How You Hear
The Phaneroo Devotion: How You Hear
Apostle Grace Lubega
Luke 8:18 (KJV): Take heed therefore how ye hear: for whosoever hath, to him shall be given; and whosoever hath not, from him shall be taken even that which he seemeth to have.
—
Many people in the faith can confidently say that they hear God.
It is a requirement for one to be marked as a part of the fold. After all, our Lord and Master said, in John 10:27, “My sheep hear my voice.”
However, hearing Him is not enough. How you hear Him also matters.
In Numbers 12:6-8, God creates a clear difference between how the prophets of Moses’ day heard Him and how His servant Moses did.
The Bible says, “And he said, Hear now my words: If there be a prophet among you, I the Lord will make myself known unto him in a vision, and will speak unto him in a dream. My servant Moses is not so, who is faithful in all mine house. With him will I speak mouth to mouth, even apparently, and not in dark speeches; and the similitude of the Lord shall he behold: wherefore then were ye not afraid to speak against my servant Moses?”
There are levels in hearing God. Are these levels exclusive to only special men and women of God? No.
God is inviting you today to ascend to higher realities. Where you are is not all there is to hearing and understanding Him. Allow Him to launch you deeper because there is more.
Hallelujah!
FURTHER STUDY: Numbers 12:6-8; John 10:27
GOLDEN NUGGET: God is inviting you today to ascend to higher realities. Where you are is not all there is to hearing and understanding Him. Allow Him to launch you deeper because there is more.
PRAYER: Loving Father, I thank You for this truth. I rejoice in the purity of Your voice to my spirit. I have the perfect vision of You and because I do, I hear You in the right way. Your words come to me with deep clarity because You, my Lord, are continually before me, in Jesus’ name, Amen.
ENGERI GY’OWULIRA
Omutume Grace Lubega
Lukka 8:18(KJV): Kale mwekuumenga bwe muwulira; kubanga buli alina, aliweebwa; era buli atalina n’ekyo ky’alowooza nti alina nakyo kirimuggibwako.
—
Abantu bangi abali mu kukkiriza bayinza okwogera n’obuvumu nti bawulira Katonda.
Kimu ku byetaagisibwa omuntu okuteekebwako akabonero akalaga nti ali kitundu ku kisibo. Anti Mukama waffe era yagamba, mu Yokaana 10:27, “Endiga zange ziwulira eddoboozi lyange.”
Wabula, okumuwulira tekimala. Engeri gy’omuwulira nayo nsonga nkulu.
Mu Kubala 12:6-8, Katonda alaga enjawulo ennambulukufu wakati w’engeri bannabbi ab’omu kiseera kya Musa gye baamuwuliramu n’engeri omuddu we Musa gye yamuwuliramu.
Bayibuli egamba nti, “N’ayogera nti Muwulire nno ebigambo byange: oba nga munaabanga mummwe nabbi, nze Mukama neetegeezanga gy’ali mu kwolesebwa, naayogeranga naye mu kirooto. Omuddu wange Musa si bw’ali bw’atyo; oyo mwesigwa mu nnyumba yange yonna: oyo naayogeranga naye akamwa n’akamwa, mu lwatu, so si mu bigambo bya ngero; n’okufaanana kwa Mukama anaakulabanga: kale ekyabalobera ki okutya okwogera obubi ku muddu wange, ku Musa?”
Waliwo emitendera mu kuwulira Katonda. Emitendera gino gya basajja n’abakazi ba Katonda ab’enjawulo bokka? Nedda.
Katonda akuyita leero okwambuka mu bwannamaddala obusingawo okubeera obwa waggulu. Ekifo mw’oli si ky’ekiriyo kyokka mu kumuwulira n’okumutegeera. Mukkirize akwongereyo ebuziba kubanga waliwo ebisingawo.
Aleruya!
