Apostle Grace Lubega
Proverbs 9:1(KJV): Wisdom hath builded her house, she hath hewn out her seven pillars:
Wisdom has pillars. These pillars are revealed to us in the New Testament scriptures as the facets of the wisdom from above.
In James 3:17, the Bible says “But the wisdom that is from above is first pure, then peaceable, gentle, and easy to be intreated, full of mercy and good fruits, without partiality, and without hypocrisy.”
The primary pillar of wisdom is purity of spirit. This purity is the lenses through which we see God.
This means that how you see God defines how strong you are in wisdom.
For example, the Pharisees and the religious men of Jesus’ day saw God through the wrong lens. They saw a God who was far from men and who could never humble Himself out of love for humanity. When God walked in the flesh and lived among them, they ridiculed, despised and killed Him(John 1:14).
Of these men, Paul says, “we speak the wisdom of God in a mystery, even the hidden wisdom, which God ordained before the world unto our glory: Which none of the princes of this world knew: for had they known it, they would not have crucified the Lord of glory( 1 Corinthians 2:7-8). It was humility for God to become flesh but because these men lacked purity of spirit, they could never understand the humility of wisdom.
Learn from the wisdom of the Magi. When they brought gifts to the child Jesus, they did not see a child. They saw God in flesh and they worshipped Him(Matthew 2:11).
How do you see God? If you never understand the God whose wisdom is expressed in humility, you will miss out on His instructions because you expect Him to only express Himself through splendour and spectacular displays of power.
FURTHER STUDY: James 3:17, 1 Corinthians 2:7-8
GOLDEN NUGGET: The primary pillar of wisdom is purity of spirit. This purity is the lenses through which we see God.
PRAYER: Father, I thank You for this Word. I embrace its truth and walk in its understanding. Thank You for purity of vision. I see as I must see because I behold spiritual realities through Your eyes, the eyes of Your Word. In Jesus’ name, Amen.
OBULONGOOFU OBW’OMWOYO, EMPAGI Y’AMAGEZI I
Omutume Grace Lubega
Engero 9:1 (KJV) : Amagezi gazimbye ennyumba yaago, Gatemye empagi zaago musanvu:
Amagezi galina empagi. Empagi zino zitubikkuliddwa mu byawandiikibwa eby’endagaano empya ng’ebiwayi ebyenjawulo ebyolesa amagezi agava waggulu.
Mu Yakobo 3:17, Baibuli egamba “Naye amagezi agava waggulu okusooka malongoofu, nate ga mirembe, mawombeefu, mawulize, agajjudde okusaasira n’ebibala ebirungi, agatalina kwawula, agatalina bunnanfuusi.”
Empagi esookera ddala ey’amagezi ye y’obulongoofu obw’omwoyo. Obulongoofu buno ye ndabirwamu mwetulabira Katonda.
Kino kitegeeza nti engeri gy’olaba Katonda ennyonnyola amaanyi g’okunywezebwa kwo mu magezi.
Eky’okulabirako, Abafalisaayo ne bannaddiini abaaliwo mu biro bya Yesu baalaba Katonda okuyita mu ndabirwamu etaali ntuufu.
Baalaba Katonda eyali ewala n’abantu era eyali tasobola kwetowaza olw’okwagala kwe eri abantu.
Katonda bwe yatambulira mu mubiri era n’abeera wamu nabo, baamusekerera, baamunyooma, era ne bamutta( Yokaana 1:14).
Eri abantu bano, Paulo agamba, “naye twogera amagezi ga Katonda mu kyama, gali agakisibwa, Katonda ge yalagira edda ensi nga tezinnabaawo olw’ekitiibwa kyaffe: abakulu bonna ab’omu mirembe gino ge batategeeranga n’omu: kuba singa baagategeera, tebandikomeredde Mukama wa kitiibwa:(1Abakkolinso2:7-8). Bwali buwombeefu Katonda okwambala omubiri naye olw’okubanga abantu bano tebaalina bulongoofu obw’omwoyo, baali tebayinza kutegeera buwombeefu bw’amagezi.
Yigira ku magezi ag’abasajja abagezigezi abaava ebuvanjuba. Bwe baaleeta ebirabo eri omwana Yesu, tebaalaba mwana. Baalaba Katonda mu mubiri era ne bamusinza(Mataayo 2:11)
Katonda omulaba otya? Bw’otategeera Katonda oyo, ow’amagezi agayolesebwa mu buwombeefu, ojja kusubwa ebiragiro bye kubanga ggwe omusuubira kweyoleseza mu kitiibwa n’ebyewuunyo eby’amaanyi byokka.
YONGERA OSOME: Yakobo 3:17, 1Abakkolinso 2:7-8
AKASUMBI KA ZAABU: Empagi esookera ddala ey’amagezi ye y’obulongoofu obw’omwoyo. Obulongoofu buno ye ndabirwamu mwetulabira Katonda.
