English
Apostle Grace Lubega
Luke 1:74 (KJV): That he would grant unto us, that we being delivered out of the hand of our enemies might serve him without fear.
—
God delivered us for a reason — so we can serve Him. Freedom isn’t just a gift; it’s the groundwork for worship, obedience, and purpose. As our theme scripture says, “that we, being delivered… might serve him without fear.”
There’s no true service without freedom. Think about it: When God sent Moses to Pharaoh, the command wasn’t vague. It was specific: “Let my people go, that they may serve me” (Exodus 9:1). The goal of freedom wasn’t just release from bondage. It was redirection — out of slavery, into service.
Deliverance from fear sets you free to serve with confidence. Fear of what others think will shut down your obedience. You hesitate to speak, to step out, to follow God fully because you’re afraid of judgment or rejection. Proverbs 29:25 says, “The fear of man bringeth a snare.” You can’t serve God boldly when you’re still bound by the opinions of others.
When your body is under constant attack, service can feel like a burden. You might want to serve, but pain and fatigue limit your strength. That’s why Jesus didn’t just forgive sins — He healed bodies. In Luke 4:39, He rebuked the fever in Peter’s mother-in-law, and “immediately she arose and ministered unto them.” Healing wasn’t the end — it made service possible. God cares about your health because He cares about your ability to fulfill your calling.
Addiction is modern slavery. It steals focus, robs time, and divides your heart. Whether it’s drugs, gambling, or alcohol, addiction keeps you preoccupied with your own struggle, making it hard to serve anyone else — let alone God. Romans 6:22 says, “Being made free from sin, you became servants to God.” You were never meant to serve two masters. Freedom from addiction opens the door to full devotion.
God doesn’t want partial worship or distracted service. He wants your whole heart, undivided and unafraid. He paid for your freedom because your service to Him is valuable. You’re not just saved from something; you’re saved for something.
FURTHER STUDY: Romans 6:22; Galatians 5:13
GOLDEN NUGGET: God doesn’t want partial worship or distracted service. He wants your whole heart, undivided and unafraid. He paid for your freedom because your service to Him is valuable. You’re not just saved from something; you’re saved for something.
PRAYER: Father, thank You for this word. Thank You for the freedom I have and continually enjoy in Christ. I live as one who has been set free indeed and serve as one who was translated from the kingdom of darkness into the Kingdom of light, in Jesus’ name, Amen.
Luganda
EKIGENDERERWA KY’OKUNUNULIBWA
Omutume Grace Lubega
Lukka 1:74(KJV): “Okukituwa ffe; ffe bwe tununulibwa okuva mu mikono gy’abalabe baffe, Tulyoke tumuweereze nga tetuliiko kye tutya.”
—
Katonda yatununula lwa kigendererwa–tusobole okumuweereza. Eddembe si kirabo bulabo; y’entandikwa y’okusinza, obugoonvu, n’ekigendererwa. Ng’ekyawandiikibwa kyaffe ekigguddewo bwe kigamba, “nti ffe, bwe twanunulibwa…tulyoke tumuweereze awatali kutya.”
Tewali buweereza bwa nnamaddala awatali ddembe. Kirowoozeeko: Katonda bwe yasindika Musa eri Falaawo, ekiragiro tekyali kya kiboggwe. Kyali kikalaativu: ” Leka abantu bange bagende, basobole okumpeereza ” (Okuva 9:1). Ekigendererwa ky’eddembe tekyali kusumululwa okuva mu busibe. Kyali kukyusa lugendo– okuva mu buddu, okudda mu buwereeza.
Okununulibwa okuva mu kutya kukufuula wa ddembe okuweereza n’obuvumu. Okutya ekyo abalala kye balowooza kijja kuzikiza obugoonvu bwo. Osikattira okwogera, okuvaayo, okugoberera Katonda nga bwe kigwanira kubanga otya okusalirwa omusango oba okugaanibwa. Engero 29:25 egamba “Okutya abantu kuleeta ekyambika”. Tosobola kuweereza Katonda n’obuvumu ng’okyasibiddwa endowooza z’abalala.
Omubiri gwo bwe gubeera gulumbibwa olutata, obuweereza busobola okuwulirwa nga ekikoligo. Osobola okwagala okuweereza, naye obulumi n’obukoowu ne bikugira amaanyi go. Ky’ekyo lwaki Yesu teyatusonyiwa busonyiyi bibi–Yawonya emibiri. Mu Lukka 4:39, Yagoba omusujja mu nazzaala wa Simiyoni, era “amangu ago n’ayimuka n’abaweereza.” Okuwonyezebwa si kwe kwali okusembayo– kwaleetera obuweereza okusoboka. Katonda afaayo eri obulamu bwo kubanga Afaayo eri obusobozi bwo okutuukiriza okuyitibwa kwo.
Okulemera ku muze bwe buddu bw’ensangi zino. Kubba okwetegereza, kubba obudde, n’okwawulamu omutima. Oba biragalalagala, zzaala, oba omwenge, omuze gukukuumira mu kulafuubana kwo, ne kifuuka kizibu okuweereza omuntu omulala– nga ne Katonda mw’omutwalidde. Abaruumi 6:22 egamba, “bwe mwaweebwa eddembe okuva mu kibi, ne mufuuka abaddu ba Katonda.”
