kede lworo onyo mio tam di, nwoŋo doŋ tye kede loc ikomi. Yin itwero tic atek tutwal i dog catowilli onyo i dog ticci, ento ka ticco onyo catowilli no mi ibedo aboŋo cawa pi Obaŋa, nwoŋo jami no tye kede loc ikomi.
Jami ame onwoŋo myero bed opii twero cako bedo kede loc ikomi ka mom i gwokkere. Obaŋa mito ni yin ibed kede jami, cite En mom mito ni jami no bed kede loc ikomi.
Yin itwero ŋeyo ni ginnoro tye kede loc ikomi ka yin mom itwero jalo. Ginnoro keken myero mom bed atye ikwo ni ame yin mom itwero jalo pi Obaŋa.
Penyere keni: Atwero kwo aboŋo gini ka Obaŋa okwa me weko oko? Tye a konya i tego, onyo tye awot i bedo kede loc ikoma momot? Atye atic kede pi tiyo tic Obaŋa, onyo gino tye akwanya oko inyim Obaŋa?
Ka inwoŋo ni ginnoro ocako bedo kede loc i komi, wek Obaŋa mi teko kede ryeko me weko gino oko.
MEDE IKWANO: Jo Roma 6:16, 1 Lakana 2:15-17
APIRE TEK: Jami ame onwoŋo myero bed opii twero cako bedo kede loc ikomi ka mom i gwokkere. Obaŋa mito ni yin ibed kede jami, cite En mom mito ni jami no bed kede loc ikomi. Ginnoro keken myero mom bed atye ikwo ni ame yin mom itwero jalo pi Obaŋa.
KWAC: Papa me amara, apwoyi pi winyo ni ikwo na. Yin ipwonya me bedo kede loc ikoma. Anwoŋo yomcuny i jami ame imia aboŋo gin bedo kede loc ikoma. Atye ite teko a Cunyi, mom ite miti na. Inyiŋ Yecu, Amen
AISISIAUNET KOTOMA ADESIAR: MAM IBORO IPUGATOS
Ekiyakia Grace Lubega
1 Ikorinton 6:12 (NKJV): “Ibus iboro kere kamakaŋ”; konye mam iboro kere isigalikinete. “Ibus iboro kere kamakaŋ”; konye mam ketubulesene idiobore”
—
Ejaasi iboro luajokak luipu toma aijarana — isirigin, isimui, iguen, ajenasinei, iboro lueminai aswam, itogoi ka inyamat. Mam iboro lueroko kotoma kec. Konye na ŋes aikwenyaret: araida iboro luajokak epedorete ageun aipuga ijo.
Ne alimuna Ekiyakia Paulo, “Mam eoŋ abuni acamun agwaikinio kwap na apedor na idis ibore kere.” Apoloikinit ebe abu ŋesi ogir acamun idio bore elema Edeke bon ajaun kede apedor toma aijar ke.
Ipedori ijo ainunum ajaute olago konye arai mam ijo ipedori adaun asawa ediope mam ijo ijai olago, araibo arai ejalakini ijo ipupi amamus ayuara arai konyunyura, ejaatatar apedor kane ijai jo. Ipedori ijo aswam ka agogoŋ aisubis kon arai oyapesi kon, konye arai ipugai jo toni ne emameunor jo esaawa kanuka Edeke, ejaatatar apedor kamakon.
Iboro luabeit aijaanakin ijo epedorete kapatanu ageun aipuga jo arai mam jo icoit. Ekotor jo Edeke ajaus keda iboro, konye mam Ŋes ekoto iboro aipuga jo.
Ipedori jo ajenikin ebe ipugat jo ibore nemam jo ipedoritor ajalakin ŋes. Mam ekoto ojai idiobore aijarana yen mam jo ipedori aipal kanuka Edeke.
Kiŋit akon akuan: Eoŋo apedori aijar komamei ibore yen arai elimoki Edeke eoŋ aijal ŋes? Ŋesi iŋarakinit eoŋ aijaanakin Edeke, arai ŋesi ejai airiar eoŋ awai kane Ke?
Arai iwanyu jo ebe ageu ibore aipuga jo, koinak jo Edeke agogoŋ keda acoa ajalakin ŋes.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Iromayon 6:16, 1 Yokana 2:15-17
NUEPOSIK BALA ESABU: Iboro luabeit aijaanakin ijo epedorete kapatanu ageun aipuga jo arai mam jo icoit. Ekotor jo Edeke ajaus keda iboro, konye mam Ŋes ekoto iboro aipuga jo. Mam ekoto ojai idiobore aijarana yen mam jo ipedori aipal kanuka Edeke.
AILIP: Lominat Papa, Eyalama kanuka arereŋesio Kon aijaraka. Isisianakini Jo eoŋ aijar ka aitekooro. Eyalama kanuka kanu iinak Jo eoŋ komam epugatai ka kes. Ajai eoŋ kwap naka apedor naka Emoyo Kon, mere ipudesia ka. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
Loading…
Loading…
EEN LES IN HEERSCHAPPIJ: NIET BEHEERST DOOR DINGEN
Apostel Grace Lubega
1 Korinthe 6:12 (HSV): “Alle dingen zijn mij geoorloofd, maar niet alle dingen zijn nuttig. Alle dingen zijn mij geoorloofd, maar ik zal mij niet onder de macht van ook maar iets laten brengen.”
