Apostle Grace Lubega
Galatians 5:6 (NKJV): “For in Christ Jesus neither circumcision nor uncircumcision avails anything, but faith working through love.”
—
Faith does not operate in isolation. In Christ, faith finds its full expression through love. Scripture is clear: what gives faith its effectiveness is love. Without love, faith may exist, but its demonstration may be outside divine order.
Love is supreme because God Himself is love (1 John 4:8). It is the atmosphere in which faith is preserved, guided, and perfected. You cannot express faith beyond your revelation of love, and whenever a believer steps out of love in the exercise of faith, they forfeit the wisdom that should accompany that expression of faith.
Love is God’s way of guarding the integrity of faith. The wisdom that flows from love teaches you responsibility in how you express what you believe. This is why Scripture says, “Do you have faith? Have it to yourself before God” (Romans 14:22). There are dimensions of faith that are for your personal growth and walk with God, not for public display.
What may be permissible by faith for you may not yet be profitable for another. Love gives you the discernment to know when the demonstration of your liberty could stumble, confuse, or weaken a believer who is still growing. Therefore, love teaches restraint in how we demonstrate our faith.
Your faith may grant you access to certain realms, but love teaches you when to speak, when to remain silent, when to demonstrate, and when to keep certain victories between you and God.
As you grow in love, you grow in wisdom. And as wisdom governs your faith, your life increasingly reflects Christ. This is the maturity of faith—faith that works through love.
FURTHER STUDY: Romans 14:3–5; Philippians 1:9–10
GOLDEN NUGGET: You cannot express faith beyond your revelation of love, and whenever a believer steps out of love in the exercise of faith, they forfeit the wisdom that should accompany that expression of faith.
PRAYER: Loving Father, thank You for this understanding. I have the wisdom to walk in faith that edifies. Love governs all my actions. By Your grace, I steward my liberty with maturity and compassion. My faith always works through love. My life reflects the heart of Christ. In Jesus’ name, Amen.
OKUKKIRIZA KUKOLA OKUYITA MU KWAGALA
Omutume Grace Lubega
Abaggalatiya 5:6 (NKJV): “Kubanga mu Kristo Yesu okukomolebwa newakubadde obutakomole tebirina mugaso, wabula okukkiriza okukola olw’okwagala.”
—
Okukkiriza tekukolera mu kweyawula. Mu Kristo, okukkiriza kweyolekera mu bujjuvu okuyita mu kwagala. Ebyawandiikibwa byeyoleka bulungi: ekiwa okukkiriza obusobozi okukola obulungi kwe kwagala. Awatali kwagala, okukkiriza kuyinza okubaawo, naye okwolesebwa kwakwo kuyinza okuba ebweru w’ensengeka ya Katonda.
Okwagala kusukkulumye kubanga Katonda yennyini kwe kwagala (1 Yokaana 4:8). Y’embeera okukkiriza mwe kukuumibwa, mwe kuluŋŋamizibwa, n’okutuukirizibwa. Tosobola kwolesa kukkiriza okusukka okubikkulirwa kwo okw’okwagala, era buli mukkiriza lw’ava mu kwagala mu kukozesa okukkiriza, afiirwa amagezi agalina okuwerekera okwolesebwa okwo okw’okukkiriza.
Okwagala y’engeri Katonda gy’akuumamu obugolokofu bw’okukkiriza. Amagezi agakulukuta okuva mu kwagala gakuyigiriza obuvunaanyizibwa mu ngeri gy’oyogeramu by’okkiririzaamu. Eno y’ensonga lwaki Ebyawandiikibwa bigamba nti, “Olina okukkiriza? Okulina mu maaso ga Katonda” (Abaruumi 14:22). Waliwo ebipimo by’okukkiriza nga bisinziira ku kukula kwo okwa ssekkinoomu n’okutambula kwo ne Katonda, n’olwekyo nga si bya kwolesebwa mu lujjudde.
Ekyo ekiyinza okukkirizibwa olw’okukkiriza gy’oli kiyinza obutaba kya mugaso eri omulala. Okwagala kukuwa okutegeera okumanya ddi okwolesebwa kw’eddembe lyo lwe kuyinza okwesittaza, okutabula oba okunafuya omukkiriza akyakula. N’olwekyo, okwagala kuyigiriza okwefuga mu ngeri gye twolekamu okukkiriza kwaffe.