YONGERA OSOME: Okubala 12:6-8, Yokaana 10:27
AKASUMBI KA ZAABU: Katonda akuyita leero okwambuka mu bwannamaddala obusingawo okubeera obwa waggulu. Ekifo mw’oli si ky’ekiriyo kyokka mu kumuwulira n’okumutegeera. Mukkirize akwongereyo ebuziba kubanga waliwo ebisingawo.
ESSAALA: Taata omwagazi, nkwebaza ku lw’amazima gano. Nsanyukira mu bulongoofu bw’eddoboozi lyo eri omwoyo gwange. Nnina okwolesebwa okutuukiridde ku Ggwe era n’olwekyo, nkuwulira mu ngeri entuufu. Ebigambo byo binzijira n’obulambulukufu obw’ebuziba kubanga Ggwe, Mukama wange, buli kiseera oli mu maaso gange, mu linnya lya Yesu, Amiina.
OKU ORI KUHURIRA
Entumwa Grace Lubega
Luka 8:18: N’ahabw’ekyo omu kuhurira mwerinde, ahabw’okuba oine, niwe aryongyerwa, kandi otaine, aryayakwa n’ekyo eki arikuteekateeka ngu aine.
—
Abantu baingi omu kwikiriza nibabaasa kugamba n’obumanzi ngu nibahurira Ruhanga.
Ni kyeteenga ngu omuntu abe aine akamanyiso k’omwe aha kibiina. N’abwo, Mukama waitu kandi omwegyesa akagira ati, omu Yohaana 10:27 ati,
“Entaama zangye zihurira eiraka ryangye.”
Kwonka, okumuhurira tikirikumara. Oku orikumuhurira nikikuru.
Omu Okubara 12:6-8, Ruhanga akatanisa gye oku ba nabi b’ebiro bya Musa bamuhuriire hamwe n’oku Musa omuhereeza we yakikozire.
Baiburi negira eti, yaabagira ati: Nimuhurire ebigambo byangye. Omuriimwe ku haraabe harimu nabi, omu kworekwa nimwo nyowe MUKAMA ndimwemanyisiza, kandi n’omu kirooto nimwo
ndigambira nawe. Kwonka omugaragwa wangye Musa tikwo mmutwaza; n’omwesigwa omu nju yangye yoona. We ngamba nawe butunu nitureebana, ntarikugamba nawe mu nfumu, kandi n’enshusha yangye agireeba. Mbwenu ahabw’enki timutiinire kugamba kubi aha mugaragwa wangye Musa?
Hariho amadaara omu kuhurira Ruhanga. Amadaara aga gara aha bashaija n’abakazi ba Ruhanga abomutaano? Ngaha.
Ruhanga nakweeta erizooba oyimukye omu mazima g’ahaiguru. Ahu ori tihoona ahu oshemereire kumuhuririra n’okumwetegyereza. Mwikirize akutwaare hari ahabw’okuba hakiriho bingi.
Hallelujah!
SHOMA N’EBI: Okubara 12:6-8; Yohaana 10:27
EBIKURU MUNONGA: Ruhanga nakweeta erizooba oyimukye omu mazima g’ahaiguru. Ahu ori tihoona ahu oshemereire kumuhuririra n’okumwetegyereza. Mwikirize akutwaare hari ahabw’okuba hakiriho bingi.
ESHAARA: Taata omukundwa, ninkusiima ahabw’amazima aga. Ninshemerererwa omu kushemera kw’eiraka ryaawe omu mwoyo wangye. Nyine okworekwa kwaawe okuhikire kandi ahabw’okuba nkwaine, ninkuhurira omu muringo oguhikire. Ebigambo byaawe nibyaija ahariinye mbihurira gye ahabw’okuba iwe, Mukama wangye, ongyenda omu maisho, omu eizina rya Yesu, Amiina.
OMULINGO OH’URA
Omukwenda Grace Lubega
Luka 8:18(KJV); Nukwo mwerindege okumuhu’ra: baitu anyakwina, nuwe alihebwa; n’ataina, ogu aliihwaho nakyo ekyatekereza ainakyo.