ESSAALA: Kitange, nkwebaza ku lw’Ekigambo kino. Ntwala amazima gaakyo era ntambulira mu ntegeera yaakyo. Nkwebaza ku lw’okulaba kuno okulongoofu. Ndaba nga bwe ngwanidde okulaba kubanga ndaba ebintu eby’omwoyo ebituukiridde nga mpita mu maaso go, amaaso ag’Ekigambo kyo. Mu linnya erya Yesu, Amiina
OMWOYO OSHEMEIRE, ENYOMYO Y’OBWENGYE I
Entumwa Grace Lubega
Enfumu 9:1: Bwengye ayombekire enju ye, Yaabyara enyomyo ze mushanju.
Obwengye bwaine enyomyo. Ezi enyomyo nizitushuuruurirwa omundagaano ensya y’ebyahandikirwe nk’amataagi g’obwengye oburikuruga omu Iguru.
Omu Yakobo 3:17, Baiburi negira eti, “Kwonka obwengye oburikuruga omu Iguru, okubanza buba obushemeire, kandi obw’obusingye, obw’okutwaza gye, obwikiriza okuteisibwa, obwijwire embabazi n’ebyana ebirungi, obutarimu kugambira habiri n’obu bwakuba obugobya.”
Enyomyo y’obwengye ey’okubanza n’omwoyo oshemeire. Okushemera oku nibyo bitangaazo ebi turikureeberamu Ruhanga.
Eki nikimanyisa ngu oku orikureeba Ruhanga nikwooreka oku ohami omu bwengye.
Eky’okureeberaho, Abafarisaayo n’abanyadiini b’obunaku bwa Yesu bakareebera Ruhanga omu kitangaazo ekitari kyo. Bakareeba Ruhanga owabaire ari hare n’abantu atarikubaasa kwecureeza omuri rukundo ahabw’abantu. Ruhanga ku yatamburiire omu mubiri akatuura n’abantu, baamujuma, baamugaya kandi baamwiita ( Yohaana 1:14)
Ah’abantu aba, Paulo nagira ati, “Itwe tugamba obwengye bwa Ruhanga, obwasherekirwe omu naama ei Ruhanga yaataireho ensi zoona zitakahangirwe, okutuhaisa ekitiinisa. Tihariho n’omwe omu bategyeki b’ensi egi owaabumanyire; ahakuba, kuri baabumanyire, tibaakubambire Mukama ow’ekitiinisa;” (1 Abakorinso 2:7-8). Bukaba buri obucureezi Ruhanga kuba omuntu kwonka kugira ngu ab’abantu bakaba bataine emitima eshemeire, bakaba batarikubaasa kwetegyereza obucureezi bw’obwengye.
Yegyera aha bwengye bw’abanyabwengye. Kubaareetsire ebiconco ow’omwereere Yesu, tibarareebire omwereere. Bakareeba Ruhanga omu mubiri baamuramya (Matayo 2:11)
Noreeba ota Ruhanga? Waba oteetegyereize Ruhanga orikworekyera obwengye bwe omu bucureezi, nobaasa kuremwa kumuhurira ahabw’okuba n’oteekateeka ngu nayeyorekyera omu bintu by’omutaano n’ebyokutangaaza ebi kworeka amaani.
SHOMA NEEBI: Yakobo 3:17, 1 Abakorinso 2:7-8
EZAABU: Enyomyo y’obwengye ey’okubanza n’omwoyo oshemeire. Okushemera oku nibyo bitangaazo ebi turikureeberamu Ruhanga.
OKUSHABA: Taata, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Ninyikiriza amazima gaakyo kandi ntamburira omu kwetegyereza kwakyo. Ninkusiima ahabw’okworekwa okushemeire. Nindeeba nk’oku nshemereire ahabw’okuba nindeebera amazima g’Omwoyo omu maisho gaawe, amaisho g’ekigambo kyaawe. Omu eiziina erya Yesu, Amiina.
LENG ME CWINY, WIR ME RYEKO I
Lakwena Grace Lubega
Carolok 9:1(KJV): Ryeko otyeko gero ode, ocibo iye wir ma romo abiro.
ryeko tye ki wir. Wir magi ki nyutu botwa i cik ma nyen calo dul ryeko ma malo.
I Yakobo 3:17, Baibul waco ni, ento ryeko mu a ki malo mukwongo obedo leng dok bedo me kuc, me mwolo, gamo tam ducu mabeco, opong ki kica, ki nyako nyig maber, ngat ma tye kwede pe poko kin dano, bedo kit matir.
Wir mukwongo me ryeko obedo leng cwiny. Kit leng cwiny man en aye obedo wang ma waneno kwede ki Lubanga.
Man tyen loke gonye ni kit macalo i neno kwede Lubanga nyutu kit ma itek kwede i ryeko.