Okukkiriza kwo kuyinza okukusobozesa okutuuka mu bifo ebimu, naye okwagala kukuyigiriza ddi lw’olina okwogera, ddi lw’olina okusirika, ddi lw’olina okwolesa, ne ddi lw’olina okukuuma obuwanguzi obumu wakati wo ne Katonda.
Bw’ogenda weeyongera okukula mu kwagala, okula ne mu magezi. Era amagezi bwe gafuga okukkiriza kwo, obulamu bwo bweyongera okwoleka Kristo. Kuno kwe kukula kw’okukkiriza —okukkiriza okukola okuyita mu kwagala.
YONGERA OSOME: Abaruumi 14:3–5, Abafiripi 1:9–10
AKASUMBI KA ZAABU: Tosobola kwolesa kukkiriza okusukka okubikkulirwa kwo okw’okwagala, era buli mukkiriza lw’ava mu kwagala mu kukozesa okukkiriza, afiirwa amagezi agalina okuwerekera okwolesebwa okwo okw’okukkiriza.
ESSAALA: Kitange Omwagazi, weebale olw’okutegeera kuno. Nnina amagezi okutambulira mu kukkiriza okuzimba. Okwagala kwe kufuga ebikolwa byange byonna. Olw’ekisa Kyo, nfuga eddembe lyange n’obukulu n’okusaasira. Okukkiriza kwange bulijjo kukola okuyita mu kwagala. Obulamu bwange bwoleka omutima gwa Kristo. Mu Linnya lya Yesu, Amiina.
OKWIKIRIZA NIKUKORA AHABW’OKUKUNDA
Entumwa Grace Lubega
Abagalatia 5:6: Mumanye ngu omuri Kristo Yesu okusharwa tikwine mugasho, n’obu kwakuba okutasharwa; ekiine omugasho buzima n’okwikiriza okurikukoresibwa okukunda.
—
Okwikiriza tikurikukora kwonka. Omuri Kristo, okwikiriza nikweyoreka munonga omu kukunda. Ekyahandiikirwe nikishoborora gye: ekirikuretera okwikiriza kukora n’okukunda. Ahatari kukunda, okwikiriza nikubaasa kubaho kwonka okukora kwakwo nikuba kuri aheeru y’obuteeka bwa Ruhanga.
Okukunda nikukuru munonga ahabw’okuba Ruhanga we wenka ni Rukundo (1 Yohaana 4:8). N’omwanya ahu okwikiriza kurikukuumwa, kukahaburwa kandi kukahikirizibwa.
Torikubaasa kworeka okwikiriza okurikurenga okushuuruurirwa kw’okukunda, kandi omwikiriza ku arikugyendera aheeru y’okukunda omu kworeka okwikiriza, nafeerwa obwengye obushemereirew kukurata okworeka kw’okwikiriza kwawe.
Okukunda n’omuringo ogu Ruhanga arikukuumiramu eibanga ry’okwikiriza. Obwengye oburikuruga omu kukunda nibukwegyesa obuvunanizibwa bw’oku orikworeka eki orikwikiriza. Egi niyonshonga ahabw’enki ekyahandiikirwe nikitugira kiti, “Oine okwikiriza? Okugire omumutima gwawe omumaisho ga Ruhanga” (Abarooma 14:22). Hariho emitendera omu kwikiriza ey’okukura kwawe hamwe n’okugyenda na Ruhanga, etari ey’okworeka buri omwe.
Ekirikwikirizibwa ahabw’okwikiriza ahari iwe nikibaasa kuba kitarikugasha ondijo. Okukunda nikukuha okutaanisa okumanya obu okwikiriza kwawe kwakubaasa kuteeza ondijo entsibo, kumubuzabuza narishi kukamara amaani omwikiriza okiriyo nakura. N’ahabw’ekyo okukunda nikwegyesa okwerinda omu kuturikworekamu okwikiriza kwaitu.
Okwikiriza kwawe nikubaasa kukutasya omunsi ezimwe kwonka okukunda nikukwegyesa obu oshemereire kugamba, obu oshemereire kuhunama, obu oshemereire kworeka n’obu oshemereire kwetsigariza obusinguzi bwawe ahagati yawe na Ruhanga.
Ku orikuba nokura omu kukunda, nokura n’omu bwengye. Kandi obwengye bwaba nibutegyeka okwikiriza kwaawe, amagara gaawe nigeyongyera okworeka Kristo. Obu nibwo bukuru bw’okwikiriza.
SHOMA N’EBI: Abarooma 14:3-5, Abafilipi 1:9-10.