—
Abantu baingi omu kwikiriza basobora kugamba n’obugumu ngu bah’ura Ruhanga.
Kiba nikyetaagisa habwomu kuba amanyirwe kuba kicweka hali isibiko. Hanyuma yabyoona, Mukama waitu akagamba, omu Yohana 10:27, “Entama Zange zih’ura iraka Lyange.”
Nobukyakubaire, okumuh’ura tikimara. Omulingo omuh’ura nakyo kikuru.
Omukubara 12:6-8; Ruhanga Ateekaho enyahukana hagati ya omulingo abanabi b’omu biiro bya Musa ba muh’uraga n’omulingo omwiru We Musa yamuh’uraga.
Baibuli ekugamba, “Yagamba ati Muh’ure nu ebigambo byange: haraba haroho omulinywe, nyowe Mukama ndyeyoleka nyenka omu kwolekwa, ndibaza naiwe omu kirooto. Omwiru Wange Musa tarukusisana ati; ali w’okwesiga omu nju Yange yoona: ndabazaga nauwe akanwa na kanwa, bwa, hatali omu bigambo eby’enfumo; kandi okusisana kwa Mukama alikurora: nukwo kiki ekibatangire okutina okujuma omwiru Wange Musa?”
Haroho emirengo omu kuh’ura Ruhanga. Emirengo enu eri y’abasaija na abakazi ba Ruhanga ab’embaganiza? Nangwa.
Ruhanga Akutangiira leero okugenda hali eby’amazima ebya haiguru. Namberi oli tihali niho hali honka h’okumuh’ura n’okumwetegereza. Mw’ikirize Akutwale omunziha habwokuba haliyo ebikukiraho.
Alleluya!
GALIHYA N’OSOMA: Okubara 12:6-8, Yohana 10:27.
EBIKURU MUBYOONA: Ruhanga Akutangiira leero okugenda hali eby’amazima ebya haiguru. Namberi oli tihali niho hali honka h’okumuh’ura n’okumwetegereza. Mw’ikirize Akutwale omunziha habwokuba haliyo ebikukiraho.
ESAARA: Taata ow’okugonzebwa, nkusiima habw’amazima ganu. Nsemererwa omu burungi bwe iraka Lyawe hali omwoyo gwange. Nyina okwolekwa Kwawe okuhikire kandi habwokuba nkwina, nkuh’ura omu mulingo oguhikire. Ebigambo Byawe biijja hali nyowe n’okuhweza kw’omunziha habwokuba Iwe, Mukama wange,oba mumaiso gange obutoosa, omw’ibara lya Yesu, Amiina.
KWAPE IPUPIOTO
Ekayakia Grace Lubega
Luka 8:18 (KJV): Aso kocoito kwape ipupioto; naarai yenejai ibore, einakinio ice; ka yenemamei ibore, edemunio ŋin da yeneomit ŋesi ebe ejaatar.”
—
Ituŋa luipu luejaasi toma aiyuun elimunete ka atitiŋu ebe epupete kesi Edeke.
Erai na aiburao kanu idiope ajaun toma atutubet naka abuŋet. Ajokis, kobu Ejakait ka Loapolon wok kolim, kotoma Yokana 10:27, “Iirarete akamerekekin ekaporoto.”
Konye, mam edolit aipup Ŋesi bon. Nueipone loipupio jo Ŋesi da epolok.
Kotoma Aimario 12:6-8, Kobu Edeke kosub agitakinet naecai kokidiŋ loka eipone loapupioto Ŋesi inabin luka apaarasia ka Musa keda eipone loapupio ejaanakinan Ke Musa.
