A Price Worth Paying – 2

[restabs alignment=”osc-tabs-left” responsive=”false” seltabcolor=”#87cc22″ tabhovercolor=”#87cc22″]
[restab title=”English” active=”active”]

Apostle Grace Lubega 

Psalm 51:17(KJV); The sacrifices of God are a broken spirit: a broken and a contrite heart, O God, thou wilt not despise.

Oftentimes, Christians who want God to use them pray that He bends them or breaks them. 

The question I put to you, beloved of God is, ‘Do you really know what it means for God to break or bend you? Do you make the prayer with understanding or do you do so because it sounds like a good thing to say? Do you assume that somehow, in breaking and bending you, He gets a hold of your spirit and twists it until it is malleable to His will?’ 

Well, God breaks and bends men by dealing with their hearts. The heart is the ground that must give way for God to work through a man.

The Message Bible version of our theme scripture says, “I learned God-worship when my pride was shattered. HEART-SHATTERED lives ready for love don’t for a moment escape God’s notice.”

It’s all about the heart. 

How then does God deal with the heart? 

One of the ways God will deal with your heart is through the people He will allow in your life. 

As a minister, it might be a very rebellious, disrespectful and opinionated church member. God expects you to exercise patience and long-suffering in how you relate with them so that they too can mature in the Christian faith. In causing you to exercise patience with such people, God is bending and breaking you.

As an employee, it might be a domineering, unfair and rude boss. Do you answer back? Do you disrespect them in turn for trampling all over your very delicate sensibilities? No! God is bending and breaking you in the pattern of honour for authority. Besides, you are not alone. David had Saul. Jacob had Laban.

People will test your ability to love, your levels of compassion and the threshold of your endurance yet God will let them because your heart must be broken enough for Him to love them through you.

So, the next time you face a trial with a human face, do not regard that person as the bane of your existence but as a training ground for your heart. Respond with love and compassion. Let them see God through you.

FURTHER STUDY: Romans 5:5, 1 Corinthians 13

GOLDEN NUGGET: One of the ways God will deal with your heart is through the people He will allow in your life. People will test your ability to love, your levels of compassion and the threshold of your endurance yet God will let them because your heart must be broken enough for Him to love them through you.

PRAYER: My Father, I thank You for Your Word. You have loved me with an everlasting love and for that, I am eternally grateful. This same love has been shed abroad in my heart and flows through me to the world around me. It teaches me patience, kindness, to hold no grudges and to believe in people in spite of their weaknesses. In Jesus’ name, Amen.

[/restab]
[restab title=”Luganda”]

OMUTANGO OGUSAANIDDE OKUSASULWA  – 2

Omutume Grace Lubega

Zabbuli51:17 Ssaddaaka za Katonda ye mmeeme emenyese: Omutima ogumenyese era oguboneredde, ai Katonda, toogugayenga.

Ebiseera ebisinga, Abakristaayo abaagala Katonda okubakozesa basaba nti abeetowazise oba abamenyeemenye.

Ekibuuzo kyenkubuuza, mwagalwa wa Katonda ky’ekino, ‘Ddala omanyi kyekitegeeza Katonda okukumenyaamenya oba okukweetowazisa? Osaba mu kutegeera, oba okikola otyo kubanga kiwulikika nga ekigambo ekirungi okwogera? Olowooza nti mu ngeri emu oba endala, Katonda, mukukumenyaamenya oba okukweetowazisa, akwaata omwoyo wo naamunyoola mpaka nga mugonvu eri okwagalakwe?’

Mwatu, Katonda amenyaamenya era yeetowazisa abantu ng’akwasaganya mitima gyabwe. Omutima, ly’ettaka eririna okuwa Katonda omwaganya okukolera mu muntu.

Enzivunula y’obubaka y’ekyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo egamba, “nayiga okusinza okw’obwakatonda amalala gange bwegamementulwa. Obulamu OBW’OMUTIMA- OGUMEMENTUDDWA nga gweteeketeekedde okwagala Katonda taagugayenga.

Byona byesigamye ku mutima.

Kaakano, Katonda akwasaganya atya omutima?

Emu ku ngeri katonda gy’ajja okukwasaganyamu omutima gwo kwe kuyita mu bantu b’ajja okukkiriza mu bulamu bwo.