—
Er zijn veel goede dingen in het leven: geld, telefoons, kleding, relaties, hobby’s, huizen en eten. Deze dingen zijn op zichzelf niet slecht. Maar hier is de waarschuwing: zelfs goede dingen kunnen je gaan beheersen.
Toen de apostel Paulus zei: “Ik zal mij door niets laten beheersen”, bedoelde hij dat hij weigerde om iets anders dan God zijn leven te laten beheersen.
Je kunt genieten van sociale media, maar als je geen uur kunt zonder te scrollen, of als het je onzeker of depressief maakt, heeft het macht over je. Je kunt hard werken aan je bedrijf of je baan, maar als een van beide je zo in beslag neemt dat je geen tijd meer hebt voor God, heeft het macht over je.
De dingen die bedoeld waren om je te dienen, kunnen je gemakkelijk gaan beheersen als je niet oppast. God wil dat jij dingen hebt, maar Hij wil niet dat dingen jou hebben.
Je kunt merken dat iets je beheerst wanneer je het niet los kunt laten. Er zou niets in dit leven moeten zijn dat je niet voor God kunt opgeven.
Vraag jezelf af: Kan ik zonder dit ding leven als God me vraagt het los te laten? Helpt het me groeien, of neemt het langzaam de controle over me? Gebruik ik het om God te dienen, of trekt het me juist van Hem weg?
Als je merkt dat iets je begint te beheersen, moge God je dan de kracht en wijsheid geven om het los te laten.
VERDERE STUDIE: Romeinen 6:16, 1 Johannes 2:15-17
HET GOUDKLOMPJE: De dingen die bedoeld zijn om jou te dienen, kunnen je gemakkelijk gaan beheersen als je niet oppast. God wil dat jij dingen hebt, maar Hij wil niet dat dingen jou hebben. Er zou niets in dit leven moeten zijn dat je niet voor God kunt opgeven.
GEBED: Liefdevolle Vader, ik dank U voor Uw zegeningen in mijn leven. U leert me te leven met zelfbeheersing. Ik geniet van wat U me hebt gegeven zonder erdoor beheerst te worden. Ik sta onder de kracht van Uw Geest, niet van mijn verlangens. In Jezus’ naam, Amen.
EINE LEKTION IN SELBSTBEHERRSCHUNG: SICH NICHT VON DINGEN KONTROLLIEREN LASSEN
Apostel Grace Lubega
1. Korinther 6,12 (LUT):„Alles ist mir erlaubt, aber nicht alles dient zum Guten. Alles ist mir erlaubt, aber nichts soll Macht haben über mich.“
—
Es gibt viele gute Dinge im Leben – Geld, Handys, Kleidung, Beziehungen, Hobbys, das Eigenheim und gutes Essen. Diese Dinge sind an sich nicht schlecht. Aber hier ist die Warnung: Selbst gute Dinge haben das Potenzial, dich zu kontrollieren.
Als der Apostel Paulus sagte: „Nichts soll Macht über mich haben“, meinte er damit, dass er sich dagegen wehrt, dass irgendetwas anderes als Gott die Kontrolle über sein Leben übernimmt.
Du kannst zwar die sozialen Netzwerke genießen, aber wenn du keine Stunde ohne Scrollen auskommst oder wenn sie dir Angst einjagen oder dich deprimieren, haben sie Macht über dich. Du kannst in deinem Unternehmen oder deinem Job hart arbeiten, aber wenn dich beides so sehr in Anspruch nimmt, dass du keine Zeit mehr für Gott hast, haben sie Macht über dich.
Wenn du nicht aufpasst, können die Dinge, die dir eigentlich dienen sollten, schnell anfangen, dich zu kontrollieren. Gott will, dass du diese Dinge benutzt, aber er will nicht, dass die Dinge dich benutzen.
Du weißt, dass etwas die Kontrolle über dich hat, wenn du nicht in der Lage bist, davon loszukommen. Es sollte in diesem Leben nichts geben, was du nicht für Gott aufgeben kannst.
Frag dich selbst: Kann ich ohne eine bestimmte Sache leben, wenn Gott mich bittet, sie aufzugeben? Hilft es mir, geistig zu wachsen, oder übernimmt sie langsam die Kontrolle über mich? Nutze ich sie, um Gott zu dienen, oder lockt sie mich von Ihm weg?
Wenn du bemerkst, dass etwas anfängt, dich zu kontrollieren, dann möge Gott dir die Kraft und Weisheit geben, es loszulassen.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Römer 6,16; 1. Johannes 2,15-17
FAZIT: Die Dinge, die dir eigentlich dienen sollten, können schnell anfangen, dich zu kontrollieren, wenn du nicht aufpasst. Gott will, dass du diese Dinge benutzt, aber er will nicht, dass die Dinge dich beherrschen. Es sollte in diesem Leben nichts geben, was du nicht für Gott aufgeben kannst.
GEBET: Lieber Vater, ich danke dir für Deine Segnungen in meinem Leben. Du lehrst mich, mit Selbstbeherrschung durchs Leben zu gehen. Ich genieße, was Du mir gegeben hast, ohne mich davon kontrollieren zu lassen. Ich stehe unter der Macht Deines Geistes, nicht unter der Macht meiner Begierden. In Jesu Namen, Amen.