Ebala Ebaibuli ebe, “Kotema atiar, “Kiirasi kwana akakiro: arai ejai enabi kotomakus, eoŋ EJAKAIT etejenun mamake kotoma otapo eneri kaŋes kotoma airuj. Mam ekakejaanakinan Musa ikoni nen; erai lomunot kotoma togoka kere: Kinera kaŋes kaituke, kaitebeikin, mere kakiro nuimunonoro; ido eanyuni ŋesi asima naka EJAKAIT: aso kanukinyo mam ipotu kokuriakarotor aluikin ekakejaanakinan Musa koinerekus?”
Ejaasi adokena kotoma aipup Edeke. Adokena nu egitaritai bon kanuka ikiliok ka aŋor Edeke nuaŋosibib? Mam.
Enyaarit jo Edeke adokar abeito nuikiara. Mam neijai jo erai ne ejai bon kotoma aipup keda amisiinikin Ŋesi. Kocamak Ŋesi ilumok jo aidules naarai ejaasi nuiyatakina.
Alelujah!
AISISIA NAIDULOKINA: Aimario 12:6-8; Yokana 10:27
NUEPOSIK BALA ESABU: Enyaarit jo Edeke adokar abeito nuikiara. Mam neijai jo erai ne ejai bon kotoma aipup keda amisiinikin Ŋesi. Kocamak Ŋesi ilumok jo aidules naarai ejaasi nuiyatakina.
AILIP: Lominat Papa, Esialamikit eoŋ Jo kanuka abeitana. Aleli eoŋ kotoma aica naka eporoto Kon omoyo ka. Ajaatar eoŋ aitapoet naibecokina Kanukon ido naarai ajaatar eoŋ, apupi eoŋ Jo oipone loedolit. Epote akiro Kon neajai eoŋ kaidules naica naarai Jo, Ejakait ka, inyikokit ajaute ŋaren ka, okiror ka Yesu, Amen.
KITMA WUWINYO KWEDE KILOK
Lakwena Grace Lubega
Luka 8:18(KJV); Pi meno wugwokke kit ma wuwinyo ki lok; pien ŋat ma mere tye gibimedde, ŋat ma mere pe, gibikwanyo woko ki bote kadi wa gin ma en tamo ni etye kwede.
—
Jo mapol ibedo Lakricitayo man twero waco ki tek cwiny ni giwinyo dwon Lubanga.
Obedo ginma mite ni me kwani ikin romi. Iyungeye ducu, Rwotwa dok laditwa owaco ibuk pa Jon 10:27 ni, “Romi na winyo dwona.”
Ento, winyo dwone keken pe romo. Kitma iwinyo dwone kwede bene piretek.
Ibuk me Wel 12:6-8, Lubanga keto apoka poka maleng ikin kitma lunebi me ikare pa Moses guwinyo kwede dwone dok kitma laticce Moses owinyo kwede dwone.
Baibul waco ni, “Ci owacci, “Wuwiny lokka. Ka ce tye lanebi mo i kinwu, an Rwot aweko en ngeya ki i ginanyuta, aloko kwede ki i waŋ lek. Ento bot laticca Moses pe bedo kit meno; pien atyeko keto oda ducu i ciŋe, Abedo ka lok kwede waŋ ki waŋ, ka maleŋ atyer, pe agoŋo lok; en neno kit ma Rwot cal kwede, Piŋo pe wulworo loko lok akeca i kom laticca Moses?”
Tye rwom mapat pat i winyo dwon Lubanga. Rwom meno mono tye pi lutic pa Lubanga keken mukene? Ku.
Lubanga tyeka lwongi tini me mede i rwom ma malo. Kama in itye iye ni pe en aye agikki me winyo dok niang ikom en. Yee ki En me cwali matut pien jami mapol tye.
Alelua!
KWAN MUKENE: Wel 12:6-8, Jon 10:27
LWOD MADIT: Lubanga tyeka lwongi tini me mede i rwom ma malo. Kama in itye iye ni pe en aye agikki me winyo dok niang ikom en. Yee ki En me cwali matut pien jami mapol tye.
