Apostle Grace Lubega
Genesis 35:19-22 (KJV); And Rachel died, and was buried in the way to Ephrath, which is Bethlehem. And Jacob set a pillar upon her grave: that is the pillar of Rachel’s grave unto this day. And Israel journeyed, and spread his tent beyond the tower of Edar. And it came to pass, when Israel dwelt in that land, that Reuben went and lay with Bilhah his father’s concubine: and Israel heard it. Now the sons of Jacob were twelve:
—
When you study the unfortunate circumstances under which Reuben, Jacob’s eldest son decided to sleep with his father’s concubine Bilhah (Rachel’s handmaiden), you will find that it was because he wanted to ruin her in his father’s eyes and frustrate the continued attachment of his father to Rachel.
The root of this was in the bitterness that Leah, Jacob’s first wife and his mother, had nursed all her life because Rachel was preferred and loved by Jacob while she did not enjoy such favour with her husband. This same bitterness had infested her children.
There is a fundamental lesson herein for any parent. Never speak ill of your spouse or whine about how terrible they are in the presence of your children. A child should never be put in the very uncomfortable position of having to pick sides between parents.
I have known women who have sat down with their children and expounded to them all the evils of their fathers. Some men also indulge in this bizarre habit and point out their spouse’s weakness in the hearing of their children.
If you have an issue with your spouse, do not complain to your children. Take it to God. The covenant that you entered is between you, your spouse and the God who joined you together. Hallelujah!
FURTHER STUDY: Ephesians 5:25; Colossians 4:6
GOLDEN NUGGET: Never speak ill of your spouse or whine about how terrible they are in the presence of your children. A child should never be put in the very uncomfortable position of having to pick sides between parents.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this wisdom. My words are always with grace and seasoned with salt. I speak evil of no man, most of all my spouse because we are one. What I claim he or she is, is what I am. Thank You for circumcising my lips and teaching me what to say under all circumstances, no matter the provocation, in Jesus’ name, Amen.
ENNONO EZ’OMUWENDO MU MAKA I
Omutume Grace Lubega
Olubereberye 35:19-22 (KJV); Laakeeri n’afa, ne bamuziika ku mabbali g’ekkubo erigenda e Efulasi, ye Besirekemu. Yakobo n’asimba empagi ku malaalo ge; eyo ye mpagi ey’amalaalo ga Laakeeri ne leero. Isiraeri ne yeyongerayo mu lugendo lwe, n’asimba eweema ye ng’ayisizza omunaala gwa Ederi. Awo olwatuuka, Isiraeri bwe yali ng’atudde mu nsi eyo, Lewubeeni n’agenda n’asula ne Bira omuzaana wa kitaawe; Isiraeri n’akimanya. Batabani ba Yakobo baali kkumi na babiri.
—
Bw’osoma embeera ez’omukisa omubi Lewubeeni, mutabani wa Yakobo omukulu mwe yasalirawo okwebaka n’omuzaana wa kitaawe Bira (omuzaana wa Laakeeri), ojja kukizuula nti kyava ku kuba nti yali ayagala okumwonoona mu maaso ga kitaawe n’okulemesa okakwate ka kitaawe ne Laakeeri okugenda mu maaso.
Ekikolo kya kino kyali mu busungu Leya, mukyala wa Yakobo eyasooka ne nnyina, bwe yali asittudde obulamu bwe bwonna kubanga Yakobo yali ayagala Laakeeri okusinga ye so ng’ate ye Leya yali tanyumiddwa kusiimibwa ng’okwo okuva eri bba. Obukaawu buno bwe bumu bwali buyingidde abaana be.
Waliwo essomo ery’omusingi mu kino eri omuzadde yenna. Toyogera nga bubi ku mwagalwa wo oba okwemulugunya ku ngeri gy’ali omubi mu maaso g’abaana bo. Omwana tateekebwanga n’omulindi n’ogumu mu kifo ekimuwa obuzibu obw’okuba ng’alina okulonda enjuyi wakati w’abazadde.