EBIKURU MUNONGA: Torikubaasa kworeka okwikiriza okurikurenga okushuuruurirwa kw’okukunda, kandi omwikiriza ku arikugyendera aheeru y’okukunda omu kworeka okwikiriza, nafeerwa obwengye obushemereirew kukurata okworeka kw’okwikiriza kwawe.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkwebaza ahabw’enyetegyereza egi. Nyine obwengye bw’okugyendera omu kwikiriza okurikwombeka. Okukunda nikutegyeka ebindikukora byona. Ahabw’embabazi zawe, nindinda obugabe bwangye n’obukuru hamwe n’embabazi. Okwikiriza kwangye obutoosha nikukorera omu kukunda. Amagara gangye nigoreka omutima gwa Kristo. Omu iziina rya Yesu, Amiina.
OKUIKIRIZA OKUKORA KURABA OMU KUGONZA
Omukwenda Grace Lubega
Abagalatiya 5:6 (NKJV): “Habwokuba omu Kristo Yesu okusarwa oba obutasarwa tikunyina mugaso, baitu okuikiriza okukora kuraba omu kugonza.”
—
Okuikiriza tikukora kwonka. Omu Kristo, Okuikiriza kwolekebwa omubwijwire kuraba omu kugonza. Ekyahandikirwe nikihwezeka: Ekihereza Okuikiriza okukora kuli kugonza. Hataroho kugonza, okuikiriza nikusobora kubaho, baitu okukora kwakwo nikusobora kuba aheeru y’okutekaniza kwa Ruhanga.
Okugonza nukwo kukirayo habwokuba Ruhanga We wenyini ali Kugonza (1 Yohaana 4:8). Kiri nikyo ekicweka hali okuikiriza kulindirwa, kuhabulirwa, kandi kuhikirizibwa. Iwe tosobora kwoleka kuikiriza kuhingura hakusukuurwa kwawe hali okugonza, kandi buli omuikiriza obwaruga omu kugonza obwo nakozesa okuikiriza, alekaho amagezi agasemeera kuhondera okwolekwa kw’okuikiriza.
Okugonza guli mulingo gwa Ruhanga kulinda obwesimbu bw’okuikiriza. Amagezi agaruga omu kugonza gakusomesa obujunanizibwa omu mulingoki oyoleka eky’okuikiriza. Enu eri nsonga habwaki ekyahandikirwe kigamba, “iwe onyina okuikiriza? Banakwo omu maiso ga Ruhanga” (Abarooma 14:22). Harumu ebiikaro eby’okuikiriza ebinyakuli byawe nk’omuntu habw’okukura kandi nokurubata na Ruhanga, hatali habwokwoleka abantu.
Ekikusobora kuba nikiikirizibwa kuraba omu kuikiriza habwawe kisobora kuba kitakabaire kuba ky’omugaso habw’omuntu ondi. Okugonza kukuhereza okwahukaniza kumanya dihi okwoleka kwobugabe bwawe hali kukusobolera kwesitaza, kutabura, oba kumaramu amaani omuikiriza akyakura. Habwekyo, okugonza kusomesa okwekugira omu mulingo twoleka okuikiriza kwaitu.
Okuikiriza kwawe nikusobora kukuhereza obusobozi kutaaha omubiikaro ebimu, baitu okugonza nikukusomesa dihi obwosemeera kubaza, dihi obwosemeera kusigara oculeire, dihi obworayoleka, kandi dihi obwonyina kulinda obusinguzi obumu hagati yaawe na Ruhanga.
Obwo nokura omukugonza, okura omu magezi. Kandi obwo amagezi nigalinda okuikiriza kwawe, obwomeezi bwawe bugenda omaiso nibweyongera kwoleka Kristo. Bunu nubwo obukuru bw’okuikiriza—okuikiriza okukora kuraba omukugonza.
GALIHYA N’OSOMA: Abarooma 14:3–5; Abafiripi 1:9–10
EBIKURU MUBYOONA: Iwe tosobora kwoleka kuikiriza kuhingura hakusukuurwa kwawe hali okugonza, kandi buli omuikiriza obwaruga omu kugonza obwo nakozesa okuikiriza, alekaho amagezi agasemeera kuhondera okwolekwa kw’okuikiriza.
