Apostle Grace Lubega
Matthew 12:36–37 (KJV): “But I say unto you, That every idle word that men shall speak, they shall give account thereof in the day of judgment. For by thy words thou shalt be justified, and by thy words thou shalt be condemned.”
—
Jesus taught that every idle word we speak will be accounted for.
What is an idle word? It is anything not spoken in the revelation of God’s Word, or directly contradicts what God has said.
Idle words are dangerous because they carry power. Jesus likens them to a courtroom verdict, they can justify or condemn.
This means that if you say, “I am sick,” it will be so. Why? Because your words establish the terms of your reality.
Proverbs 18:21 declares that life and death are in the power of the tongue. Every time you speak, you are either creating life or inviting death into your situation. The enemy knows this, which is why he seeks to compel you to speak fear, defeat, and doubt, for once such words leave your mouth they begin to shape your world.
Learn to agree with God and what His Word says about you. Speak faith, and let your lips echo His truth in every season. Remember, your mouth is not merely for speaking, it is for establishing the will of God in your life.
FURTHER STUDY: Ephesians 4:29, James 3:5–6, Proverbs 15:2
GOLDEN NUGGET: Idle words are dangerous because they carry power. They are likened to a courtroom verdict; they can justify or condemn.
PRAYER: Father, I thank You for the power You have placed in my words. I refuse to speak idle words that contradict Your truth. I speak truth in faith at all times, whatever the situation. My mouth will always agree with Your Word, and I shall see life in every area of my existence. In Jesus’ name, Amen.
OKWEKUUMA OKUVA ERI EBIGAMBO EBITALIIMU
Omutume Grace Lubega
Matayo 12:36–37 (KJV): Naye mbagamba nti buli kigambo ekitaliimu bantu kye banaayogeranga, bajja kukibalirira ku lunaku olw’omusango. Kubanga olw’ebigambo byo oliweebwa obutuukirivu, n’ebigambo byo olisalirwa omusango.
—
Yesu yayigiriza nti buli kigambo ekitaliimu kye twogera kijja kubalibwa.
Ekigambo ekitaliimu kye ki? Kye kintu kyonna ekitayogerwa mu kubikkulirwa kw’Ekigambo kya Katonda, oba ekikontana butereevu n’ebyo Katonda by’ayogedde.
Ebigambo ebitaliimu bya bulabe kubanga birina amaanyi. Yesu abigeraageranya ku nnamula y’ekkooti, esobola okulaga obutuufu oba okuvumirira.
Kino kitegeeza nti bw’ogamba, “Ndi mulwadde,” kijja kuba bwe kityo. Lwaki? Kubanga ebigambo byo biteekawo ebiragira by’obwannamaddala bwo.
Engero 18:21 erangirira nti obulamu n’okufa biri mu buyinza bw’olulimi. Buli lw’oyogera, obeera otonda obulamu oba oyita okufa mu mbeera gy’olimu. Omulabe kino akimanyi, y’ensonga lwaki anoonya okukuwaliriza okwogera okutya, okuwangulwa, n’okubuusabuusa, kubanga ebigambo ng’ebyo bwe bimala okuva mu kamwa ko bitandika okubumba ensi yo.
Yiga okukkiriziganya ne Katonda n’ekyo Ekigambo Kye kye kyogera ku ggwe. Yogera okukkiriza, era emimwa gyo giwaawaale amazima Ge mu buli biro. Jjukira nti akamwa ko si ka kwogera kwokka, wabula kanyweza okwagala kwa Katonda mu bulamu bwo.
YONGERA OSOME: Abaefeeso 4:29, Yakobo 3:5–6, Engero 15:2
AKASUMBI KA ZAABU: Ebigambo ebitaliimu bya bulabe kubanga birina amaanyi. Bigeraageranyizibwa ku nnamula y’ekkooti, esobola okulaga obutuufu oba okuvumirira.
ESSAALA: Kitange, nkwebaza ku lw’amaanyi g’Otadde mu bigambo byange. Nze ŋŋaana okwogera ebigambo ebitaliimu ebikontana n’amazima Go. Njogera amazima mu kukkiriza ekiseera kyonna, si nsonga mbeera ki. Akamwa kange bulijjo kajja kukkiriziganyanga n’Ekigambo Kyo, era nja kulaba obulamu mu buli kitundu ky’okubeerawo kwange. Mu linnya lya Yesu, Amiina.