Ng’omuweereza, ayinza okuba omu ku b’ekanisa bo omujeemu, omunyoomi, akkiririza mu bilowoozo bye byokka. Katonda akusuubira okwetendeka obugumiikiriza n’okulindirira (okuzibiikiriza) mu ngeri gy’okolaganamu nabo, balyooke basobole nabo okukula munzikiriza y’ekikristaayo. Mu kukuleetera okwetendeka okugumiikiriza abantu ng’abo, Katonda abeera akumenyaamenya, era nga akweetowazisa.

Ng’omukozi, ayinza okuba mukamaawo ow’effuga bbi, atali mwenkanya era omukambwe.Oyinza omuddamu? Naawe omuyisaamu amaaso olw’okuba nga akulinyirira oba tafaayo kungeri gy’owuliramu eyetaaga okwegendereza? Nedda! Katonda ali mukukweetowazisa era ali mukukumenyaamenya munkola ey’okussaamu ekitiibwa obukulembeze. Ng’ovudde ne kwekyo, toli wekka. Daudi yalina Saulo, Yakobo yalina Labbaani.

Abantu bajja kugezesa obusobozi bw’okwagala bw’olina, amadaala g’olimu mu kusaasira, n’ekkomo ly’obugumiikiriza bwo, kyokka nga Katonda ajja kubakkiriza kubanga omutima gwo gulina okumenyebwa ekimala Ye(Katonda) okubaagala nga ayita mu gwe.

N’olwekyo, omulundi omulala gw’onaasanga okugezesebwa n’omuntu, totunuulira muntu oyo nga akalubya obulamu bwo naalemesa okubeerawo kwo naye kitwale nga kutendekebwa kwa mutima gwo. Yanukula n’okwagala n’okusaasira. Leka balabe Katonda okuyita mu ggwe.

YONGERA OSOME: Abaluumi 5:5, 1 Abakolinso 13

AKASUMBI KA ZAABU: Emu ku ngeri Katonda zaayitamu okukwasaganya omutima gwo kwe kuyita mu bantu bakkiriza mu bulamu bwo. Abantu bajja kugezesa obusobozi obw’okwagala bw’olina, amadaala g’olimu mu kusaasira, n’ekkomo ly’obugumiikiriza bwo, kyokka nga Katonda ajja kubakkiriza kubanga omutima gwo gulina okumenyebwa ekimala Ye(Katonda) okubagala nga ayita mu gwe.

ESSALA: Kitange, nkwebaza olw’ekigambo kyo. Onjagadde n’okwagala okutaliggwaawo era kulw’ekyo neesiimye lubeerera. Okwagala kuno kwennyini kwe kubunyisiddwa mu mutima gwange era kukulukuta okuyita munze eri ensi eneetolodde. Kunjigiriza obugumiikiriza, ekisa, obutabeera na mpalana, n’okukkiririza mu bantu newankubadde mu bunafu bwabwe. Mu linnya erya Yesu. Amiina.

[/restab]
[restab title=”Runyankole”]

OMUHENDO OGUSHEMEREIRE KUSHASHURWA – 2

Entumwa Grace Lubega

Zaaburi 51:17 Ebitambo ebi Ruhanga asiima n’omutima oguhendekire, Omutima oguhendekire, ogweteisiize kimwe,

Obwiire obwingi, Abakristayo abarikwenda ngu Ruhanga abakozese nibashaba ngu abainikye nari abahende.

Ekibuuzo ekindikukubuuza kiringu, nomanya buzima eki kirikumanyisa Ruhanga kukuhenda nari kukwinika? ‘Nokishaba oine okwetegyereza nari nokikora ahabw’okuba n’ekintu kirungi kyokugamba? Noteekateeka ngu omukukuhenda n’okukwinika nabaasa kukwata omwoyo wawe amuhindure mpaka obu arayorobere okukunda kwe?’

Ruhanga nahenda kandi ainika abantu arikutereza emitima yaabo. Omutima nigwo itaka erishemereire kuha Ruhanga omuhanda kukora omu muntu.

Baiburi ya ‘Message’ negamba aha mutwe gw’ekyahandikirwe kyaitu eti, “nkamanya okuhimbisa Ruhanga obu okwetunguura kwangye kukoma. Emitima eshatwirwe erinzire kukunda terikubura kumanya Ruhanga.”