Tewatondebwa kuweereza bakama babiri. Eddembe okuva mu muze liggulawo oluggi eri okwewaayo okujjuvu.
Katonda tayagala kusinza kwa kitundu oba obuweereza obutaataganyiziddwa. Ayagala omutima gwo gwonna, nga tegwawuddwamu era nga tegutya. Yasasulira eddembe lyo kubanga obuweereza bwo gy’Ali bwa mugaso nnyo. Tewalokolebwa okuva mu kintu ekimu kyokka; walokolebwa olw’ekintu ekimu.
YONGERA OSOME: Abaruumi 6:22, Abaggalatiya 5:13
AKASUMBI KA ZAABU: Katonda tayagala kusinza kwa kitundu oba obuweereza obutaataganyiziddwa. Ayagala omutima gwo gwonna, nga tegwawuddwamu era nga tegutya. Yasasulira eddembe lyo kubanga obuweereza bwo gy’Ali bwa mugaso nnyo. Tewalokolebwa okuva mu kintu ekimu kyokka; walokolebwa olw’ekintu ekimu.
ESSAALA: Taata, nkwebaza ku lw’Ekigambo kino. Nkwebaza olw’eddembe lye nnina era lye neeyongera okunyumirwa mu Kristo. Ntambula ng’oyo eyaweebwa eddembe ddala era mpeereza ng’oyo eyakyusibwa okuva mu bwakabaka bw’ekizikiza okudda mu Bwakabaka bw’ekitangaala, mu linnya erya Yesu, Amiina.
Runyankore
EKIGYENDERERWA KY’OKUKOMORORWA
Entumwa Grace Lubega
Luka 1:74: “Ngu, ku turiheza kujunwa omu mikono y’abazigu baitu, Tubone kumuheereza tutaine ki turikutiina.”
—
Ruhanga akatukomorora ahabw’enshonga — ngu tumuheereze. Obusingye ti kiconco kwonka; n’entandikwa y’okuramya, okworoba, hamwe n’ekigyendererwa. Nk’oku omutwe gw’ebyahandiikirwe byaitu gurikugira ngu, “ku turiheza kujunwa… tubone kumuheereza tutaine kiturikutiina.”
Tihariho okuheereza okuhikire okuteine busingye. Kiteekateekyeho: Ruhanga kuyayohoreize Musa ahari Faraho, ekiragiro kikaba kitagumire. Kikaba nikigyenderera: “reka abantu bangye bagyende, bampereze” (Okuruga 9:1). Obusingye bukaba butari kubakomorora omu bukwatwa. Kikaba nikikishoborora — kuruga omu buhuuku, kuza omu kuheereza.
Okukomororwa kuruga omu bwoba nikikuha obugabe kuheereza n’obumanzi. Obwoba ahabw’eki abanda barikuteekateeka nibuzakukinga okworoba kwaawe. Noyetwaara kugamba, kushohora, kukuratira Ruhanga gye ahabw’okuba notiina kucweerwa orubanja nari okurekwaho. Enfumu 29:25 nikigira kiti, “Okutiina abantu kureeta omutego, kwonka orikwesiga Mukama aryaguma ari buhooro.’’
Omubiri gwawe gwaguma niguteganisibwa, okuheereza nikuhurirwa nk’omugugu. Nobaasa kuba noyenda kuheereza, kwonka obusaasi n’oburuhe nibiremesa amaani gaawe. Nikyo ahabw’enki Yesu tarasaasiire bibi kwonka — akakiza emibiri. Omu Luka 4:39, akakabukira omushwija omuri Mazaara wa Petero, kandi “ahonaaho yaimuka, yabaheereza.” Okukira tikyo kyabaire kiri muheru — kikaretera okuheereza kwabasiika. Ruhanga nafayo aha magara gawe ahabw’okuba nafayo aha kubaasa kwawe kuhikiriza okweetwa kwawe.
Omuze n’obuhuuku bw’ebiro ebi. Nekuremesa okuta omutima aha bintu, eyiba obwiire, kandi ebaganisamu omutima gwawe. Oba nebitokooza obwonko, zaala, nari amaarwa, omuze nigukwijuza n’okubonabona kwawe, kukiretera kyaguma kuhereza omuntu ondaijo — na Ruhanga omuteiremu. Abarooma 6:22 nikigira kiti, “Nk’oku mucungwirwe kuruga omu butegyeki bw’ekibi, mukahinduka abahuuku ba Ruhanga.” Okaba otashemereire kuheereza abakama babiri. Okucwa emize nikwigura orwiigi rw’okwehayo.
Ruhanga tarikwenda okumuhimbisa otamaririre nari okumuramya okw’ekicweeka nari obuheereza obuteganisiibwe. Nayenda omutima gwawe gwona, gutabaganiisemu kandi gutaine bwona. Akashashurira obusingye bwawe ahabw’okuba okuheereza kwawe ahariwe n’okw’omuhendo. Tojunirwe ekintu kwonka; akakujunirwa ekintu.
SHOMA N’EBI: Abarooma 6:22; Abagalatia 5:13
EBIKURU MUNONGA: Ruhanga tarikwenda okumuhimbisa otamaririre nari okumuramya okw’ekicweeka nari obuheereza obuteganisiibwe. Nayenda omutima gwawe gwona, gutabaganiisemu kandi gutaine bwona. Akashashurira obusingye bwawe ahabw’okuba okuheereza kwawe ahariwe n’okw’omuhendo. Tojunirwe ekintu kwonka; akakujunirwa ekintu.