YERINDE OKUGAMBA EBIGAMBO BITAINE BURYO
Entumwa Grace Lubega
Matayo 12:36-37: Kandi nimbagambira nti: Ekigambo ekitaine buryo kyona eki abantu barigamba, baryakyetonganira aha kiro ky’okucwa orubanja. Ebigambo byawe ebi ogamba nibyo birikwihisaho orubanja, nari shi nibyo birikusingisa orubanja.
—
Yesu akegyesa ngu buri kigambo ekitaine buryo kyona ekiturigamba turyakyetonganira.
Ekigambo ekitaine buryo nikiiha? Ni buri kigambo ekitagambiirwe omu kushuruurirwa kw’Ekigambo kya Ruhanga narishi ekirikuhakanisa eki Ruhanga yagambire.
Ebigambo bitaine buryo n’ebyakabi ahabw’okuba byine amaani. Yesu akabigyeragyeranisa n’okucwa orubanja, nibibaasa kukusingisa orubanja nari bikusinguze.
Eki nikimanyisa ngu ku orikugira oti ndwaire nikiza kubakwo. Ahabw’enki? Ahabw’okuba ebigambo byawe nibihikiriza eki orikuba noteekateka.
Enfumu 18:21 nikigira kiti, ebiruga omu kanwa k’omuntu nibyo bimuhaazya. Buri bw’orikugamba, noba noha ekintu amagara nari n’okiita. Omuzigu eki nakimanya, enshonga ahabw’enki nakuretera okugamba okutiina, okusingurwa hamwe n’okubangaanisa. Ahabw’okuba ebigambo nk’ebyo byaruga omukanwa kaawe bitandika kuhanga ensi yawe.
Yega okwikirizana na Ruhanga hamwe n’eki Ekigambo kye kirikukugambaho. Gamba okwikiriza kandi reka eminwa yawe egambe amazima gye obutosha. Ijuka ngu akanwa kaawe tik’okugamba bugamba, nakokuhikiriza enteekateeka ya Ruhanga aha magara gaawe.
SHOMA N’EBI: Abaefeso 4:29, Yakobo 3:5-6, Enfumu 15:2
EBIKURU MUNONGA: Ebigambo bitaine buryo n’ebyakabi ahabw’okuba byine amaani. Yesu akabigyeragyeranisa n’okucwa orubanja, nibibaasa kukusingisa orubanja nari bikusinguze.
ESHAARA: Taata, ninkwebaza ahabw’amaani agu otaire omu bigambo byangye. Ninyanga kugamba ebigambo bitaine buryo ebirikuhakanisa amazima gaawe. Ningamba amazima omukwikiriza obutoosha omu burikirikumpikaho kyona. Akanwa kwangye karyaguma nikaikirizana n’Ekigambo kyaawe kandi ndyareeba amagara omu buri kyona ekyangye. Omu iziina rya Yesu, Amina.
WERINDE EBIGAMBO EBITANYINA MAKURU
Omukwenda Grace Lubega
Matayo 12:36–37 (KJV): “Baitu nimbagambira inywe, Ngu buli kigambo kyoona ekitanyina makuru abantu ekibalibaza, nibaija kukiheera embaliira hakiro ky’okucwerwa omusango. Habw’ebigambo byawe noija kuhikirizibwa, kandi habw’ebigambo byawe noija kucwerwa omusango.”
—
Yesu akeegesa ngu buli kigambo ekitanyina makuru ekitubaza nikiija kutubaarwa.
Ekigambo ekitanyina makuru nikyo kiraha? Kiri kintu kyoona ekitabalizibwa omukusukuurwa kw’ekigambo kya Ruhanga, oba omubusimba nikihakanisa ekyo Ruhanga abalize.
Ebigambo ebitanyina makuru biri by’akabi muno habwokuba bihimba amaani. Yesu akabiisaniriza n’encwa yemisango omu kooti, nibisobora kukusinguza oba kukusingisa omusango.
Kinu kikumanyisa ngu kakusangwa ogamba,”nyowe ndi murwaire,” nukwo kiija kuba. Habwaki? Ebigambo byawe biteekaho omulingo ogw’oyomeeramu.
Enfumu 18:21 erangiira, ngu obwomeezi n’okufa biri omu maani g’orulimi. Buli bwire bwoona obw’obaza, iwe oba nohangaho obwomeezi oba n’otangiira okufa omumbeera zaawe. Omunyanzigwa kinu akimanyire, niyo ensonga habwaki akusindikiriza kwatura okutiina, okusingurwa, kandi nokugurukya gurukya, habwokuba ebigambo ebyo byamara kuruga omu kanwa kaawe bitandika kubumba ensi yaawe.