LEGA: Wora me amara, apwoyi pi ada man. An abedo ki yomcwiny i leng pa dwoni i cwinyi. An atye ki neno ma otum ikomi dok pien atimo meno, an awinyo in iyo ma opore. Lokki bino bota maleng adada pien in, Rwoda, tiko bedo inyima kare ducu, inying Yecu, Amen.
KITE AME IWINYO KEDE
Akwena Grace Lubega
Luka 8:18 (Lango): Gwokere wunu i kom kite ame iwinyo wunu kede; pien ŋat a mere tye, obino medde, ŋat a mere mom, obino gamo i baŋe gin ame en tamo ni mege.”
—
Jo apol i iyee ni twero kobo kede tek cuny ni gin owinyo Obaŋa.
Obedo gin acel ame mite ka myero dano no myero bed i akina lwak. Pien daŋ, Rwot kede Adwoŋ wa okobo iyi Lakana 10:27 ni, ”Rommina winyo dwona; an aŋeogi, gin luba,”
Cite daŋ,winyo dwone mom romo. Kite ame iwinye kede daŋ pire tek.
Iyi Wel 12:6-8, Obaŋa oketo apoka poka aber meicel i akina kite ame odwarpiny i kare a Muca nwoŋo winye kede kede kite ame amiro mere Muca onwoŋo winye kede.
Baibul kobo ni, “Rwot te kobo ni, “Winy wunu koppa. Ka ce tye adwarpinnyoro i akinawu, an Rwot anyutte kena baŋe i anyut, akobo kede i wan lek. Mom atimo kittono baŋ amirona Muca; atyeko miyo oda luŋ i ciŋe. Akobo kede dog i dog, kun akobo atira, mom dok i kop a mom atira; dok en neno kite a Rwot cal kede. Piŋo kara mom ibedo wunu lworo me kobo kop arac i kom amirona Muca?””
Rwon tye i kite ame owinyo kede Obaŋa. Onyo rwommi tye ka pi otic Obaŋa mogo ame oyero?
Obaŋa tye alwoŋi tin me yitto malo baŋ kwo ame rwommere tye malo. Kabedo ame itye iye mom obedo ka kar kabedo ame tye me winye kede niaŋ En. Ye me En lutti atut pien en okene pwod tye.
Alleluya!
MEDE IKWANO: Wel 12:6-8; Lakana 10:27
APIRE TEK: Obaŋa tye alwoŋi tin me yitto malo baŋ kwo ame rwommere tye malo. Kabedo ame itye iye mom obedo ka kar kabedo ame tye me winye kede niaŋ En. Ye me En lutti atut pien en okene pwod tye.
LEGO: Papo me amara, apwoyi pi ateni man. Alelo ikom cilo me dwoni i cunya. Atye kede neno aber odoco i komi kede daŋ pi man, awinyi i yore opore. Koppi winyere bota aber meicel pien Yin, Rowtta, ibedo inyima i kare luŋ, inyiŋ Yecu, Amen.
EPITE ŊOLO IPUPIO
Apostle Grace Lubega
Luka. 8:18 (KJV): “Tocoito robo ikwaŋina iiraryata; anerae ituŋanan daadaŋ ŋini eyakar ibore einakinio ŋini elal, nai ŋini daadaŋ emam ibore eyai, edemaryo tari ŋinidio cici ŋini etami iŋes atemar ayakar.”
—
Ŋituŋa ŋulu alalak ananupit epedorete alotooma alaerer atemari ebe epupio Akuj.
Erae ecamitene aneni aituŋanan akimacaro ikwa epei alotooma akodet. Kirikakin dadaŋ, ebala ayoko Kuj ka eyoko kapolon, alotooma ekitabo ŋolo’a Yoana 10:27, ebe “Epupete ŋake mesekin eka toil.”
Naait, emame ŋitemokino akipup iŋesi. Epol nooi erae epite ŋolo ipupio iyoŋo iŋes.