ESAARA: Taata arukugonza, webale habwokwetegereza kunu. Nyowe nyina amagezi kurubatira omu kuikiriza okwombeka. Okugonza kulinda ebikorwa byange byoona. Kuraba omumbabazi Zaawe, ndinda obugabe bwange nobukuru kandi nembabazi. Okuikiriza kwange butoosa kukora kuraba omu kugonza. Obwomeezi bwange bwoleka omutima gwa Kristo. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
NIYE MA TICCE AYE MAR
Lakwena Grace Lubega
Jo Galatia 5:6(KJV): “Pien i Kricito lirre nyo bedo ma pe giliro ducu konygi pe; niye keken aye konyo, ma ticce aye mar.”
—
Niye pe tiyo kene. I Kricito, niye nyute niwok ki mar. Ginacoya tye maleng: gin ma miyo niye tiyo maber en aye mar. Labongo mar, niye twero bedo tye, ento nyute ne twero bedo ma pat ki yoo pa Lubanga.
Mar piretek pien Lubanga Kikome obedo mar (1 Jon 4:8). En aye yamo ma niye ki gwoko iye, ki telo iye, dok tiyo maber. Pe itwero nyutu niye ni ma kato ngeci ikom mar, dok kare ducu ma laye pe onyutu mar i tic ki niye, gin rwenyo woko ryeko ma omyero owot kacel ki nyutu niye nu.
Mar obedo yo ma Lubanga gwoko kwede ada pa niye. Ryeko ma a ki i mar pwonyi kit me nyutu kwede ngo ma iye ikome. Man aye gin mumiyo ginacoya waco ni, “In mono itye ki niye? bed kwede piri keni i nyim Lubanga” (Jo Roma 14:22). Tye kabedo mogo me niye ma tye pi dongo ni keni dok iwot ki Lubanga, pe me anyuta bot lwak.
Gin ma niye ni twero yee pe twero bedo ki kony bot ngat mukene. Mar mini ryeko me ngeyo awene ma nyutu twero weko dano potopiny, nyweno wic, onyo dwoko piny kero pa ngat ma ye ikom Kristo ma pud tye ka dongo. Pi meno, mar pwonyo kit me jukke i kit ma wanyuto kwede niyewa.
Niye ni twero mini twero me donyo i kabedo mogo, ento mar pwonyi kare me lok, kare me bedo mot, kare me nyutu, dok kare me gwoko loc mogo i kin in ki Lubanga ni.
Makun nongo idongo i mar, idongo i ryeko. Dok kit ma ryeko tye ka doro kwede niyeni, kwo ni mede ki nyutu Kricito. Man aye tegi me niye—niye ma tiyo niwok ki mar.
KWAN MUKENE: Jo Roma 14:3-5; Jo Pilipi 1:9-10.
LWOD MADIT: Pe itwero nyutu niye ni ma kato ngeci ikom mar, dok kare ducu ma laye pe onyutu mar i tic ki niye, gin rwenyo woko ryeko ma omyero owot kacel ki nyutu niye nu.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi niang man. Atye ki ryeko me wot i niye ma dongo dano. Mar aye doro jami ducu ma atimo. Ki kica ni, agwoko twero na ki tegi dok kica. Niyena kare ducu tiyo niwok ki mar. Kwona nyutu cwiny Kricito. I nying Yecu, Amen.
IYEE TICCERE YA I MAR
Akwena Grace Lubega
Jo Galatia 5:6 (Lango): Pien i Kricito, bedo ame olirre onyo a mom olirre pe konyo ginnoro; iyee keken en ame konyo, kun ticcere ya i mar.
—
Iyee mom tio apire kene. Iyi Kricito, iyee nen kannaler kun ya i mar. Tyeny jiri nyuto kannaler: gin ame mio iyee tio aber odoco obedo mar. Aboŋo mar, iyee twero bedo ame tye, cite nyutte mere twero bedo ooko me kite ame Obaŋa tio kede.
Mar dit kato ginnoro luŋ pien Obaŋa ikome en mar (1 Lakana 4:8). Obedo kan ame iyee gwokkere iye, tele, eka te bedo aber odoco. Yin mom itwero nyuto mar akato niaŋi ikom mar, daŋ ka ikare moro keken ŋat ame oyee oya oko i mar i ticcere me iyee, gin weko ryeko ame myero wot karacel kede anyut me iyee.
Mar obedo yore ame Obaŋa gwoko kede ler cuny me iyee. Ryeko ame ya ikom mar pwonyi kede tic i kite ame yin myero inyut kede ŋo ame yin iyee iye. Man en tyen kop omio tyeny jiri kobo ni, “Iyee ame itye kede, bed kede keni i nyim Obaŋa” (Jo Roma 14:22 ). Tye rwom me iyee ame obedo me tego ni kede wotti karacel kede Obaŋa, mom me anyutta kannaler.