Yega kwikiraniza na Ruhanga kandi na kiki ekigambo Kye kigamba hali iwe. Yatura okwikiriza, kandi leka obunwa bwawe burarangye amananu Ge omu buli kasumi. Ijuka, omunwa gwawe tiguli gw’okubaza bubaza, guli gw’okuteekaho okugonza kwa Ruhanga omu bwomeezi bwawe.
GALIHYA N’OSOMA: Abefeeso 4:29, Yakobo 3:5–6, Enfumu 15:2
EBIKURU MUBYOONA: Ebigambo ebitanyina makuru biri by’akabi muno habwokuba bihimba amaani. Yesu akabiisaniriza n’encwa yemisango omu kooti, nibisobora kukusinguza oba kukusingisa omusango.
ESAARA: Taata, nyowe ninkusiima habw’amaani agootekere omu bigambo byange. Nyowe ninyanga kubaza ebigambo ebitanyina makuru ebyo ebihakaniza amananu Gaawe. Nyowe mbaza amananu omukwikiriza obwire bwoona, Kahabe omumbeera yamulingoki. Omunwa gwange gwijaga kwikara nigwikiraniza n’ekigambo Kyawe, kandi nyija kurora obwomeezi omubuli kicweka ky’okubaho kwange. Omu ibara lya Yesu, Amiina.
GWOKKE KI IKOM LOK CAROCARO
Lakwena Grace Lubega
Matayo 12:36-37(KJV): Atittiwu ni, lok ducu me carocaro ma dano giwaco ma pe gigwokke iye-ni, gibipidogi pire i nino me ŋolo kop; pien lok pa iloko aye bimiyo iloyo kop, ki dok bene lok ma iloko aye bimiyo giŋolo kop loyi.”
—
Yecu opwonyo ni lok carocaro ducu ma wa loko gibi pido wa iye.
Lok carocaro obedo ngo? Obedo ginmo keken ma pe
giloko ingec me Lok pa Lubanga, onyo ma poke woko ki ginma Lubanga owaco.
Lok carocaro rac pien gi tyeki teko. Yecu poro gi ki ot ngolo kop, gin twero miyo iloyo kop onyo kop loyi.
Man teloke ni kace iwaco ni, “koma lit”, obibedo kumeno. Pingo? Pien lokki kelo ada pa ginma tyeka time ikwoni.
Carolok 18:21 tucu ni kwo ki to tye i teko pa lebi. Kare ducu ma imoko, icweyo kwo onyo ikelo too i kom tekare nini. Lamone ngeyo man dok obedo tyenlok ma oweko en mito cwali kaloko lworo, poto dok akalakala, pien kace lakit lok meno guweko dogi litap, gin calo loko lobo ni.
Pwonye me bedo icwak ki Lubanga dok ngo ma lokke waco ikomi. Lok niye, dok wek dogi owac ada ne kare ducu. Wek wii opo ni, dogi pe tye me lok keken, tye me cobo miti pa Lubanga i kom kwoni.
KWAN MUKENE: Jo Epeco 4:29, Yakobo 3:5-6, Carolok 15:2
LWOD MADIT: Lok carocaro rac pien gi tyeki teko. Yecu poro gi ki ot ngolo kop, gin twero miyo iloyo kop onyo kop loyi.
LEGA: Wora, apwoyi pi teko ma ityeko keto ne iloka. Akwero waco lok carocaro ma poke ki ada ni. An aloko ada i niye kare ducu, kadi dong tekare ne tye ningning. Dogga kare ducu bi rwate ki lokki, dok abineno kwo i kaducu ma abedo iye. Inying Yecu, Amen.
GWOKERE IKOM KOP AME OKOBO ATATA
Akwena Grace Lubega
Matayo 12:36-37 (Lango): Akobbiwu ni kop ducu ame jo kobo aboŋo gwokere iye, obino piddigi pire i nino me ŋolo kop; pien kop ame ikobo bino miyo iloo kop, dok kop ame ikobo bino miyo kop loyi.”
—
Yecu obin opwonyo ni obino pidiwa pi kop ducu ame wan okobo aboŋo gwokere iye.
Kop ame okobo atata ni obedo ŋo? Obedo ginoro keken ame okobo aboŋo niaŋ i kom Kop Obaŋa, onyo en a mom rwatte kede ŋo ame Obaŋa okobo.
Kop ame okobo atata ni twero kelo peko pien tye kede teko. Yecu poro kede gin ame aŋol kop okobo, twero miyi loyo pido onyo twero miyo ŋolo kop loyi.
Man tero ni ka i kobo ni, “Koma lit,” abedo daŋ amano. Piŋo? Pien kop dogi moko gin ame tye atimere i kwo ni.