Nze mmanyi abakazi abatudde n’abaana baabwe ne babannyonnyola ebibi byonna ebya bakitaabwe. Abasajja abamu nabo beenyigira mu muze guno ogw’ekyewuunyo ne boogera nga basonga ku bunafu bw’abaagalwa baabwe mu kuwulira kw’abaana baabwe.
Bw’oba olina ensonga n’omwagalwa wo, toloopa eri baana bo. Kitwale eri Katonda. Endagaano gye mwayingira eri wakati wo, omwagalwa wo ne Katonda eyabagatta awamu. Aleruya!
YONGERA OSOME: Abaefeeso 5:25; Abakkolosaayi 4:6
AKASUMBI KA ZAABU: Toyogera nga bubi ku mwagalwa wo oba okwemulugunya ku ngeri gy’ali omubi mu maaso g’abaana bo. Omwana tateekebwanga n’omulindi n’ogumu mu kifo ekimuwa obuzibu obw’okuba ng’alina okulonda enjuyi wakati w’abazadde.
ESSAALA: Kitaffe omwagazi, nkwebaza ku lw’amagezi gano. Ebigambo byange bulijjo biba bya kisa era bibaamu omunnyo. Soogera bubi ku muntu yenna, okusinga byonna omwagalwa wange kubanga tuli kimu. Kye njogera nti ky’ali, kye ndi. Weebale okukomola emimwa gyange n’okunjigiriza eky’okwogera mu mbeera zonna, si nsonga nsindiikiriziddwa kyenkana ki, mu linnya lya Yesu, Amiina.
ENGESO Z’EKA I
Omukwenda Grace Lubega
Kubanza 35:19-22 (KJV); Rakeeri nukwo yafiire ati, yaziikwa ha muhanda ogurukutwara Efuraate (niyo Beterehemu) ha kituuro kye, Yakobbo yasimbaho ibaale, libe kiijukyo, enyomyo egi ey’ekiijukyo ekiri ha kituuro kya Rakeeri, okuhika na hati. Isirairi yayongera kugenda omumaiso, yateera eheema ye busi bwa nseeri obw’omunaara ogwa Ederi, Isirairi obu akaba akyali omunsi egi, omutabani Rubbeni yagenda yabyama n’omuzaana wa ise ibara lye Beriha, eki Isirairi yakimanya. Abaana boona Yakobbo aba yazaire, bakahika ikumi na babiri.
—
Obu okusoma enyikara nyamubi mbere Rubeeni mutabani wa Yakobo omukuru hayacweriiremu kubyama na mukaise Biliha (omuzaana wa Rakeeri), noija kusanga ngu kikabaho habwokuba akaba nagonza kumusiisa omu maiso gaise nukwo asaleho enkoragana ey’oruteekerro eyaise akaba aine hamu Rakeeri.
Omuhama gwa kinu gukaba nugwo okusarra okukaba kuli omu mutima gwa Leeya, omukazi wa Yakobo omukuru kandi nyina Rubeni, okwakaba aikaire hamu nakwo obwomezi bwe bwona habwokuba Rakeeri akaba ali kiganzi hali Yakobo kandi uwe atatunge omugisa ogu ogw’okwegondeza omu buganzi bwaiba. Okusarra kunu kukaba kuranzire kwahika n’omubaana be.
Omuli kinu harumu isomo ly’amaani hali buli muzaire. Otalibazaaho kubi omuganzi waawe rundi okuganya nk’oku ali mubi muno omu maiso g’abaana baawe. Omwana takusemerra kutebwa omu nyikara egyo ey’okugwera orubaju omu bazairebe.
Manyire abakazi abaikaliza abaana baabu kubasoborra ensobi zabaisebo zoona. Abasaija abamu bagira omurwa gunu omubi ogw’okwanjura ensobi z’abakazi baabu hali abaana baabu.