ESHAARA: Taata, ninkusiima ahabw’ekigambo eki. Ninkusiima ahabw’obusingye obunyine kandi obundikwiiha omuri Kristo. Ndiho nk’omuntu owakomoreirwe kimwe kandi mpeereza nk’ogwo owahindwiirwe kuruga omu bukama bw’omwirima kuza omu bukama bw’omushana, omu eiziina rya Yesu, Amiina.
Runyoro - Rutooro
EKIGENDEERWA KY’OKUCUNGURWA
Omukwenda Grace Lubega
Luka 1:74 (KJV): “Nukwo We atuhereza itwe, ngu itwe tumazire kucungurwa kuruga omu mukono gw’abanyanzigwa baitu tusobole kumuhereza tutanyinamu kutiina.”
—
Ruhanga akatucungura habw’ekigendeerwa — nukwo tumuhereze We. Obugabe tikiri kisembo busembo; guli mulimo gw’okubanza habw’okuramya, okworoba, kandi nekigendeerwa. Nk’oku omutwe gw’ekyahandikirwe kyaitu gukugamba, “ngu itwe, tumazire kucungurwa… tusobole kumuhereza We tuntanyinamu kutiina.”
Tiharoho kuhereza okw’amananu otanyina bugabe. Kitekerezeho: Ruhanga obuyatumire Musa hali Faraawo, ekiragiro kitabe ekitanyinamu makuru. Kikaba busimba: “Leka abantu bange bagende, nukwo basobole kumpereza” (Okuruga 9:1). Ekigendeerwa ky’obugabe kitabe buba okusumuurwa kuruga omubusibe. Kikaba nikiragiriza — kuruga omu busibe, kugenda omukuhereza.
Okucungurwa kuruga omukutiina kikufwora w’obugabe kuhereza nobugumu. Okutiina abandi okubatekereza ngu nikwija kukingaho okworoba kwa we. Iwe nolemwa kubaza, kwemeera oli wembaganiza, kuhondera Ruhanga omubwijwire habwokuba iwe notiina kucwerwa omusango oba kwangibwa. Enfumu 29:25 rugamba, “okutiina omuntu kuleeta omutego.” iwe tosobora kuhereza Ruhanga nobugumu obwo nokyasibirwe entekereza zabandi bakwinira.
Omubiri gwa we obuguba hansi yokurumbwa okutahoire, obuhereza nibusobora kuhuurwa nk’omugugu. Iwe nosobora kugonza kuhereza, baitu oburumi nobujwahe nibikugira amaani gaawe. Nikyo okuroora Yesu ataganyire buganyira ebibi — We akakiza emibiri. Omu Luka 4:39, We akacomera omuswija omu nyinazaara Petero, kandi “aho n’aho we yaimuka kandi yabahereza.” Okukizibwa etabe niyo enkango — kyo kikaletereza obuhereza kusoboka. Ruhanga nafwayo hali obwomeezi bwawe habwokuba We nafwayo hali amaani bwawe kuhikiriza okwetwa kwawe.
Omuze nubwo bwiru obw’ebiro binu . Gwo gwiba obutaikaara hamu, gwiba obwire, kandi gugabizamu omutima. Oba kukozesa ebibazibazi, oba kuzaana zaara, oba omwenge, omuze gukwikaza okwatiraine nokurwanangana kwawe wenka, nigukifwora kigumu kuhereza omuntu weena — na Ruhanga wenka. Abaruumi 6:22 egamba, “Mufwoirwe bobugabe kuruga omu kibi, inywe mukafwoka abahereza ba Ruhanga.” Iwe otategekwe kuhereza abakuru b’emirundi ebiri. Obugabe kuruga omumuze bukinguraho orwigi kutaaha omukwehayo okwijwire.
Ruhanga takugonza okumuramya okwebicweka oba okumuhereza okukuhugurwa hugurwa. We akugonza omutima gwawe gwoona, gutabaganiziibwemu kandi gutarumu butiini. We akasasuura obugabe bwawe habwokuba obuhereza bwawe hali We bw’omuhendo. Iwe otajunwe bujunwa kuruga omu kintu kimu; iwe okajunwa habw’ekintu kimu.
GALIHYA N’OSOMA: Abaruumi 6:22; Abagalatiya 5:13
EBIKURU MUBYOONA: Ruhanga takugonza okumuramya okwebicweka oba okumuhereza okukuhugurwa hugurwa. We akugonza omutima gwawe gwoona, gutabaganiziibwemu kandi gutarumu butiini. We akasasuura obugabe bwawe habwokuba obuhereza bwawe hali We bw’omuhendo. Iwe otajunwe bujunwa kuruga omu kintu kimu; iwe okajunwa habw’ekintu kimu.
ESAARA: Taata, webale habw’Ekigambo kinu. Webale habwobugabe obunyina kandi obunyeyongera kwegondezamu omu Kristo. Nyowe nyomeera nk’ogwo anyakuhairwe obugabe mananu kwo kandi mpereza nk’ogwo ayahindwirwe kuruga omu bukama bw’ekiirima kutaaha omu Bukama bw’ekyererezi, omu ibara lya Yesu, Amiina.