Gin ame iyee twero ye ni yin i tim konyere mom twero bedo atye baŋ ŋat okene. Mar mi iniaŋ apokapoka me ŋeyo ka anyut me kucci twero mio ŋat okene caa gatte, kelo rucurucu, onyo miyo ŋat okene ame pwod tye atego iyi iyee bedo agoro. Aman doŋ, mar pwonyo wa keto ageŋ ikom kite ame wan nyuto kede iyee wa kannaler.
Iyee ni twero yabbi dogola i kabedo mogo, cite mar pwonyi kede kare ame yin myero i lok kede, kare ame yin nwoŋo myero iliŋ mot, kare ame yin nwoŋo myero inyut kannaler, kede ikare ame yin myero i gwok locci okene i akina yin karacel kede Obaŋa.
Ka yin doŋ imede i tego i mar, yin i tego i ryeko. Daŋ ka ryeko mede i telo iyee ni, kwo ni amedde inyuto Kricito kannaler. Man en tego iyi iyee— iyee ame ticcere nwoŋere i mar.
MEDE IKWANO: Jo Roma 14:3-5; Jo Pilipi 1:9-10.
APIRE TEK: Yin mom itwero nyuto mar akato niaŋi ikom mar, daŋ ka ikare moro keken ŋat ame oyee oya oko i mar i ticcere me iyee, gin weko ryeko ame myero wot karacel kede anyut me iyee.
KWAC: Papo me mar, apwoyi pi miya niaŋ man. Atye karacel i ryeko me wot iyi iyee ame kelo pwony. Mar bedo kede tela ikom ginnoro luŋ ame atimo. Pi winyo Ni, atio kede kuc ame imia i ryeko karacel kede mar. Iyee na ticcere nwoŋere iyi mar ikare luŋ. Kwo na nyuto cuny Kricito. Inyiŋ Yecu, Amen.
Loading…
Loading…
IMANI HUFANYA KAZI KWA UPENDO
Mtume Grace Lubega
Wagalatia 5:6 (NKJV): “Maana katika Kristo Yesu kutahiriwa wala kutokutahiriwa hakufai kitu, bali imani itendayo kazi kwa upendo.”
—
Imani haifanyi kazi peke yake. Ndani ya Kristo, imani hupata udhihirisho wake kamili kupitia upendo. Maandiko yako wazi: kinachoipa imani ufanisi wake ni upendo. Bila upendo, imani inaweza kuwepo, lakini udhihirisho wake unaweza kuwa nje ya utaratibu wa kimungu.
Upendo ni mkuu kwa sababu Mungu Mwenyewe ni pendo (1 Yohana 4:8). Ni mazingira ambayo imani huhifadhiwa, huongozwa, na hukamilishwa. Huwezi kuonesha imani zaidi ya ufunuo wako wa upendo, na wakati wowote mwamini anapofanya tendo la imani nje ya upendo, anapoteza hekima inayopaswa kuambatana na tendo hilo la imani.
Upendo ni njia ya Mungu ya kulinda uadilifu wa imani. Hekima inayotokana na upendo inakufundisha uwajibikaji kwenye jinsi unavyoonesha kile unachokiamini. Hii ndiyo maana Maandiko yanasema, “Je, una imani? Iwe nayo mwenyewe mbele za Mungu” (Warumi 14:22). Kuna viwango vya imani ambavyo ni kwa ajili ya ukuaji wako binafsi na kutembea na Mungu, si kwa ajili ya kuonesha hadharani.
Kile ambacho kinaweza kuruhusiwa kwa imani kwa ajili yako huenda kisifaidishe mwingine. Upendo hukupa utambuzi wa kujua ni wakati gani udhihirisho wa uhuru wako unaweza kumkwaza, kumchanganya, au kumdhoofisha mwamini ambaye bado anakua. Kwa hivyo, upendo hutufundisha kujizuia katika jinsi tunavyodhihirisha imani zetu.
Imani yako inaweza kukupa ufikiaji wa nyanja fulani, lakini upendo unakufundisha wakati wa kuzungumza, wakati wa kukaa kimya, wakati wa kudhihirisha, na wakati wa kutokusema ushindi fulani kati yako na Mungu.
Unapokua katika upendo, unakua katika hekima. Na kadri hekima inavyotawala imani yako, maisha yako yanazidi kumwakisi Kristo. Huu ndio ukomavu wa imani—imani inayofanya kazi kupitia upendo.