Carokop 18:21 kobo ni to onyo kwo bino pi kop a dano kobo. I cawa ducu ame yin i loko, itye i kelo kwo onyo to i ŋo ame tye atimere i kwo ni. Akwor ŋeo man, en omio en mito ni yin i kob lworo, loc, kede akalakala, pien ka kodi kop man oya i dogi, acako doŋ cweyo kabedo ni.
Pwonyere me ye kede Obaŋa karacel i gin ame En kobo akwako yin. Lok kede iyee, wek kop aya i dogi nyut ateni Mere i kare ducu. Poyo man, tic a dogi mom obedo ka me kop keken, ticcere daŋ obedo me moko yuba Obaŋa pi kwo ni.
MEDE IKWANO: Jo Epeco 4:29; Yakobo 3:5-6; Carokop 15:2
APIRE TEK: Kop ame okobo atata ni twero kelo peko pien tye kede teko. Bedo acalo kop ame aŋol kop okobo, twero miyi loyo pido onyo twero miyo ŋolo kop loyi.
KWAC: Papa, apwoyi pi teko ame i keto i kop doga. Akwero kobo kop atata a mom rwatte kede ateni Ni. Aloko iyi iyee i kare ducu, aboŋo paro gin ame tye atimere i kwo na. Kop doga bino rwatte kede Koppi i kare ducu, daŋ abino neno kwo i kabedo ducu me kwo na. Inyiŋ Yecu, Amen.
OCOITE AKIRO NUEJAL
Ekiyakia Grace Lubega
Matayo 12:36-37 (KJV): Katemari yes atiar, ŋinikirot nakejal naineras ituŋa itodiarete kapaaran naka etube. Naarai kanuka akonikiro kimarakinio adolit, kanuka akonikiro da kitubokinio aitelekaar.
—
Isisianakit Yesu ebe ŋinikirot nakejal nainera oni ejaun atubokino.
Inyobo akirot nakejal? Ŋesi idiobore yen mam ineritai kotoma apukokinio naka Akirot naka Edeke, arai naepega keda nuebala Edeke.
Ededeŋ akiro nuejal naarai kibwokitos apedor. Itupusit Yesu kesi keda akirot naetube okooti, naarai epedorete atubokin arai aitoron.
Apolouke ebe kitema jo, “Adeka eoŋ,” iswamaunos kopekwaŋin. Kanukinyo? Naarai itogogoŋoete akiro kon nueyaitos ejautene kon.
Awaragasia 18:21 ineritos ebe aijar ka atwanare ejaasi apedor naka aŋajep. Duc neinerar jo, iuta jo asubun aijar arai anyaraun atwanare toma ojautene kon. Ejeni lokasurup ŋun, ŋesi emoia aisiner jo nuka akurian, aitelekaario, keda nuka abuonokin, naarai nekilimunia jo akiro ŋun egearete aiteten akwap kon.
Kisisiau acamanar keda Edeke keda nuebala Akirot Ke kanukon. Kiner aiyuun, kosodi acamakin aituk kon aruo abeite Ke apakio kere. Kiitu, mam akituk erai na einer bon, erai na aitogogoŋ akote na Edeke kotoma aijarakon.
ASIOMAN NAIYATAKINA: Ipeson 4:29, Yakob 3:5-6, Awaragasia 15:2
NUEPOSIK BALA ESABU: Ededeŋ akiro nuejal naarai kibwokitos apedor. Itupusit Yesu kesi keda akirot naetube okooti, naarai epedorete atubokin arai aitoron.
AILIP: Papa, Eyalama kanuka apedor naibwaiki Jo akiro ka. Kaŋeri ainer nuejal nuepegasi keda abeit Kon. Kenera abeite kotoma aiyuun kosawan kere, ojautene edio kere. Ebuni akaituk acamanar keda Akirot Kon, ido abuni aanyun aijar owaitin kere nuka aijaraka. Ko okiror ka Yesu, Amen.
Loading…
Loading…
GARDE-TOI DES PAROLES INUTILES
L’apôtre Grace Lubega
Matthieu 12:36-37 (LSG): “Je vous le dis : au jour du jugement, les hommes rendront compte de toute parole vaine qu’ils auront proférée. Car par tes paroles tu seras justifié, et par tes paroles tu seras condamné.”
—
Jésus a enseigné que toute parole inutile que nous prononçons sera prise en compte.
Qu’est-ce qu’une parole inutile ? C’est toute parole qui n’est pas prononcée dans la révélation de la Parole de Dieu, ou qui contredit directement ce que Dieu a dit.