Acholi
TYENLOK ME NONGO NIGONYE
Lakwena Grace Lubega
Luka 1:74(KJV): “ni ebimiyowa watiyo bote laboŋo lworo, kun olarowa ki i ciŋ lukworwa”
—
Lubanga ominiwa nigonge pi tyenlok -wek wati pire. Bedo agonya pe tye mot keken; obedo tic ma gitiyo lapiny me woro en, me winyo doge dok me tic pire. Kitma kwan wa matin waco kwede, “ni ebimiyowa watiyo bote laboŋo lworo, kun olarowa ki i ciŋ lukworwa.”
Pe tye tic pi Lubanga me ada mo keken labongo bedo agonya. Kong itam: ikare ma Lubanga ocwalo Moses bot Parao, cik ma en omiyo ni peni obedo me nono. Owaco lokke maleng: “wek dano na gucit, wek guti pira.” (Nia 9:1). Bedo agonya pe obedo me a ki i atweya keken. Obedo loko yoo woti- ki ikom bedo opi, me donyo i tic pi Lubanga.
Nongo nigonye ki i kom lworo weko ibedo agonya me tic pire ki tek cwiny. Lworo i kom ginma jo mukene tamo obiloro winyo lokki. In ijuke pe me lok, me kato woko, me lubu Lubanga pien ityeki lworo i kom ngolo kop onyo dano kweri woko. Carolok 29;25 Waco ni, “lworo dano kelo atweya.” Pe Itwero tic pi Lubanga ki tek cwiny kace pwod ginma jo mukene waco tye ma otweyo in woko.
Kace komi cawa ducu lweny tye ikome, tic pi Lubanga twero doko calo te. Twero bedo ni imito tic pi Lubanga, ento arem dok olo gengo teko ni woko. Man aye oweko Yecu pe otimo kica ki dano keken -en ocango komgi bene. Ibuk pa Luka 4:39, en oryemo lyeto ki i kom min dako pa Petero dok “cut cut” en oile malo dok otiyo pigi.” Cango pe obedo agiki ne- en oweko tic pi Lubanga otwere. Lubanga paro ni ibed ki kero me cobo lwongo ni.
Bedo ma pe Itwero kwo labongo ginmoni obedo atweya me tekare ni. En kwalo keto cwinyi, kwalo cawa dok poko cwinyi woko. Kono yat, tuku me loyo cente, onyo kongo, bedo ma pe Itwero kwo labongo ginmoni weko opong ki yele ni keni, weko doko tek me tic pi ngatmo keken – mapat ki Lubanga. Jo Roma 6:22 Waco ni, “Kombeddi doŋ gigonyowu woko ki i opii me bal, doŋ wudoko opii pa Lubaŋa.” Onongo petye ki in me tic pi ludito tic aryo. Bedo agonya ki i kom jami ma pe Itwero kwo labongo yabo dogola pi keto cwinyi i timo ginmoni.
Lubanga pe mito woro manok onyo tic pa Lubanga nucu nucu. En mito cwinyi ducu, ma pe opoke dok ma pe lwor. En oculu pi nigonye ni pien tici pi en piretek. Pe gilaro in ki i kom ginmoni keken; gilaro in pi ginmo.
KWAN MUKENE: Jo Roma 6:22; Jo Galatia 5:13
LWOD MADIT: Lubanga pe mito woro manok onyo tic pa Lubanga nucu nucu. En mito cwinyi ducu, ma pe opoke dok ma pe lwor. En oculu pi nigonye ni pien tici pi en piretek. Pe gilaro in ki i kom ginmoni keken; gilaro in pi ginmo.
LEGA: Wora, apwoyi pi Lok man. Apwoyi pi nigonye ma atye kwede dok ma anongo mite kare ki kare i Kricito. An akwo calo ngatma tye agonya adada dok atiyo pi Lubanga calo ngatma ki kwanyo ki gang ker me colpiny me bino i gang ker me tar, inying Yecu, Amen.
Lango
YUBA AKWAKO GONYERE
Akwena Grace Lubega
Luka 1:74 (Lango): Ni ebino miyowa otio baŋe aboŋo lworo, kun olarowa i ciŋ okworwa,
—
Obaŋa ogonyo wa pi tyen kop— me wek oti pire. Gonyere mom obedo ka mot; obedo acakki me woro, mwole ite loc, kede yika. Acalo bala kit ame tyeny jiri wa kobo kede, “ni ebino miyowa otio baŋe aboŋo lworo, kun olarowa…”
Mom tye ticcoro me ateni aboŋo gonyere. Koŋ itam koŋ: ikare ame Obaŋa oro Muca baŋ Parao, cikkere nwo tye aniaŋere aber meicel. Nwoŋo tye kannaler: “Wek jona woti me wot ti pira” (Yaa 9:1). Adwoogi me gonyere man nwoŋo mom obedo ka me gonyi ite twec. Onwoŋo obedo lokkere— yaa iyi opii, eka ite donyo iyi tic.
Nwoŋo gonyere ikom lworo gonyo wa me tic kede tekcuny. Lworo ikom ŋo ame jo okene tamo aneko tekcunyi oko. Itamere atamo me lok, yaa wot oko, kede lubokor Obaŋa duc aduca pien ilworo ŋolo kop onyo kwera. Carokop 29:25, “Lworo jo mio dano moko i owic.” Yin mom itwero tic pi Obaŋa ka itye ite twec me kit ame jo okene tamo kede.