MASOMO YA ZIADA: Warumi 14:3–5; Wafilipi 1:9–10
UJUMBE MKUU: Huwezi kuonesha imani zaidi ya ufunuo wako wa upendo, na wakati wowote mwamini anapofanya tendo la imani nje ya upendo, anapoteza hekima inayopaswa kuambatana na tendo hilo la imani.
SALA: Baba mpenzi, asante kwa ufahamu huu. Nina hekima ya kutembea katika imani inayojenga. Upendo hutawala matendo yangu yote. Kwa neema yako, ninasimamia uhuru wangu kwa ukomavu na huruma. Imani yangu hufanya kazi kupitia upendo kila wakati. Maisha yangu yanaakisi moyo wa Kristo. Kwa Jina la Yesu, Amina.
Loading…
Loading…
DER GLAUBE, DER DURCH DIE LIEBE WIRKT
Apostel Grace Lubega
Galater 5,6 (EU): „Denn in Christus Jesus vermag weder die Beschneidung noch die Unbeschnittenheit etwas, sondern der Glaube, der durch die Liebe wirkt.“
—
Der Glaube agiert nicht völlig unabhängig. In Christus findet der Glaube seinen vollen Ausdruck durch die Liebe. Die Heilige Schrift macht das klar und deutlich: Was dem Glauben seine Wirksamkeit verleiht, ist die Liebe. Der Glaube kann ohne Liebe durchaus existieren, aber seine Umsetzung mag außerhalb der göttlichen Ordnung liegen.
Die Liebe steht an erster Stelle, weil Gott Selbst die Liebe ist (1. Johannes 4,8). Es ist die Sphäre, in welcher der Glaube bewahrt, geleitet und perfektioniert wird. Du kannst den Glauben nicht jenseits deiner persönlichen Offenbarung der Liebe zum Ausdruck bringen. Wenn ein Gläubiger bei der Ausübung des Glaubens nicht mehr in der Liebe wandelt, verwirkt er die Weisheit, die diesen Ausdruck des Glaubens ergänzen sollte.
Die Liebe ist Gottes Mittel, um die Integrität des Glaubens zu bewahren. Die Weisheit, die aus der Liebe hervorgeht, lehrt dich, wie du deinen Glauben verantwortungsvoll ausdrückst. Deshalb steht auch in der Bibel: „Du hast Glauben? Habe ihn für dich selbst vor Gott!“ (Römer 14,22 SLT). Es gibt Dimensionen des Glaubens, die wichtig für dein persönliches Wachstum und deinen Wandel mit Gott sind, aber nicht unbedingt für die öffentliche Zurschaustellung.
Was für dich aus dem Glauben heraus akzeptabel sein mag, ist für einen anderen vielleicht noch nicht von Nutzen. Die Liebe gibt dir die Unterscheidungskraft, um zu wissen, wann die Demonstration deiner Freiheit einen Gläubigen, der noch im Wachstum begriffen ist, ins Stolpern bringen, verwirren oder schwächen könnte. Deshalb mahnt die Liebe zur Zurückhaltung, wenn wir unseren Glauben demonstrieren.
Dein Glaube mag dir Zugang zu bestimmten Sphären verschaffen, aber die Liebe lehrt dich, wann du reden und wann du schweigen, wann du etwas zur Schau stellen und wann du bestimmte Siege für dich und Gott behalten solltest.
Wenn du in der Liebe wächst, wächst auch deine Weisheit. Und wenn die Weisheit deinen Glauben bestimmt, spiegelt dein Leben in zunehmendem Maße Christus wider. Das ist die Reife des Glaubens – der Glaube, der durch Liebe wirkt.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Römer 14,3-5; Philipper 1,9-10
FAZIT: Du kannst den Glauben nicht jenseits deiner persönlichen Offenbarung der Liebe zum Ausdruck bringen. Wenn ein Gläubiger bei der Ausübung des Glaubens nicht mehr in der Liebe wandelt, verwirkt er die Weisheit, die diesen Ausdruck des Glaubens ergänzen sollte.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für diese Erkenntnis. Ich besitze die Weisheit, im Glauben zu wandeln, der zur Erbauung dient. Die Liebe bestimmt all mein Handeln. Durch Deine Gnade gehe ich mit meiner Freiheit verantwortungsvoll und barmherzig um. Mein Glaube wirkt immer durch die Liebe und mein Leben spiegelt das Herz von Christus wider. In Jesu Namen, Amen.