Me lanyut, luparicayo ki lupwonye dini i kare pa Yecu’ gu neno Lubanga ki wang ma pe atir. Gu neno Lubanga ma tye bor ki dano dok ma pe twero mwole pi mar matye kwede pi dano. ikare ma Lubanga obino i kom dok o kwo i kin gi, gu nyware, gu caye ka gu neko en woko ( Jon1:14).
Ma dok i kom jo magi, Paulo owaco ni, wa tito ryeko pa Lubanga calo gin me mung, kadi ryeko mukane, ma Lubanga oyero ma peya lobo ki cweyo pi deyo ma mewa: Ma pe tye laloc mo me lobo man ma oniang iye; ka nongo gu niang, kono onongo pe gu guro rwot won deyo, i kom yatariya. Obedo mwolo wek Lubanga obin i kom ento pien Jo magi gi pe ki kit matir, pe gi twero niang mwolo me ryeko.
Pwonye ki iKom ryeko pa luryeko. I kare ma gu kelo mot bot latin Yecu, pe gu neno latin. Gu neno Lubanga i kom ka gu woro En.(matayo 2:11).
In i neno Lubanga ningning? Ka pe iniang ikom Lubanga ma ryeko ne ki neno i mwolo, Cik ma Mere bi Kati woko pien i tamo ni En omyero onyute ki deyo dok nyutu teko ne ma nen lidang.
KWAN MUKENE: Yakobo 3:17, jo Korint 2:7-8
LWOD MADIT: Wir mukwongo me ryeko obedo leng cwiny. Kit matir ma en aye obedo wang ma waneno kede ki Lubanga.
LEGA: Wora, Apwoyo In pi lok Meri, agwako ada man kun a woto i niang meno.Apwoyo In pi neno maleng. Aneno kit macalo omyero anen kwede pien aneno jami me ada me cwiny ki wang ma Meri, Wang me Lok ma Meri. Inying Yecu’ Amen.
Apostle Grace Lubega
Imigani 9:1 Bwenge yubatse inzu ye, Yabaje inkingi zayo ndwi.
Ubwenge bufite inkingi. Izi nkingi zaduhishuriwe mu byanditswe biri mu isezerano rishya ko bugizwe n’ubwenge buva mu ijuru.
Muri Yakobo 3:17, bibiliya iravuga ngo “Ariko ubwenge buva mu ijuru, irya mbere buraboneye kandi ni ubw’amahoro, n’ubw’ineza, bwemera kugirwa inama, bwuzuye imbabazi n’imbuto nziza, butarobanura ku butoni kandi butagira uburyarya.”
Inkingi y’ibanze y’ubwenge ni ukubonera k’umwuka. Uku kubonera niko tuboneramo Imana.
Ibi bivuze ko uko ubona Imana bigena uko ukomeye mu bwenge.
Urugero, abafarisayo n’abanyedini bo mu gihe cya Yesu babonaga Imana mu buryo butari bwo. Babonaga Imana iri kure y’abantu itanashobora guca bugufi ku bw’urukundo ikunda abantu. Igihe Imana yagendeye mu mubiri igatura mu bantu, barayisetse, barayisuzugura ndetse baranayica(Yohana 1:14).
Kuri bene aba, Pawulo aravuga ngo, “Ahubwo tuvuga ubwenge bw’ubwiru bw’Imana ari bwo bwenge bwahishwe, Imana yaringanije ibihe byose bitarabaho ngo buduheshe icyubahiro. Mu batware b’iki gihe nta wabumenye, kuko iyo babumenya ntibaba barabambye Umwami w’icyubahiro. (1 Abakorinto 2:7-8). Byari uguca bugufi kugirango Imana ibe umuntu ariko kuko aba bantu batari bafite kubonera k’umwuka, ntibari gusobanukirwa guca bugufi k’ubwenge.
Igira ku bwenge bwa Magi. Igihe bazaniraga impano umwana Yesu, ntibabonaga umwana. Babonye Imana mu mubiri barayiramya(Matayo 2:11).
Ubona Imana ute?Nudasobanukirwa Imana ifite ubwenge bubonekera mu guca bugufi, ntuzumva amahame yayo kuko uzaba ushaka ko yigaragariza mu byiza n’ibikomeye mu mbaraga.
IBINDI BYANDITSWE: Yakobo 3:17,1 Abakorinto 2:7-8
ICYO WAKURAMO: Inkingi y’ibanze y’ubwenge ni ukubonera k’umwuka. Uku kubonera niko tuboneramo Imana.
ISENGESHO: Data, ngushimiye iri jambo. Nakiriye ukuri kwaryo kandi ngendera mu kurisobanukirwa. Urakoze kubwo kubonera kw’iyerekwa. Mbona uko ngomba kubona kuko mbona ibiri mu mwuka mu maso yawe, amaso y’ijambo. Mu izina rya Yesu, Amen.