Ka komi tye ite lweny, tic twero nen bala yec. Twero bedo ni imito tic, ento arem kede oolo geŋo teko ni oko. Man en omio Yecu mom ka obin otimo kica ikom balle— En obin ocaŋo jo. Iyi Luka 4:39, En obin ocoko lyeto ikom maro a Petero, daŋ “cuccutono oya okonyo gi.” Caŋo nwoŋo mom obedo agiki— obin omio tic otwerre. Obaŋa paro pi yotkomi pien En paro pi teko ni me cobo lwoŋo ikom kwo ni.
Mara atek ateka ikom ginoro obedo opi me kari ni. Akabi bed ni ikom yen, buyo piny, onyo mato koŋo, mara ikom ginoro atek ateka mio ibalo cawa ikom goro ni no, kun mio bedo atek me yin tic pi ŋat okene — koŋ owek Obaŋa bedi. Jo Roma 6:22 kobo ni, “Aman doŋ ogonyowu oko i opii me bal, doŋ idoko wunu omiro Obaŋa.” Nwoŋo mom ocwei me bedo opii odoŋe aryo. Gonyere ikom mara me ginoro atek ateka yabo dogola me yin keto tammi ikom Obaŋa.
Obaŋa mom mito ni i wore kede tam apol apola onyo kede tic opokkere. En mito cunyi luŋ, aboŋo pokkere moro keken kede aboŋo lworo moro keken. En oculo pi gonyere ni pien ticci bote pire tek tutwal. Yin mom ka olari ikom ginoro; olari pi ginoro.
MEDE IKWANO: Jo Roma 6:22; Jo Galatia 5:13
APIRE TEK: Obaŋa mom mito ni i wore kede tam apol apola onyo kede tic opokkere. En mito cunyi luŋ, aboŋo pokkere moro keken kede aboŋo lworo moro keken. En oculo pi gonyere ni pien ticci bote pire tek tutwal. Yin mom ka olari ikom ginoro; olari pi ginoro.
KWAC: Papa, apwoyi pi kop man. Apwoyi pi gonyere ame atye kede daŋ imede imia i Kricito. Akwo acalo dano ame ogonyere oko iyi ateni daŋ atio acalo dano ame otyeko kwanyo ite loc me colpiny ote keto ite loc me acara, inyiŋ Yecu, Amen.
Ateso
ALOSIKINET NA ALACAKINO
Ekiyakia Grace Lubega
Luka 1:74 (AOV): Ainakin oni ketajarunos kakan naka lukasurupowok, Kejaanakis ŋes komam kikuriaka;
—
Elacakini ooni Edeke kanuka alosikinet – tetere ooni ijaanakini Ŋes. Mam ailajaara erai ainakinet bon; erai aswam na okwap na aima, arimar, ka alosikinet. Kwape elimunitotor ikokoron wok nuepukoritos, “ketajarunos…. Kejaanakis ŋes komam kikuriaka.”
Emamei aijaanakin na abeit komamei ailajaara. Kowomom ber ijo: Nejukara Edeke Musa nejai Parao, mam aicorakinet arai namam acai. Arai na ebecokina: “Koisiik ikatuŋa alosit, tetere kejaanakinete eoŋ.” (Anyoun 9:1). Alosikinet na ailajaara mam erai alacakin kes kotoma awenis. Arai aitetenikin kesi bobo – kiŋa na ebulesene, toma aijaanakin.
Alacakino kane ejai akurian elacakini ijo aima kotoma atitiŋu. Akurianu nu eomitos icie itudeŋoori arimar kon. Ibuonokin jo einer, alomar kiŋa, aitup Edeke ka aileleba naarai ikuriana ijo etube arai aŋerio. Awaragasia 29:25 ebakas, “Aiyoŋ ituŋa eyaŋauni eic.” Mam jo ipedori aijaanakin Edeke ka atitiŋu oriko ijo iwenen kotoma aomisio nuka aluce.
Ne ejaar akuan kon toma asurokino nainyikokit, aijaanakin erai bala alaŋiru. Ipedori ijo akotokin aijaanakin, konye apipilu ka anonoku itikokini agogoŋu kon. Ŋesi mam Yesu kobu itimio arokisio bon – Kobu itaŋale awate. Kotoma Luke 4:39, kiretak ekamidi kotoma amuranike Petero, “atipet konyou kijaanak kes.” Mam aitaŋaleuno arai aŋeset — kobu isipedo aijaanakin. Epodokit Edeke aŋaleu kon naarai epodokit Ŋesi nuka apedor kon na aitodolikin anyarauno kon.
Aimakakina erai ebulesene loakwana. Ekokuari aomisio, ekokuari esawa, ka aitiak etau kon. Arai erai ikee, aile, arai ajon, aimakakina idari jo iuta ka nukon, otionuni aijaanakin yenice – Edeke da. Iromayon 6:22 ebala, “kidaut aosikinio anyoun kadiakar iraut ibulesin luka Edeke.” Mam ebusakinit cut yes aima nuapolot iarei. Alacakino kane ejai aimakakina eŋaari ekek toma ainakina naileleba.
Mam Edeke ekoto aima namam ileleba arai aijaanakin naitiloritai. Ekoto etau kon kere, komam etiakak ido komam ekuriana. Abu Ŋesi otac kanu ailajaara kon naarai epol aijaanakin kon etiai kaneke. Mam jo ilakunitai bon kane ejai ibore; ilaunitai jo kanu ibore.