Obu oraaba oine ensonga n’omuganzi waawe, otahyema hali abaana. Gitwarre Ruhanga. Endagaano eiwakozire eri hagati yaawe, omuganzi waawe hamu na Ruhanga ayabateeraniize. Alleluya!
GALIHYA N’OSOMA: Abefeso 5:25, Abakolosai 4:6
EBIKURU MUBYOONA: Otalibazaaho kubi omuganzi waawe rundi okuganya nk’oku ali mubi muno omu maiso g’abaana baawe. Omwana takusemerra kutebwa omu nyikara egyo ey’okugwera orubaju omu bazairebe.
ESAARA: Taata Omugonzibwa, ninkusiima habw’amagezi ganu. Ebigambo byange biraabaga n’embabazi obutoosa kandi bisigirwe ekisura ekibaliriirwe. Timbaza kubi omuntu weena, okukirrayo kimu omuganzi wange habwokuba tuli kimu. Ekindukugamba ali nanyowe nikyo ndi. Webale kusara akanwa kange n’okunsomesa ekyokubaza omu buli nyikara yoona, nobu ndabaga ntabaijukire kwinganaki, omw’ibara lya Yesu, Amiina.
VALEURS FAMILIALES 1
L’Apôtre Grace Lubega
Genèse 35:19-22 (LSG); Rachel mourut, et elle fut enterrée sur le chemin d’Éphrata, qui est Bethléhem. Jacob éleva un monument sur son sépulcre; c’est le monument du sépulcre de Rachel, qui existe encore aujourd’hui. Israël partit; et il dressa sa tente au-delà de Migdal-Éder. Pendant qu’Israël habitait cette contrée, Ruben alla coucher avec Bilha, concubine de son père. Et Israël l’apprit. Les fils de Jacob étaient au nombre de douze.
—
Lorsque vous étudiez les circonstances malheureuses dans lesquelles Ruben, a décidé de coucher avec la concubine de son père, Bilhah (la servante de Rachel), vous découvrirez que c’était parce qu’il voulait la ruiner aux yeux de son père et contrecarrer l’attachement continu de son père. à Rachel.
La racine de cela était dans l’amertume que Léa, la première épouse de Jacob et sa mère, avait nourrie toute sa vie parce que Rachel était préférée et aimée de Jacob alors qu’elle ne jouissait pas d’une telle faveur auprès de son mari. Cette même amertume avait infesté ses enfants.
Il y a là une leçon fondamentale pour tout parent. Ne parlez jamais en mal de votre conjoint et ne vous plaignez jamais de la façon dont il est terrible en présence de vos enfants. Un enfant ne devrait jamais se trouver dans la position très inconfortable de devoir choisir son camp entre ses parents.
J’ai connu des femmes qui s’asseyaient avec leurs enfants et leur expliquaient tous les méfaits de leurs pères. Certains hommes s’adonnent également à cette habitude bizarre et soulignent la faiblesse de leur conjointe dans l’audition de leurs enfants.
Si vous avez un problème avec votre conjoint, ne vous plaignez pas auprès de vos enfants. Apportez-le à Dieu. L’alliance que vous avez conclue est entre vous, votre conjoint et le Dieu qui vous a unis. Alléluia!
APPROFONDISSEMENT: Éphésiens 5:25 ; Colossiens 4:6
PÉPITE D’OR: Ne parlez jamais en mal de votre conjoint et ne vous plaignez jamais de la façon dont il est terrible en présence de vos enfants. Un enfant ne devrait jamais se trouver dans la position très inconfortable de devoir choisir son camp entre ses parents.