Alotooma Ekimari 12:6-8, ikilemikinit iwoni Akuj atiakatait ŋina ileere alokidiŋ ŋikadwarak ŋulu’a Moses’ epite ŋolo kepupiot Iŋes ka eke kejaanakinan Moses.
Ebala ebaibul ebe, ‘Ka abu tema Ekapolon, “Kiirasi ŋakiro kaŋ nu: Ani eyakasi ŋikadwarak kidiŋ kus, ayoŋ Ekapolon, atakanikini neni kec, erworo ayoŋ neni kec anakirujaeta. Nyikote ŋakiro nen aneni a eketiyan kaŋ Moses; icikakinitae iŋes akiyok ŋituŋa kaŋ daadaŋ. Erworo ayoŋ neni keŋ iteoi ŋireetin, ileerete ŋakiro, meere a ŋakitadapeta, ekete iŋes ayoŋ. “Kaanukiro nai pa ikeritotor iyes akirwor itoroniarito eketiyan kaŋ Moses?”
Eyakasi ŋadoketa alotooma akipup Akuj. Erae nugu ŋadoketa ŋuna einakinitae epei kile ka apei beru ka Akuj bonot’a? EMAMU.
Ikijaunit iyoŋ Akuj Nakoloŋit’i naga akiikin neni’a akiire alotooma awini. Meere neni iyaii iyoŋo dadaŋ ŋuna eyakasi alotooma akipup ka ayenut Iŋes. Tocamaki Iŋes ikiriko iyoŋ neni cukul anierae eyakasi ŋace. Hallelujah
AKIYATAKIN AKISYOM Ekimari 12:6-8; Yoana 10:27
ŊUNA ACEBUN Ikijaunit iyoŋ Akuj Nakoloŋit’i naga akiikin neni’a akiire alotooma awini. Meere neni iyaii iyoŋo dadaŋ ŋuna eyakasi alotooma akipup ka ayenut Iŋes. Tocamaki Iŋes ikiriko iyoŋ neni cukul anierae eyakasi ŋace.
AKILIP Papa ŋolo minat, eketalakrit aŋuna ka akirot akiire anaga. Aleliani anasegis ka ekoni toil alotau kaŋ. Ayakatari ayoŋo akiŋolekinet ŋina ajokon kotere iyoŋ ka anierae etiyae, akapupi ayoŋ iyoŋ alorot aŋolo iyookino. Eponito ŋakoni kiro nenikaŋ ka akilereet aŋina cukul anierae iyoŋ, aka Kuj, irubakinit iyaii nenikaŋ, Alokiro Ayesu, Amen.
NAMNA UNAVYOSIKIA
Mtume Grace Lubega
Luka 8:18(KJV): Jiangalieni basi jinsi msikiavyo; kwa kuwa mwenye kitu atapewa, na yule asiye na kitu atanyang’anywa hata kile ambacho anadhaniwa kuwa nacho.
—
Watu wengi katika imani wanaweza kusema kwa uhakika kwamba wanamsikia Mungu.
Ni sharti kuwa na hiyo alama ili ahesabike kuwa sehemu ya kundi. Hata hivyo, Bwana na Mwalimu wetu alisema, katika Yohana 10:27, “Kondoo wangu huisikia sauti yangu.”
Hata hivyo, kumsikia Yeye haitoshi. Jinsi unavyomsikia Yeye pia ni muhimu.
Katika Hesabu 12:6-8, Mungu anadhihirisha utofauti wa namna manabii wa siku za Musa walimsikia na namna mtumishi wake Musa alivyofanya.
Biblia inasema, “Akasema, Sikieni sasa maneno yangu, akiwapo nabii kati yenu, mimi, Bwana, nitajidhihirisha kwake katika maono, nami nitasema naye katika ndoto. Sivyo hivyo mtumishi wangu Musa, ambaye ni mwaminifu katika nyumba yangu yote. Naye nitanena mdomo kwa mdomo, hata dhahiri, wala si kwa mafumbo; na sura ya Bwana ataitazama; kwa nini basi hamkuogopa kunena juu ya mtumishi wangu Musa?