Les paroles inutiles sont dangereuses car elles portent une puissance. Jésus les compare à un verdict de tribunal : elles peuvent justifier ou condamner.
Cela signifie que si tu dis : “Je suis malade”, il en sera ainsi. Pourquoi ? Parce que tes paroles établissent les termes de ta réalité.
Proverbes 18:21 déclare que la vie et la mort sont au pouvoir de la langue. Chaque fois que tu parles, tu es soit en train de créer la vie, soit d’inviter la mort dans ta situation. L’ennemi le sait, c’est pourquoi il cherche à t’amener à parler la peur, la défaite et le doute ; car une fois que de telles paroles sortent de ta bouche, elles commencent à façonner ton monde.
Apprends à être en accord avec Dieu et avec ce que Sa Parole dit de toi. Parle la foi, et que tes lèvres répètent Sa vérité en toute saison. Souviens-toi, ta bouche n’est pas seulement faite pour parler, elle est faite pour établir la volonté de Dieu dans ta vie.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Éphésiens 4:29 ; Jacques 3:5-6 ; Proverbes 15:2
PASSAGE EN OR: Les paroles inutiles sont dangereuses car elles portent une puissance. Elles sont comparées à un verdict de tribunal : elles peuvent justifier ou condamner.
PRIÈRE: Père, je Te rends grâce pour la puissance que Tu as placée dans mes paroles. Je refuse de prononcer des paroles inutiles qui contredisent Ta vérité. Je déclare toujours la vérité avec foi, quelle que soit la situation. Ma bouche s’accordera toujours avec Ta Parole, et je verrai la vie dans chaque domaine de mon existence. Au nom de Jésus, Amen.
Loading…
HÜTE DICH VOR UNNÜTZEN WORTEN
Apostel Grace Lubega
Matthäus 12,36-37 (LUT): „Ich sage euch aber, dass die Menschen am Tag des Gerichts Rechenschaft geben müssen von jedem unnützen Wort, das sie geredet haben. Denn nach deinen Worten wirst du gerechtfertigt, und nach deinen Worten wirst du verurteilt werden!“
—
Jesus lehrte, dass wir für jedes unnütze Wort, das wir sprechen, Rechenschaft ablegen müssen.
Aber was ist ein unnützes Wort? Es ist so ziemlich alles, was nicht im Rahmen der Offenbarung des Wortes Gottes gesprochen wird oder im direkten Widerspruch zu dem steht, was Gott gesagt hat.
Leichtfertige Worte sind gefährlich, denn sie besitzen eine große Macht. Jesus vergleicht sie mit einem Urteil im Gerichtssaal: Sie können deinen Nächsten rechtfertigen oder gar verurteilen.
Das heißt also, wenn du sagst: „Ich bin krank“, dass es dann auch so sein wird. Warum? Weil deine Worte die Rahmenbedingungen für deine Realität schaffen.
In Sprüche 18,21 lesen wir, dass Leben und Tod in der Macht der Zunge liegen. Jedes Mal, wenn du sprichst, erschaffst du entweder Leben oder du lädst den Tod in deine Situation ein. Der Feind weiß das, deshalb versucht er, dich zu zwingen, Angst, Niederlage und Zweifel zu verbalisieren, denn sobald solche Worte deinen Mund verlassen, beginnen sie, deine Realität zu kreieren.
Mach es dir zur Gewohnheit, mit Gott und all dem, was Sein Wort über dich sagt, übereinzustimmen. Lass jedes Wort ein Bekenntnis des Glaubens sein und lass deine Lippen zu jeder Zeit Seine Wahrheit widerhallen. Denke daran, dass dein Mund nicht nur zum Sprechen da ist, sondern auch dafür, den Willen Gottes in deinem Leben zur Geltung zu bringen.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Epheser 4,29; Jakobus 3,5-6; Sprüche 15,2
FAZIT: Leichtfertige Worte sind gefährlich, denn sie besitzen eine große Macht. Jesus vergleicht sie mit einem Urteil im Gerichtssaal: Sie können deinen Nächsten rechtfertigen oder gar verurteilen.
GEBET: Lieber Vater, ich danke Dir für die Macht, die Du unseren Worten gegeben hast. Ich weigere mich, nur leere Worte zu sprechen, die Deiner Wahrheit widersprechen. Ich spreche immer im Glauben die Wahrheit, egal in welcher Situation. Mein Mund wird immer mit Deinem Wort übereinstimmen, und ich werde in jeder Sphäre meines Daseins das Leben in Fülle haben. In Jesu Namen, Amen.