PRIÈRE: Père bien-aimé, je te remercie pour cette sagesse. Mes paroles sont toujours pleines de grâce et assaisonnées de sel. Je ne dis du mal d’aucun homme, surtout de mon conjoint, car nous ne faisons qu’un. Ce que je prétends qu’il ou elle est, c’est ce que je suis. Merci de m’avoir circoncis les lèvres et de m’avoir appris quoi dire en toutes circonstances, peu importe la provocation, au nom de Jésus, Amen.
AYENUT ŊAKICIKANAKINETA ŊUNA KA ETAU
Apostle Grace Lubega
1 Ŋirwosin. 16:19-20 (KJV); Arae ŋun aŋuna a ŋasecisya a ŋuna abu iŋes kitiya aronis ŋina etiyae iŋes alokiŋaren Ekapolon, iwuapit ŋipitesyo a Yeroboam. Arae daŋ ŋun aŋuna ka asecit a ŋina abu iŋes kitiya, torikokinia Ŋisirael nasecit. Ŋiticisyo nai a Simiri ŋuluce daadaŋ ka ayere ŋuna abu iŋes kitiya, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Isirael.
—
Ikicikanakini iwoni Akuj ŋike dwe alotooma ŋipitesyo ŋulu ka akiyar. Naait, anierae emame ŋeyenete ŋituŋa ŋulu alalak akisiom ŋakicikanakineta ŋuna ka etau, ebucito ŋuna elimokinitae ikeci.
Ibore ŋini erae iyoŋo todut kotere ŋakitenanakineta ŋuna ka etau erae ŋice saae ebe, emame ŋepetakinitae. Iŋes atemari, itanit aosou iyoŋ asiomun kidiŋ ŋigerio aŋuna keponi tolomoroe kori kori tosiomu ŋakicikanakineta alopite aŋolo apatanan.
Ikwa akidodikinet, ani iwakini Eliya eke girikot neni ka Elisha, eyaii akicikakinet ŋina ŋelimunitoe ŋina emaasi elisha totupia iŋes.
Emame pa abu eliya kicanican adio paki alimori ituŋanan ŋini arae iŋesi, abu kiwaaki eke girikot ka torotoki emamu pa kiŋoleyo.
Tim karae torae ŋerae elisha ituŋanan ŋini ka etau, keumokinit ŋuna abunio ituŋanan ŋini giala akiram iŋes ka eke lou. Etioko, ebi tari abu totamatam kori toŋo daŋ.
Naiit, auos kojokoten anyun ebe emame pa arae akitiyakinet naga abolia. Arae naga akicikakinet.
Nait ikuku ka Akuj, ŋice saae, emame ŋecamuni Akuj alimori ake kuan kori akisilerekin iyoŋ akirot dadaŋ. emaasi iyoŋ torae ipei ŋini ikenyi alo’tau anyu apaki ŋina erae torotokinio, toweya, akipumari kori kiriorikinia tari ililiŋit anakiyara ka eke’tau.
Hallelujah!
AKIATAKIN AKISIOM: Isaiah 30:21, Ŋikirukisyo 32:8
ŊUNA ACEBUN: Nait ikuku ka Akuj, ŋice saae, emame ŋecamuni Akuj alimori ake kuan kori akisilerekin iyoŋ akirot dadaŋ. emaasi iyoŋ torae ipei ŋini ikenyi alo’tau anyu apaki ŋina erae torotokinio, toweya, akipumari kori kiriorikinia tari ililiŋit anakiyara ka eke’tau.
AKILIP: Papa ŋolo minat, eketalakrit aŋuna ka akirot akiire anaga. Eketalakrit aŋuna ipianara ekatau alotooma ŋadoketa aŋuna gelegela neni emaasi ayoŋ okopupio iyoŋ ka etupia ŋakoni kicikanakineta. Emame ŋakabuci ayoŋ ekoni toil, ŋalimonokinet kori ŋamoniaununeta ka ekoni tau anierae akenyi alotau. Apoloe anelelianu ka aosou anaga aŋina koloŋit ka aka kiyar, Alokiro Ayesu, Amen.