Kiri aha mutima.

Mbwenu shi Ruhanga nakoragana ata n’omutima?

Gumwe aha muringo ogu Ruhanga arakoragane n’omutima gwaawe n’omubantu abu araikirize omu magara gaawe.

Nk’omuheereza, nikibaasa kuba omuntu orikukugomera nari orikukujooga. Ruhanga nayenda ngu ogire okugumisiriza omu nkoragana yaawe nabo kwenda ngu bakure omu nyikiriza y’obukristayo. Omukukuretera kugira okugumisiriza okwo, Ruhanga naba nakwinika kandi ari kukuhenda.

Nk’omukozi, nikibaasa kuba mukama waawe ogumire. Nomugarukamu kubi? Nomujooga ahabwekyo? Ngaha! Ruhanga nakwinika kandi akuhenda kwenda ngu ohe abarikukwebembera ekitiinisa. Nekindi, tori wenka. Daudi akaba aine Saulo. Yakobo akaba aine Labaani.

Abantu nibeija kugyeza okukunda kwaawe, ebikorwa byaawe by’embabazi n’obugarukiro bw’okugumisiriza kandi obwo Ruhanga naija kubaikiriza ahabw’okuba omutima gwaawe niguteekwa kuhendwa kwenda ngu akukozese okubakunda.

Mbwenu, wagaruka kugyezibwa n’omuntu ogundi murundi, otamutwaramu nk’oizire kukureebya, kureka omutwaremu nk’ekigyezeso ky’omutima gwaawe. Mworekye okukunda n’embabazi.

SHOMA NEEBI: Abarooma 5:5, 1 Abakorinso 13

EZAABU: Gumwe aha muringo ogu Ruhanga arakoragane n’omutima gwaawe n’omubantu abu araikirize omu magara gaawe. Abantu nibeija kugyeza okukunda kwaawe, ebikorwa byaawe by’embabazi n’obugarukiro bw’okugumisiriza kandi obwo Ruhanga naija kubaikiriza ahabw’okuba omutima gwaawe niguteekwa kuhendwa kwenda ngu akukozese okubakunda.

OKUSHABA: Taata, ninkusiima ahabw’ekigambo kyaawe. Onkunzire na rukundo etaine bugarukiro kandi ahabw’ekyo, ninkusiima ntaine bugarukiro. Okukunda oku kushukirwe omu mutima gwangye kandi nikushohorera omuriinye nahabandi abanyetoreire. Nikunyegyesa okugumisiriza, embabazi, kutagirira muntu kibi, kureka kwikiririza omu bantu n’obu barabe bashobize. Omwiziina rya Yesu, Amiina.

[/restab]

[restab title=”Kinyarwanda”]

IGICIRO GIKWIYE GUTANGWA – 2

Apostle Grace Lubega

Zaburi 51:19 Ibitambo Imana ishima ni umutima umenetse, Umutima umenetse ushenjaguwe, Mana, ntuzawusuzugura.

Kenshi, abakristo bashaka ko Imana ibakoresha bagasenga bagira ngo Imana ibagonde cg ikureho icyo aricyo cyose kitambika mu kuba bayikorera.

Ikibazo nkubaza, mukundwa w’Imana, ‘Uzi Imana kukugonda cg gukuraho ikitambitse icyo bivuze? Ukora iryo sengesho uzi neza icyo uvuga cg urivuga kuko ryumvikana nk’ikintu cyiza cyo kuvuga?Wibwira ko ahari, mu kumeneka cg kukugonda, Imana ifata umwuka wawe ikawuhindura kugeza aho uhinduka ubushake bwayo?

Rero, Imana imena ndetse ikagonda abantu ikora ku mitima yabo. Umutima niwo ugomba gutanga inzira kugirango Imana ikore mu muntu.

Bibiliya ya The Message ku cyanditswe twifashishije iravuga ngo, “Nize KURAMYA-IMANA igihe ubwibone bwanjye bwashenwe. IMITIMA-IMENETSE yiteguye gukunda ntijya ibasha kutabonwa n’Imana.”

Byose ni umutima.

Ni gute rero Imana ikorana n’umutima?

Imwe mu nzira Imana ikorana n’umutima wawe ni ukunyura mu bantu izemerera kuza mu buzima bwawe.