AISISIA NAIDULOKINA: Iromayon 6:22; Igalatian 5:13
NUEPOSIK BALA ESABU: Mam Edeke ekoto aima namam ileleba arai aijaanakin naitiloritai. Ekoto etau kon kere, komam etiakak ido komam ekuriana. Abu Ŋesi otac kanu ailajaara kon naarai epol aijaanakin kon etiai kaneke. Mam jo ilakunitai bon kane ejai ibore; ilaunitai jo kanu ibore.
AILIP: Papa, esialamikit eoŋ Jo kanuka akirotana. Eyalama kanuka ailajaara na ajaatatar eoŋ ka na enyikokit ainumunum kotoma Kristo. Ajari eoŋ kwape idiope yen alacakin teni ido amai kwape idiope yen ejulun anyoun ajakanut naka amutonu toma Ajakanut naka aica, ko okiror ka Yesu, Amen.
Karamojong
Kiswahili
KUSUDI LA UKOMBOZI
Mtume Grace Lubega
Luka 1:74 (KJV): Ya kwamba atatujalia sisi, tukombolewe kutoka mikononi mwa adui zetu, na kumtumikia pasipo hofu.
—
Mungu alitukomboa kwa sababu – ili tuweze kumtumikia. Uhuru sio tu zawadi; ni msingi wa ibada, utiifu, na sababu ya kuishi. Kama andiko letu kuu linavyosema, “Ya kwamba atatujalia… tumtumikie pasipo hofu.”
Hakuna huduma ya kweli bila uhuru. Fikiria hili: Mungu alipomtuma Musa kwa Farao, amri haikuwa wazi. Ilikuwa maalum: “Wape watu wangu ruhusa ili waende wanitumikie” (Kutoka 9:1). Lengo la uhuru halikuwa tu kuachiliwa kutoka utumwani. Ilikuwa kuelekezwa kwingine – kutoka kwa utumwa, kwenda kwenye huduma.
Kukombolewa kutoka kwa hofu hukuweka huru kutumika kwa ujasiri. Hofu ya kile wengine wanachofikiri itazima utiifu wako. Unasitasita kusema, kutoka nje, kumfuata Mungu kikamilifu kwa sababu unaogopa hukumu au kukataliwa. Mithali 29:25 inasema, “Kuwaogopa wanadamu huleta mtego.” Huwezi kumtumikia Mungu kwa ujasiri wakati bado umefungwa na maoni ya wengine.
Wakati mwili wako unashambuliwa mara kwa mara, huduma inaweza kuhisi kama mzigo. Unaweza kutaka kuhudumu, lakini maumivu na uchovu hupunguza nguvu zako. Ndiyo maana Yesu hakusamehe tu dhambi – aliponya miili. Katika Luka 4:39, alikemea homa ya mama mkwe wa Petro, na “mara akasimama na kuwahudumia.” Uponyaji haukuwa mwisho – ulifanya huduma iwezekane. Mungu anajali afya yako kwa sababu anajali uwezo wako wa kutimiza wito wako.
Uraibu ni utumwa wa kisasa. Inaiba umakini, kuiba wakati, na kugawanya moyo wako. Iwe ni dawa za kulevya, kamari, au pombe, uraibu hukufanya uendelee kujishughulisha na mapambano yako mwenyewe, na kufanya iwe vigumu kumtumikia mtu mwingine yeyote – Akiwemo Mungu. Warumi 6:22 inasema, “Mlipowekwa huru mbali na dhambi, mkawa watumishi wa Mungu.” Hukukusudiwa kuwatumikia mabwana wawili. Uhuru kutoka kwa uraibu hufungua mlango wa kujitolea kamili.
Mungu hataki ibada ya kijisehemu kidogo tu au huduma iliyokengeushwa. Anataka moyo wako wote, usiogawanyika na usio na hofu. Alilipa uhuru wako kwa sababu utumishi wako Kwake ni wa thamani. Hujaokolewa tu kutoka kwa kitu fulani; umeokolewa kwa ajili ya jambo fulani.
MASOMO YA ZIADA: Warumi 6:22; Wagalatia 5:13
UJUMBE MKUU: Mungu hataki ibada ya kijisehemu kidogo tu au huduma iliyokengeushwa. Anataka moyo wako wote, usiogawanyika na usio na hofu. Alilipa uhuru wako kwa sababu utumishi wako Kwake ni wa thamani. Hujaokolewa tu kutoka kwa kitu fulani; umeokolewa kwa ajili ya jambo fulani.
SALA: Baba, asante kwa neno hili. Asante kwa uhuru nilionao na kufurahia daima katika Kristo. Ninaishi kama mtu ambaye amewekwa huru kweli kweli na kutumika kama mtu aliyehamishwa kutoka kwa ufalme wa giza hadi katika Ufalme wa nuru, kwa jina la Yesu, Amina.
French
LE BUT DE LA DÉLIVRANCE
L’apôtre Grace Lubega
Luc 1:74 (LSG) : « Afin qu’après avoir été délivrés de la main de nos ennemis, nous le servions sans crainte. »
—
Dieu nous a délivrés pour une raison : afin que nous Le servions. La liberté n’est pas simplement un don ; c’est le fondement de l’adoration, de l’obéissance et de l’accomplissement du dessein divin. Comme le dit notre verset du jour : « après avoir été délivrés… nous le servions sans crainte ».