Kuna viwango vya kumsikia Mungu. Je, viwango hivi vinawahusu wanaume na wanawake maalum wa Mungu pekee? Hapana.
Mungu anakualika leo ili uende juu zaidi kwenye uhalisia. Mahali ulipo sio tu pa kumsikia na kumuelewa. Mruhusu akufungulie kwa undani zaidi kwa sababu kuna zaidi.
Haleluya!
MASOMO YA ZIADA: Hesabu 12:6-8; Yohana 10:27
UJUMBE MKUU: Mungu anakualika leo ili uende juu zaidi kwenye uhalisia. Mahali ulipo sio tu pa kumsikia na kumuelewa. Mruhusu akufungulie kwa undani zaidi kwa sababu kuna zaidi.
SALA: Baba mpenzi, nakushukuru kwa kweli hii. Ninafurahia usafi wa sauti Yako katika roho yangu. Nina maono kamili juu Yako na kwa sababu ninayo, ninakusikia kwa njia sahihi. Maneno yako yananijia kwa uwazi kabisa kwa sababu Wewe, Bwana wangu, uko mbele yangu daima, kwa jina la Yesu, Amina.
COMMENT VOUS ENTENDEZ
L’Apôtre Grace Lubega
Luc 8:18 (LSG); Prenez donc garde à la manière dont vous écoutez; car on donnera à celui qui a, mais à celui qui n’a pas on ôtera même ce qu’il croit avoir.
—
De nombreuses personnes croyantes peuvent affirmer avec confiance qu’elles entendent Dieu.
Il est obligatoire que l’un d’entre eux soit marqué comme faisant partie du pli. Après tout, notre Seigneur et Maître a dit dans Jean 10 : 27 : « Mes brebis entendent ma voix. »
Cependant, l’entendre ne suffit pas. La façon dont vous l’entendez compte également.
Dans Nombres 12 : 6-8, Dieu crée une différence claire entre la façon dont les prophètes de l’époque de Moïse l’ont entendu et la façon dont son serviteur Moïse l’a fait.
La Bible dit : « Et il dit: Écoutez bien mes paroles! Lorsqu’il y aura parmi vous un prophète, c’est dans une vision que moi, l’Éternel, je me révélerai à lui, c’est dans un songe que je lui parlerai. Il n’en est pas ainsi de mon serviteur Moïse. Il est fidèle dans toute ma maison. Je lui parle bouche à bouche, je me révèle à lui sans énigmes, et il voit une représentation de l’Éternel. Pourquoi donc n’avez-vous pas craint de parler contre mon serviteur, contre Moïse?
Il y a des niveaux pour ecouter Dieu. Ces niveaux sont-ils réservés uniquement à des hommes et des femmes spéciaux de Dieu ? Non.
Dieu vous invite aujourd’hui à monter vers des réalités supérieures. Là où vous êtes, ce n’est pas tout ce qu’il faut pour l’entendre et le comprendre. Permettez-lui de vous lancer plus profondément car il y a plus.
Alléluia!
ÉTUDE PLUS APPROFONDIE: Nombres 12 : 6-8 ; Jean 10:27
PASSAGE EN OR: Dieu vous invite aujourd’hui à monter vers des réalités supérieures. Là où vous êtes, ce n’est pas tout ce qu’il faut pour l’entendre et le comprendre. Permettez-lui de vous lancer plus profondément car il y a plus.
PRIÈRE: Père aimant, je te remercie pour cette vérité. Je me réjouis de la pureté de ta voix à mon esprit. J’ai la vision parfaite de Toi et parce que je l’ai, je T’entends de la bonne manière. Tes paroles me viennent avec une profonde clarté parce que Toi, mon Seigneur, es continuellement devant moi, au nom de Jésus, Amen.
Loading…
Posted in: Phaneroo Devotion
Leave a Comment (0) →