Nk’umukozi w’Imana, bashobora kuba ari abakora ibyo bishakiye, batubaha ndetse ari abantu bo mu itorero bafite ibitekerezo byabo bwite. Imana ishaka ko witoza kwihangana cyane mu buryo ubana nabo kugirango bakure mu kwizera. Mu gutuma witoza kwihanganira bene aba, Imana iba iri kukugonda kandi ikuraho ibyitambika.

Nk’umukozi mu kazi, bishobora kuba umukoresha uguhora hejuru, ubēra kandi utavuga neza. Ese uramusubiza? Uramusuzugura kuko akuzonga? Oya! Imana irimo irakugonda ndetse iranakuraho ibikwitambika mu rugero rwo kubaha abagukuriye. Usibye nibyo, nturi wenyine. Dawudi yari afite Sawulo. Yakobo yari afite Laban.

Abantu bazagerageza ubushobozi bwawe bwo gukunda, urwego rwawe rwo kubabarira ni uko wihangana kandi Imana izatuma bakuzaho kuko umutima wawe ugomba kugonda bihagije kugirango ibakunde ikunyuzemo.

Rero, ubutaha nuhura n’ikigeragezo mu isura y’umuntu, ntugafate uwo muntu nkaho ariwe ukubuza kubaho ahubwo umufate nk’ikibuga gitoza umutima wawe. Subizanya urukundo n’impuhwe. Ka babone Imana muri wowe.

IBINDI BYANDITSWE: Abaroma 5:5, 1 Abakorinto 13

ICYO WAKURAMO: Imwe mu nzira Imana ikorana n’umutima wawe ni ukunyira mu bantu izemerera kuza mu buzima bwawe. Abantu bazagerageza ubushobozi bwawe bwo gukunda, urwego rwawe rwo kubabarira ni uko wihangana kandi Imana izatuma bakuzaho kuko umutima wawe ugomba kugonda bihagije kugirango ibakunde ikunyuzemo.

ISENGESHO: Data, ngushimiye ijambo ryawe. Wankunze urukundo ruhoraho kandi ku bw’ibyo, nzahora nshima. Uru rukundo rwasabye mu mutima wanjye kandi runatembera muri njye rugatemba no mu isi inzegurutse. Runyigisha kwihangana, kugira neza, kutabika inzika no kwizerera mu bantu ntitaye ku ntege nke zabo. Mu izina rya Yesu. Amen

[/restab]
[restab title=”Acholi”]

WEL MA OPORE ME ACULA – 2 (Aryo)

Ki Lakwena Grace Lubega.

Jabuli 51:17(KJV); Gi tum ma Lubanga pwoyo aye cwiny mangut; ai Lubanga, in pe ibicayo ngat ma cwinye cwer ki ma ngut.

Pol Kare, Lukristayo ma gi mito ni Lubanga oti kwedgi, Lego ni En ogom gi, onyo Otur gi.
Dong lapeny tye Kuman ni Litino pa Lubanga, in mono ingeyo ngo ma obedo wek Lubanga oturi onyo ogom in? In mono ilego lega man kun inyang i iye kede I lego kumeno pien winye calo gin mamit me awaca? Ibiko ni lakite mo kenyo ituru in ki gomo in, En kwanyo cwinyi dok gomo wang ma orwate ki miti ne?’

Ber, Lubanga turu dok gomo dano wek iti i cwiny gi. Cwiny dano obedo kabedo ma omyero owek yoo ki Lubanga wek En otii ni wok ki i idano.

Bible me message Waco ni, “Apwonyo woro Lubanga ikare ma awaka na ki keto woko. CWINY MA OKET MATINO bedo atera me mar. Pe ewek mar pa Lubanga pi kare mo acel.

Man ducu lok kom cwiny Dano.

Dong Lubanga tiyo ki cwiny Dano nining?

Yoo cel ma Lubanga twero tic kwede icwinyi en aye tic ki dano ma En kelo ikwo ni.

Macalo lactic pa Lubanga, twero bedo ngat mo ma lajemo, mapewor, kun mito ni kilub tame pol Kare ma tyer i kanica ni. Lubanga mito ni inyut diyo cwiny ki nikanyo kit ma ikwo kwede ikin gi wek gudong bene i niye pa lukristayo. Kace i mede ki nyuto diyo cwiny ikin jo magi Lubanga tyer ka gomi ki turi.