Il n’y a pas de véritable service sans liberté. Réfléchis-y : quand Dieu envoya Moïse vers Pharaon, l’ordre n’était pas vague. Il était précis : « Laisse aller mon peuple, afin qu’il me serve » (Exode 9:1). Le but de la liberté n’était pas seulement la sortie d’Égypte, mais la redirection — quitter l’esclavage pour entrer dans le service.
La délivrance de la peur te rend capable de servir avec assurance. La peur de l’opinion des autres peut t’empêcher d’obéir. Tu hésites à parler, à agir, à suivre pleinement Dieu parce que tu crains d’être jugé ou rejeté. Proverbes 29:25 dit : « La crainte des hommes tend un piège ». Tu ne peux pas servir Dieu avec audace si tu es encore lié par l’opinion des autres.
Lorsque ton corps est constamment attaqué, le service peut devenir une charge. Tu veux peut-être servir, mais la douleur et la fatigue limitent ta force. C’est pourquoi Jésus ne s’est pas contenté de pardonner les péchés — Il a aussi guéri les corps. Dans Luc 4:39, Il a réprimandé la fièvre de la belle-mère de Pierre, et « à l’instant elle se leva, et les servit ». La guérison n’était pas une fin, mais une ouverture au service. Dieu se soucie de ta santé parce qu’Il se soucie de ta capacité à accomplir ton appel.
L’addiction est une forme moderne d’esclavage. Elle vole ton attention, ton temps, et divise ton cœur. Qu’il s’agisse de drogue, de jeux de hasard ou d’alcool, l’addiction te garde focalisé sur ta propre lutte, rendant difficile de servir les autres — et encore moins Dieu. Romains 6:22 dit : « Mais maintenant, étant affranchis du péché et devenus serviteurs de Dieu… » Tu n’as jamais été destiné à servir deux maîtres. La liberté vis-à-vis de l’addiction ouvre la porte à une dévotion totale.
Dieu ne veut pas une adoration partielle ou un service distrait. Il veut tout ton cœur, sans division ni peur. Il a payé pour ta liberté parce que ton service pour Lui a de la valeur. Tu n’es pas seulement sauvé de quelque chose ; tu es sauvé pour quelque chose.
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE : Romains 6:22 ; Galates 5:13
PASSAGE EN OR : Dieu ne veut pas une adoration partielle ou un service distrait. Il veut tout ton cœur, sans division ni peur. Il a payé pour ta liberté parce que ton service pour Lui a de la valeur. Tu n’es pas seulement sauvé de quelque chose ; tu es sauvé pour quelque chose.
PRIÈRE : Père, merci pour cette parole. Merci pour la liberté que j’ai et que je continue de vivre en Christ. Je vis comme quelqu’un qui a véritablement été affranchi, et je sers comme quelqu’un qui a été transporté du royaume des ténèbres dans le Royaume de lumière, au nom de Jésus. Amen.
Dutch
HET DOEL VAN VERLOSSING
Apostel Grace Lubega
Lucas 1:74 (HSV): “dat wij, verlost uit de hand van onze vijanden, Hem zouden dienen zonder vrees,”
—
God heeft ons met een reden bevrijd — zodat wij Hem kunnen dienen. Vrijheid is niet zomaar een geschenk; het is de basis voor aanbidding, gehoorzaamheid en een doel. Zoals onze thematekst zegt: “opdat wij, bevrijd… Hem zonder vrees zouden dienen.”
Er is geen ware dienst zonder vrijheid. Denk er eens over na: toen God Mozes naar Farao stuurde, was het bevel niet vaag. Het was specifiek: “Laat mijn volk gaan, zodat zij Mij kunnen dienen” (Exodus 9:1). Het doel van vrijheid was niet alleen bevrijding uit slavernij. Het was heroriëntatie — uit slavernij, in dienstbaarheid.
Bevrijding van angst stelt je in staat om vol vertrouwen te dienen. Angst voor wat anderen denken, zal je gehoorzaamheid blokkeren. Je aarzelt om te spreken, om naar voren te treden, om God volledig te volgen, omdat je bang bent voor oordeel of afwijzing. Spreuken 29:25 zegt: “Vrees voor mensen spant een strik.” Je kunt God niet vrijmoedig dienen als je nog steeds gebonden bent aan de meningen van anderen.
Wanneer je lichaam constant wordt aangevallen, kan dienstbaarheid als een last voelen. Je wilt misschien dienen, maar pijn en vermoeidheid beperken je kracht. Daarom vergaf Jezus niet alleen zonden – Hij genas lichamen. In Lucas 4:39 bestrafte Hij de koorts bij Petrus’ schoonmoeder, en “onmiddellijk stond zij op en diende hen.” Genezing was niet het einde – het maakte dienstbaarheid mogelijk. God geeft om je gezondheid omdat Hij geeft om je vermogen om je roeping te vervullen.
Verslaving is moderne slavernij. Het neemt je focus weg, plundert de tijd en verdeelt je hart. Of het nu gaat om drugs, gokken of alcohol, verslaving houdt je bezig met je eigen strijd, waardoor het moeilijk wordt om iemand anders te dienen – laat staan God. Romeinen 6:22 zegt: “Vrijgemaakt van de zonde, bent u dienaren van God geworden.” Het is nooit de bedoeling geweest dat je twee heren zou dienen. Vrijheid van verslaving opent de deur naar volledige toewijding.