Macalo latic, Twero bedo ladit tic ma cawa ducu mito ni i lo widano, pe tiyo jami ma rwate dok ger. Igamo mono doge? Pe i woro gi pien gunyono in ki kit ma iwinyo kwede? Pekumeno! Lubanga tyer ka gomo ki turu in kit ma calo dano myero obed ki woro kwede ikom luloc. Makato ne pe itye keni. Daudi obedo ki Caulo.Yakobo obedo ki Laban.

Dano obitemo kero me Mar ma megi, rwom me kica ki kit ma tek me nikanyo ma megi tyer kwede, kun Lubanga obiweko tine pyen cwinyi myero otur maber wek En omar gi niwok ki i in.

Dong nino malacen ka ikeme ki atema ma aa kibot dano, pe inen ngat enoni calo ngat macung iyo me kwoni ento nen man calo kabedo me pwonye pi cwinyi. Dok i iye ki Mar ki kica. Wek gunen Lubanga i in.

KWAN MEKENE: Jo Roma 5:5, Waraga mukwongo ma Paulo ocoyo bot JO KORINT Cura 13

LWOD MADIT: Yo acel Ma Lubanga Twero tic kwede icwinyi En aye tic ki Dano ma En kelo I kwoni. Dano obitemo kero me Mar ma megi, rwom me kica ki kit matek me nikanyo ma megi tyer kwede kun Lubanga obiweko gi tine pyen cwinyi myero otur maber wek Lubanga omar gin niwok ki i in.

LEGA: Wora, apwoyi pi loki. I maro an ki mar ni ma pe tum dong pi meno, cwinya yom tutwal. Mar man dong opong I cwinya kun mol woko ki i an i kabedo ma orumo an. Pwonya diyo cwiny, ber kit pe me mako rac I kom ngat mo kun nongo Ayer ikom Dano ma pe aparo goro ma gi tyer kwede . I nying yesu’, Amen.

[/restab]

[restab title=”Chinnese”]

值得支付的价格(第1部分)

卢贝加使徒

诗篇 51:17 (CKJVSDS) 『上帝所要的祭就是忧伤的灵; 上帝啊,忧伤痛悔的心,你必不轻看。』

对神的深刻而亲密的认识需要一种付出的代价 —— 那就是谦卑。

圣经上说,神的知识使得深渊被裂开。《箴言3:20》这意味着,在对神的认识上,有一些层次是无法超越的,如果一个人的心没有相应层次的破碎。

有些人认为,他们所需要做的就是不断增加知识,以便从上帝获得更多的知识。然而,事实并非如此。事情的真相是,神只能向一个有被碎心的人揭露他自己奥秘的智慧。

世界上有些基督徒因为无知而有一颗骄傲的凡心,他们甚至不知道。

这些人可以做成祷告、做成禁食和做成事奉中劳作,但他们没有披上谦卑的外衣。

谦卑是让你听从上帝的声音,当他指示你秘密地祝福那个在社交媒体上说你坏话的人。神的孩子,这让你很伤心,但这是值得付出的代价。

谦卑是强逼你原谅一个侮辱和欺骗你的基督徒同伴。神的孩子,这让你很伤心,但这是值得付出的代价。

谦卑是使你能与社会各阶层的人接触的原因;它会使你驱车数公里到城郊的一个家里,为一位教会成员生病的母亲祈祷,因为必须必须在信和爱中服事给圣徒。

今天,我比以往任何时候都更强烈地敦劝您放下虚荣的心和骄傲。不要让你在社会上的崇高地位阻碍你去接触神派你去的人。

无畏地彼此相爱。因为您所事奉和寻求的神,渴求他在您路上所安置的众人的心。

参考经文:《马太福音 23:12》,《彼得前书5:6》

金句:对神的深刻而亲密的认识需要一种付出的代价 —— 那就是谦卑。神只能向一个有被碎心的人揭露他自己奥秘的智慧。

祷告:我亲爱的父亲,感谢您。我的心渴望更多的您。谦卑我,教我,让我心被沉浸在您中,主。通过我来爱,通过我来表现出同情心,通过我给世界带来希望。以耶稣的名义,阿门。

[/restab]

[/restabs]

Posted in: Phaneroo Devotion

Leave a Comment (0) ↓

Leave a Comment