God wil geen gedeeltelijke aanbidding of afleidende dienstbaarheid. Hij wil je hele hart, onverdeeld en onbevreesd. Hij heeft voor je vrijheid betaald, omdat je dienst aan Hem waardevol is. Je bent niet zomaar ergens van gered; je bent ergens voor gered.
VERDERE STUDIE: Romeinen 6:22; Galaten 5:13
HET GOUDKLOMPJE: God wil geen gedeeltelijke aanbidding of afleidende dienstbaarheid. Hij wil je hele hart, onverdeeld en onbevreesd. Hij heeft voor je vrijheid betaald, zodat je dienst aan Hem waardevol is. Je bent niet zomaar ergens van gered; je bent ergens voor gered.
GEBED: Vader, dank U voor dit woord. Dank U voor de vrijheid die ik heb en voortdurend geniet in Christus. Ik leef als iemand die werkelijk is bevrijd en dien als iemand die is overgebracht uit het koninkrijk van de duisternis naar het koninkrijk van het licht, in Jezus’ naam, Amen.
German
DAS ZIEL DER BEFREIUNG
Apostel Grace Lubega
Lukas 1,74 (LUT): „Dass wir, erlöst aus der Hand der Feinde, ihm dienten ohne Furcht.“
—
Gott hat uns aus einem ganz bestimmten Grund befreit − nämlich, dass wir Ihm dienen können. Freiheit ist nicht nur ein Geschenk, sie ist die Grundlage für Anbetung, Gehorsam und Lebenssinn. Wie es in unserer thematischen Schriftstelle so schön heißt, „dass wir befreit sind, und ihm ohne Furcht dienen können“.
Ohne Freiheit können wir Gott gar nicht richtig dienen. Denk mal darüber nach: Als Gott Mose zum Pharao schickte, war der Befehl nicht vage. Er war sehr konkret: „Lass mein Volk ziehen, damit es mir dienen kann“ (2. Mose 9,1). Das Ziel der Freiheit war nicht nur die Befreiung aus der Knechtschaft. Es war eine Neuausrichtung − raus aus der Sklaverei und hinein in den Dienst am Herrn.
Wenn man seine Ängste los wird, kann man Gott auch mit vollstem Vertrauen dienen. Die Angst davor, was andere denken, hemmt deinen Gehorsam. Du schreckst davor zurück, dich zu äußern, aus der Reihe zu tanzen und Gott uneingeschränkt zu folgen, weil du Angst vor Verurteilung oder Ablehnung hast. In Sprüche 29,25 steht: „Menschenfurcht bringt zu Fall“. Du kannst Gott nicht mit ganzer Kraft dienen, wenn du dich immer noch von den Meinungen anderer zurückhalten lässt.
Wenn dein Körper ständig unter Beschuss steht, kann sich der Dienst wie eine Strapaze anfühlen. Du würdest Ihm gerne dienen, aber Schmerzen und Müdigkeit schränken deine Belastbarkeit ein. Deshalb hat Jesus nicht nur Sünden vergeben − er hat auch Körper geheilt. In Lukas 4,39 stoppte er das Fieber von Petrus’ Schwiegermutter: „Und sogleich stand sie auf und diente ihnen.“ Die Heilung war nicht das Endziel − sie machte den Dienst erst möglich. Gott ist an deiner Gesundheit interessiert, weil Er möchte, dass du deine Berufung gut erfüllen kannst.
Jede Art von Sucht ist moderne Sklaverei. Sie raubt uns den Fokus, stiehlt uns die Zeit und spaltet unser Herz. Ob Drogen, Glücksspiel oder Alkohol, die Sucht fixiert dich auf die inneren Kämpfe und erschwert es dir, anderen zu dienen − ganz zu schweigen davon, Gott zu dienen. In Römer 6,22 steht: „Nun aber, da ihr von der Sünde frei und Gottes Knechte geworden seid.“ Deine Bestimmung ist es nicht, zwei Meistern zu dienen. Die Befreiung von der Sucht öffnet die Tür zur vollen Hingabe.
Gott möchte keine halbherzige Anbetung oder einen orientierungslosen Dienst. Er will dein ganzes Herz haben, ungeteilt und ganz ohne Angst. Er hat für deine Freiheit bezahlt, weil dein Dienst für Ihn wertvoll ist. Du wurdest nicht nur vor etwas gerettet, sondern für etwas gerettet.
WEITERFÜHRENDE STUDIE: Römer 6,22; Galater 5,13
FAZIT: Gott möchte keine halbherzige Anbetung oder einen orientierungslosen Dienst. Er will dein ganzes Herz haben, ungeteilt und ganz ohne Angst. Er hat für deine Freiheit bezahlt, weil dein Dienst für Ihn wertvoll ist. Du wurdest nicht nur vor etwas gerettet, sondern für etwas gerettet.
GEBET: Lieber Vater, ich danke dir für dieses Wort. Danke für die Freiheit, die ich in Christus habe und immer wieder genieße. Ich führe ein wahrlich befreites Leben und diene als jemand, der aus dem Reich der Finsternis in das Reich des Lichts versetzt wurde, in Jesu Namen, Amen.